VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Stejt department saopštio koji je cilj novih sankcija koje se odnose i na NIS

    Stejt department saopštio koji je cilj novih sankcija koje se odnose i na NIS

    SAD su danas uvele sankcije za više od 200 entiteta i pojedinaca koji su uključeni u energetski sektor Rusije, kao i za više od 180 brodova koji su označeni kao blokirana imovina, a cilj te akcije su dalja ograničenja prihoda od ruskih energetskih resursa i smanjenje sposobnosti predsednika Vladimira Putina da finansira rat protiv Ukrajine, saopštio je Stejt department.

    Ministarstvo spoljnih poslova SAD među sankcionisanima navodi gotovo 80 entiteta i pojedinaca, uključujući one koji se bave proizvodnjom i izvozom tečnog prirodnog gasa (LNG) iz Rusije.

    Takođe, sankcionisani su i oni koji pokušavaju da prošire kapacitete ruskog naftnog sektora i oni koji pružaju podršku ruskom projektu “Arctic LNG 2”, kao i visoki zvaničnici državne nuklearne kompanije Rosatom, navodi se u saopštenju, prenosi Tanjug.

    Ministarstvo finansija SAD, dodaje se, istovremeno sankcioniše više od 150 entiteta i pojedinaca, uključujući glavne ruske naftne proizvođače Gaspromnjeft i Surgutnjeftegas, ruske osiguravajuće kompanije i brodove iz takozvane “sjenke flote”.

    Takođe, kako se navodi, Ministarstvo finansija je izdalo novu odluku kojom se zabranjuje pružanje određenih usluga osobama u Rusiji, čime se Rusiji uskraćuje pristup američkim uslugama vezanim za ekstrakciju i proizvodnju sirove nafte i drugih naftnih proizvoda.

    Velika Britanija pridružila se toj akciji, zajedno sa G7 i drugim partnerima, kako bi se smanjila sposobnost Rusije da finansira rat protiv Ukrajine, zaključuje se u saopštenju Stejt departmenta.

  • “NATO neće ispuniti Trampov prijedlog”

    “NATO neće ispuniti Trampov prijedlog”

    NATO neće ispuniti prijedlog novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa da značajno poveća izdvajanje za odbranu, ali će vjerovatno pristati na veća izdvajanja nego što su trenutna, piše danas Rojters pozivajući se na zvaničnike i analitičare.

    Zvaničnici iz zemalja NATO rekli su da se slažu da potrošnja na odbranu treba i dalje da raste, ali nisu podržali cifru od 5 odsto, za koju analitičari navode da je politički i ekonomski nemoguća za skoro sve članice.

    Zvaničnici navode da će novi cilj vjerovatno biti dogovoren na samitu NATO u Hagu u junu, podstaknut strahom da bi Rusija mogla da napadne neku NATO zemlju nakon Ukrajine i Trampovim savjetima.

    Pojedini zvaničnici očekuju da će se 32 članice NATO, nakon mnogo prepirki, složiti sa ciljem od oko tri odsto BDP, prenosi Tanjug.

    Italijanski ministar odbrane Gvido Krozeto rekao je za Rojters da izgleda da će doći do pomaka.

    “Ne mislim da će to biti 5 odsto, što bi bilo nemoguće za skoro svaku naciju na svijetu u ovom trenutku, ali… neće biti ni dva (procenta), koliko se već borimo da dostignemo, već više od dva (odsto)”, istakao je on.

    Italija, sa potrošnjom za odbranu od oko 1,5 odsto BDP, je među osam članica NATO koje ne ispunjavaju trenutni cilj.

    Poljska, koja se graniči sa Ukrajinom, je članica NATO koja troši najveći deo BDP-a na odbranu – ona je, kako su pokazale procjene iz alijanse, prošle godine izdvojila 4,12 procenata.

    Slijede Estonija sa 3,43 odsto i SAD sa 3,38 procenata.

    Članice NATO prosječno izdvajaju oko 2,71 odsto BDP.

    Fenela MekGerti, stručnjak za odbrambenu ekonomiju u istraživačkom centru Međunarodnog instituta za strateške studije, rekla je da su nedavna povećanja bila “izvanredna”, ali da su potrebne godine da zemlje počnu da postižu nove ciljeve.

    “Čak i ako bi Evropa nastavila sa tom stopom prilično izvanrednog rasta, većom od 10 odsto u realnom iznosu 2024. godine, ipak bi bilo potrebno još 10 godina da dođe do čak tri odsto BDP”, rekla je ona.

