Kategorija: Svijet

Prethodnih dana ruska strana je dobijala informacije o koncentraciji ukrajinskih snaga u pograničnom području oko Kurske i Belgorodske oblasti.

Jedan dio ukrajinskih snaga nalazio se u šumama u blizini sela Privolje. Takođe, primijećen je dolazak ukrajinskih snaga u ukrajinskoj oblasti Sumi, nasuprot Brjanske oblasti. Moguću aktivnost ukrajinskih snaga potvrdila je i pojačana aktivnost topovskih napada i bespilotnih letjelica.

U utorak, 6. avgusta ukrajinske snage su “upale” u Kursku oblast, tačnije u Sudžanski i Korenjevski okrug. Prema informacijama sa fronta, ukrajinske snage su uspjele da naprave određeni napredak. Telegram kanalima su počeli kružiti snimci zarobljenih ruskih vojnika i izgorjelog ruskog helikoptera Ka-52. Uz to, ukrajinske formacije imale su podršku artiljerije i bespilotnih letjelica.

U večernjim časovima stigla je potvrda da su se ukrajinske formacije uspjele učvrstiti u graničnom pojasu, uprkos intenzivnim odgovorima ruskih snaga.

U tom periodu, ukrajinske snage su uspješno zauzele tri naselja u Kurskoj oblasti, ali nisu uspjele zadržati kontrolu nad auto-putem između Sverdlikova i Sudže.

Ujutro, 7. avgusta, potvrđeno je da su ukrajinske snage ušle u gradić Sudža te da je sada linija rijeka Sudža. Civilno stanovništvo tokom dana je napuštalo grad. Ruske snage su relativno brzo prebacile pojačanja, ali su se OS Ukrajine uspjele na tom području konsolidovati i utvrditi pozicije.

Kako je moguć ovakav upad?
Iako su postojale obavještajne informacije koje su stizale nekoliko dana ranije prije napada, da Ukrajina gomila snage na tom području, činjenica je da niko s ruske strane nije reagovao. Budući da granične snage ruske vojske nisu velike, Ukrajina je relativno brzo ostvarila napredak. Moguće je da je ruska strana očekivala ukrajinski napad na pogranična sela, ali ne i jaču ofanzivu, prenosi Index.hr.

Koji je cilj?
Perspektiva da ova akcija ukrajinske vojske ima više informativno-politički značaj nego vojni prevladava i na Zapadu, ali i u samoj Ukrajini. Time se pokazuje da Ukrajina može napasti, podižući moral u ukrajinskom društvu, a istovremeno se izaziva razdor unutar ruskih elita.

Drugi aspekt ovog napada su pregovori. Ovo je akcija kojom Kijev želi ili omesti pregovore ili ojačati svoju poziciju pred iste.

Takođe, nije nebitno i to što je sada Nuklearna elektrana Kursk ukrajinskim snagama na 50 km. U kontekstu ovog rata, 50 km je puno, kada se zna koliko je potrebno vremena da se zauzme i kilometar teritorije. Rusko vodstvo je itekako svjesno prijetnje koje predstavlja ili zauzimanje NE Kursk ili sama mogućnost da je nuklearna elektrana u dometu ukrajinskoj artiljeriji.

U svakom slučaju, situacija oko Sudže još uvijek nije jasna. Ono što jeste jasno je da je Ukrajina definitivno upala na teritoriju Ruske Federacije i zauzela dio te teritorije. Iako je upitno koliko to ima vojnog značaja, jasno je da se unutar ruskog društva ponavlja situacija u kojoj se pokazuju problemi unutrašnje bezbjednosti, što je započelo pobunom Vagnera.

Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država objavila je da su borbeni avioni F-22 američkih zračnih snaga stigli na Bliski istok, kao dio promjena položaja snaga SAD-a u regiji.
“Raspoređeni su kako bi se pozabavili prijetnjama koje predstavljaju Iran i grupe koje podržava Iran”, navodi se u saopćenju.