    Međutim, mnoge evropske vlade navode da bi evropski kontinent trebalo da učini više da se odbrani i da se manje oslanja na SAD, istakla je agencija.

    Novoizabrani američki predsjednik rekao je u utorak da bi članice vojne alijanse trebalo da izdvajaju 5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na odbranu, što je ogromno povećanje u odnosu na sadašnji cilj od dva procenta i nivo koji trenutno nijedna zemlja NATO, uključujući SAD ne ostvaruje.

    Trampove izjave bili su podsjetnik na njegovu fokusiranost na potrošnju NATO tokom njegovog prvog mandata i njegove pijretnje da neće zaštititi saveznike koji ne uspiju da ostvare cilj, navodi Rojters.

  • Pentagon: Trampu ostaju četiri milijarde dolara za pomoć Kijevu

    Pentagon: Trampu ostaju četiri milijarde dolara za pomoć Kijevu

    Novoizabranom predsjedniku SAD Donaldu Trampu ostaće nešto manje od četiri milijarde dolara za pomoć Ukrajini kada bude preuzeo dužnost, izjavila je zamjenik portparola Pentagona Sabrina Sing.

    “U nadležnosti će ostati nešto manje od četiri milijarde dolara i sljedeća administracija dobiće priliku da to iskoristi za Ukrajinu”, rekla je Singova na konferenciji za novinare, prenosi Srna.

    Rusija smatra da isporuke oružja Ukrajini ometaju bilo kakvo mirovno rješenje i direktno uključuju zemlje NATO-a u sukob.

    Moskva vidi sukob u Ukrajini kao hibridni rat koji vode SAD.

  • “Gaspromnjeft” reagovao na američke sankcije: Pripremali smo se, nastavljamo sa radom

    “Gaspromnjeft” reagovao na američke sankcije: Pripremali smo se, nastavljamo sa radom

    Kompanija “Gaspromnjeft” smatra da je odluka o uključivanju njene imovine na američku listu sankcija neosnovana i nelegitimna, ali se u posljednje dvije godine pripremala za moguća ograničenja i nastaviće sa radom, saopšteno je iz kompanije.

     Gaspromnjeft se u posljednje dvije godine dosljedno pripremao za različite negativne scenarije sa sankcijama. Pored toga, kompanija je već od 2022. godine pod jednostranim stranim sankcijama, stoga su mnoga slična ograničenja uzeta u obzir u operacionim procesima – prokomentarisali su iz kompanije.

    Kako se ističe, “Gaspromnjeft” će nastaviti sa radom uz očuvanje stabilnosti poslovanja.

    – Zahvaljujući realizaciji projekata tehnološkog suvereniteta, kompanija osigurava stabilnost operativnih procesa i proizvodnih lanaca, pouzdanost snabdijevanja tržišta i svojih potrošača. Istovremeno, “Gaspromnjeft” smatra da je odluka o uključivanju njegove imovine na sankcionu listu neosnovana, nelegitimna, te da je u suprotnosti sa principima slobodne konkurencije – poručuju iz “Gasproma”.

    Podsjećamo, Ministarstvo finansija SAD uvelo je nove sankcije protiv Rusije.

    Značajan dio ograničenja usmjeren je na “Gaspromnjeft”: na crnoj listi našli su se direktor kompanije Aleksandar Djukov, niz ključnih preduzeća za proizvodnju nafte, kao i rafinerije u Moskvi i Omsku.

    Na listi su i kompanija “Gaspromnjeft Marin Bunker” i 10 brodova koji su povezani sa njom. Sankcije su uvedene i protiv podružnica “Gasproma” u inostranstvu: rusko-srpske kompanije NIS i podružnica u Tadžikistanu, Luksemburgu, Kazahstanu i dvije u Kirgiziji.

  • SAD uvele sankcije NIS-u

    SAD uvele sankcije NIS-u

    Kancelarija za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija je danas dodalo Naftnu industriju Srbije (NIS) na listu sankcija usmjerenih protiv kompanije Gasprom njeft i Ruske Federacije.

    U okviru novih ograničenja ruskom energetskom sektoru, SAD su naložile da se do 27. februara završe finansijske operacije sa kompanijama Gaspromnjeft i Surgutnjeftgaz.

    Velika Britanija se, takođe, pridružila američkom Ministarstvu finansija u sankcionisanju kompanija Gaspromnjeft i Surgutnjeftgas.

    – Ministarstvo finansija SAD preduzelo je danas sveobuhvatne mere da ispuni obavezu Grupe sedam (G7) da smanji ruske prihode od energije, uključujući blokiranje dva najveća ruska proizvođača nafte. Današnje akcije takođe nameću sankcije neviđenom broju brodova koji prevoze naftu, od kojih su mnogi dio ‘flote u sjenci’, neprozirnih trgovaca ruskom naftom, dobavljača naftnih polja sa sjedištem u Rusiji i ruskih energetskih zvaničnika – navodi se u saopštenju Kancelarije za kontrolu imovine (OFAC).

    Sjedinjene Američke Države su uvele neke od najstrožih sankcija ruskoj naftnoj industriji do sada i to protiv 183 tankera, desetina trgovaca, dvije velike naftne kompanije i nekih rukovodilaca u ruskom naftnom sektoru, navodi se u dokumentu.

    Nekoliko tankera koji su danas sankcionisani isporučivali su ne samo rusku naftu, već i sankcionisanu iransku naftu, tvrdi Vašington.

    OFAC uvodi i sankcije protiv kompanija sa sjedištem u Rusiji koje pružaju pomorsko osiguranje, konkretno firmi Ingostrah i Alfastrahovanie.

    – Stejt department takođe preduzima korake da smanji prihode Rusije od energije blokiranjem dva aktivna projekta tečnog prirodnog gasa, velikog ruskog naftnog projekta i entiteta iz trećih zemalja koji podržavaju ruski izvoz energije – dodaje se u saopštenju.

    Na crnoj listi našli su se i generalni direktor Rosatoma Aleksej Lihačov, direktor kompanije Gaspromnjeft Aleksandar Djukov, sin suvlasnika Lukoila, milijarder Vagit Alekperov, kao i direktori kompanija Bašnjeft i Zarubežnjeft.

    – Sjedinjene Američke Države preduzimaju sveobuhvatne mjere protiv ključnog ruskog izvora prihoda za finansiranje njenog brutalnog i nelegalnog rata protiv Ukrajine – rekla je ministarka finansija DŽenet Јelen.

    Prema njenim riječima, ova akcija jača fokus Vašingtona na ometanje energetskih prihoda Kremlja.

    Na listu sankcija dodato je još devet kompanija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i Hongkonga. U saopštenju američkog Ministarstva finansija se tvrdi da su oni učestvovali u snabdijevanju ruskom naftom i naftnim derivatima. Sankcije su uvedene i najvećoj ruskoj brodarskoj kompaniji Sovkomflot.

    Novoizabranom predsjedniku Donaldu Trampu će biti potrebno odobrenje američkog Kongresa ako bude želio da ukine sankcije protiv Rusije nakon dolaska na vlast, prenosi RIA Novosti.

  • Fico: Gasprom obećao da će isporučivati gas “na drugi način”

    Fico: Gasprom obećao da će isporučivati gas “na drugi način”

    Ruski energetski gigant Gasprom obećao je da će isporučivati gas Slovačkoj “na drugi način”, usljed prekida tranzita kroz Ukrajinu, izjavio je slovački premijer Robert Fico.

     Najveći slovački energetski operater je napunio rezervoare i nećemo uzimati iz njih koliko god je to moguće.

    U međuvremenu, pakovaćemo gas u skladišta na osnovu sporazuma sa Gaspromom, iz kojeg su rekli da će isporučivati taj gas na drugi način – rekao je Fico na sastanku parlamentarnog odbora za evropska pitanja.

    Tranzit ruskog gasa preko Ukrajine prekinut je 1. januara, nakon što je istekao petogodišnji ugovor Gasproma i ukrajinskog Naftogasa.

    Iz Gasproma su naveli da ne postoji ni pravni ni tehnički kapacitet za nastavak isporuke gasa preko gasovoda kojim se snabdijevaju Moldavija, Slovačka, Austrija, Italija i Češka.

  • Šalenberg položio zakletvu kao v.d. austrijskog kancelara

    Šalenberg položio zakletvu kao v.d. austrijskog kancelara

    Ministar spoljnih poslova Austrije Aleksander Šalenberg položio je zakletvu kao privremeni austrijski kancelar, javio je Rojters.

    On je imenovan za vršioca dužnosti kancelara nakon što je Karl Nehamer podnio ostavku usljed neuspjeha da formira koalicionu vladu.

    Dosadašnja Vlada, koju je predvodila Narodna stranka, bila je u tehničkom mandatu od septembra, nakon parlamentarnih izbora na kojima je pobijedila Slobodarska stranka.