SAD raspoređuju borbene avione i druga sredstva na Bliskom istoku zbog očekivanog napada Irana i Hezbolaha na Izrael.

Amerikanci su ranije najavili da će zadržati na Bliskom istoku nosač aviona, te da će USS Abraham Lincoln zamjeniti USS Theodore Roosevelt koji se nalazi u Omanskom zaljevu.

Katalonski separatistički lider Karles Puđdemon pojavio se pred svojim pristalicama u Barseloni, uprkos nalogu za hapšenje poslije napuštanja Španije prije sedam godina.

On je pred oko 3.500 pristalica održao kratak govor, a njegovo pojavljivanje bilo je propraćeno jakim policijskim snagama, piše “Pais” i dodaje da je “nakon kratkog pojavljivanja Puđdemon nestao u nepoznatom pravcu”, prenosi Euronews.

Puđdemon je okupljenima poručio sa bine ispred Trijumfalne kapije u Barseloni, da nema pravo da odustane. Sa njim su u pratnji bili članovi njegove stranke Juntas i predsjednik parlamenta Žozep Rula.

“Surova represija proizašla je iz pobjede na referendumu 2017. Sedam godina nas progone zbog želje da slušamo glas naroda Katalonije, prije nekoliko godina počela je vrlo oštra represija”, rekao je Puđdemon.

Nakon toga Puđdemon je nestao među ljudima, a članovi Juntasa su ušli u parlament gdje se održava redovna sjednica. Navodi se i da su španske specijalne jedinice Mosos pokrenule potragu za Puđdemonom za kojim je izdat nalog za hapšenje.

Stranka bivšeg katalonskog predsjednika Karlesa Pudždemona Junts juče je pozvala pristalice da se danas okupe ispred parlamenta u Barseloni, kako bi podržali Puđdemona, koji je juče potvrdio da planira povratak.

Članovi Juntsa tvrde da je njihova namjera da isprate Puđdemona do vrata parlamenta, kako bi on ostvario svoja politička prava govorom u parlamentu kao vođa te stranke, prenijela je agencija Efe.

Puđdemon nije bio u Španiji od 2017. godine kada su vlasti naredile njegovo hapšenje zbog organizovanja nelegalnog referenduma o nezavisnosti Katalonije. On je tada izbjegao španske vlasti pošto je krišom prešao granicu i pobjegao u samoproglašeni egzil u Belgiji.

Evropska komisija pozvala je danas Vladu Meksika da uhapsi ruskog predsjednika Vladimira Putina ukoliko u oktobru bude prisustvovao inauguraciji novoizabrane predsjednice Klaudije Šejnbaum.

Portparol Komisije za spoljne poslove Peter Stano rekao je za Evroaktiv da članstvo Meksika u Međunarodnom krivičnom sudu znači da je ova zemlja zakonski obavezana da uhapsi Putina, ako on prihvati poziv da prisustvuje ceremoniji u Meksiko Sitiju 1. oktobra.

Stano je podsjetio da je Meksiko bio dio mirovnog samita u Švajcarskoj u junu ove godine, gdje je “postojao konsenzus da Rusija mora da okonča svoj rat protiv Ukrajine”, kao i da se Meksiko “uzastopnim glasanjima u UN” pridružio velikoj većini međunarodne zajednice, koja je osudila rat Rusije u Ukrajini i pozvala na njegov prekid, prenosi Tanjug.

On je, međutim, primijetio da Meksiko, kao i sve druge zemlje, ima pravo da razvija svoje međunarodne odnose u skladu sa sopstvenim interesima.

Prethodno je Ambasada Ukrajine u Meksiku zatražila od meksičke vlade da uhapsi Putina ukoliko bude prisustvovao inauguraciji novoizabrane Šejnbaum.

Međunarodni krivični sud je u martu 2023. godine izdao nalog za hapšenje Putina, kojeg optužuje za ratne zločine, uključujući “nelegalnu deportaciju dece iz Ukrajine u Rusiju”, nakon ruskog napada na Ukrajinu u februaru 2022. godine.