    Od Slobodarske stranke zatraženo je da formira vladu, a koalicioni pregovori trebalo bi da počnu danas.

  • Zelenski: Želimo da okončamo sukob sa Rusijom 2025. godine

    Zelenski: Želimo da okončamo sukob sa Rusijom 2025. godine

    Ukrajina želi da dobije bezbjednosne garancije od SAD i okonča sukob sa Rusijom 2025. godine, izjavio je šef kijevskog režima Vladimir Zelenski.

    Naš cilj je da dobijemo bezbjednosne garancije i okončamo rat ove godine. Učinićemo sve da tako bude – saopštio je Zelenski u intervjuu za italizansku televiziju “Reinnjuz 24”.

    Prema njegovim riječima, mir je za Ukrajinu od velike važnosti.

    – Za nas je veoma važno da nastupi mir, ali prije nego što se bilo šta dogovorimo, moramo da definišemo ozbiljne bezbjednosne garancije za Ukrajinu i Evropu – objasnio je on.

    Istovremeno je izrazio želju da ukaže SAD da treba da “izvrše pritisak na Rusiju i da Ukrajini i Evropi pruže bezbjednosne garancije”.

    Podsjećamo, nedavno je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio da bi primirje u Ukrajini bilo put ka nigdje, te da je Moskvi potreban pouzdan dogovor.

    Takođe je poručio i da je “dosta praznih priča” i da su Rusiji potrebni konačni pravni sporazumi koji će sadržati sve uslove osiguravanja bezbjednosti Rusije i legitimne bezbjednosne interese njenih susjeda, koji će međunarodno-pravnim putem garantovati nemogućnost da ti sporazumi budu prekršeni.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin iznio je 14. juna, obraćajući se ruskim diplomatama, novi prijedlog Kijevu i Zapadu za rješavanje ukrajinske krize. Za ovaj prijedlog je ukrajinski lider Vladimir Zelenski rekao da predstavlja još jedan ultimatum.

  • Tramp: Dogovaram se sa Putinom, uskoro sastanak

    Tramp: Dogovaram se sa Putinom, uskoro sastanak

    Novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da ruski predsjednik Vladimir Putin želi da se sastane sa njim i da se dogovaraju o sastanku, ali nije naveo vremenski okvir kada će biti održan.

    Tramp je rekao u četvrtak pred sastanak sa republikanskim guvernerima u Mar-a-Lagu u Palm Biču na Floridi da rat u Ukrajini mora da se okonča, prenosi Rojters.

    Trampov povratak u Bijelu kuću 20. januara budi nadu da će biti pronađeno diplomatsko rješenje za rat u Ukrajini.

    SAD su do sada uputile pomoć Ukrajini u iznosu od 175 milijardi dolara,  uključujući više od 60 milijardi dolara vojne pomoći.

    Međutim, neizvijesno je da li će se pomoć nastaviti istim tempom kada Tramp preuzme mandat jer je rekao da želi što skoriji kraj rata u Ukrajini.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u četvrtak da bi Putin pozdravio Trampov poziv za sastanak, ali je naveo da do sada nije bilo formalnog zahtjeva.

    “Bilo bi prikladnije da se prvo sačeka da Tramp preuzme dužnost”, rekao je Peskov.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da bi Tramp mogao da ima odlučujuću ulogu u ishodu rata u Ukrajini i, kako je naveo, pomoći u  “zaustavljanju Putina”, prenosi Tanjug.

  • Raste broj stradalih u požarima u Los Anđelesu, na ulicama apokaliptične scene

    Raste broj stradalih u požarima u Los Anđelesu, na ulicama apokaliptične scene

    Broj nastradalih u požarima koji su zahvatili oblast Los Anđelesa, povećao se na 10, javili su američki mediji.

    U požarima je izgorjelo hiljade objekata, kao i više od 142 kilometra kvadratna zemljišta.

    Evakuacija je naređena za oko 179.000 ljudi, prenosi CBS.

    Jaki vetrovi u četvrtak su raspirivali požare u gusto naseljenim dijelovima južne Kalifornije, rekli su zvaničnici.

    Najveći požar u Pacifik Palisadsu, elitnom predgrađu Los Anđelesa, bio je ugašen šest odsto u četvrtak uveče, prema Kalifornijskom odjeljenju za šumarstvo i zaštitu od požara.

    Trenutno najmanje šest požara bjesni u Los Anđelesu i susjednom okrugu Ventura, a nijedan od njih nije lokalizovan, osim požara u Vudliju, prenosi Tanjug.