Moskva smatra da su pokušaji da se destabilizuje politička situacija u Srbiji destruktivni i neodgovorni, rekla je portparol ruskog MIP Marija Zaharova. Akcenat se stavlja na korišćenje tema koje su daleko od politike kao izgovora za provociranje nezadovoljstva javnosti a s ciljem da se podrije stabilnost i diskredituje legalno izabrana vlast.

„Analiza trenutne situacije u prijateljskoj Srbiji pokazuju da su u toku obnovljeni pokušaji određenih nedobronamernih snaga da aktiviraju dobro poznati destruktivni arsenal da bi destabilizovali situaciju u toj zemlji“, rekla je Zaharova.

Neki pseudodemokratski krugovi nastoje da cinično, ne vodeći računa o rizicima, u proteste pretvore potpuno prirodnu zabrinutost građana za životnu sredinu, konkretno njihov zahteva odnos prema projektu iskopavanja ruda u interesu razvoja nacionalne ekonomije i boljeg standarda građana.
„Argumenti, dokazi i svrsishodnost nikoga ne brinu“, rekla je Zaharova.
Prema njenim rečima, u pitanju je poznata ozloglašena shema koju su na Balkanu (i ne samo tu) više puta pokretali zapadni ideolozi „demokratije na trgovima“ i njihove lokalne pristalice.

„Zamisao se ogleda u tome da se pod plaštom pozitivnih namera, preko marionetskih medija i NVO, u javnosti podstaknu negativne emocije i okrenu protiv rukovodstva kako bi vlast izgubila samokontrolu i kontrolu nad situacijom. Takvu taktiku smatramo destruktivnom i neodgovornom. Takve vrste zloupotreba predstavljaju direktnu pretnju Srbiji, dovode u pitanje stalne napore predsednika zemlje i vlade da osiguraju održivi razvoj zemlje i bolji standard građana, ometaju nezavisni i principijelni kurs kako u unutrašnjoj politici, tako i na međunarodnoj sceni“, zaključila je Zaharova.

Situacija oko planiranog terorističkog napada u Beču bila je veoma ozbiljna, izjavio je Karl Nehamer, austrijski kancelar u tvitu koji je objavio na platformi X.

On je rekao da je opasnost na vrijeme identifikovana zahvaljujući intenzivnoj saradnji austrijske policije sa stranim službama i proširenih nadležnosti tajne službe, te da je spriječena velika tragedija.

“Živimo u vremenu u kojem se koriste nasilna sredstva za napad na naš zapadni način života. Islamistički terorizam ugrožava sigurnost i slobodu u mnogim zapadnim zemljama. Upravo zbog toga nećemo odustati od svojih vrijednosti kao što su sloboda i demokratija, već ćemo ih još žešće braniti. Ove vrijednosti su temelj našeg društva i čine nas otpornima na ekstremizam i terorizam. Važno je ostati na oprezu, ostati zajedno i preduzeti odlučne mjere protiv islamizma”, napisao je on.

Nakon događaja u Kurskoj oblasti specijalna vojna operacija treba da dobije eksteritorijalni karakter i da uključuje i zauzimanje Kijeva, rekao je zamjenik Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev.

“Postoji još jedna važna politička i pravna posljedica onoga što se dogodilo. Specijalna vojna operacija treba da dobije otvoreno eksteritorijalni karakter. Ovo više nije samo operacija vraćanja naših zvaničnih teritorija i kažnjavanja nacista. Možemo i treba da idemo na teritorije još postojeće Ukrajine – do Odese, Harkova, Dnjepropetrovska, Nikolajeva, do Kijeva i dalje”, napisao je Medvedev na Telegramu.

Po njegovom mišljenju, “ne bi trebalo da bude bilo kakvih ograničenja u smislu nekakvih priznatih granica ukrajinskog rajha”, te da se o tome sada može govoriti “otvoreno, bez ustezanja”.

“Neka ovo svi znaju, uključujući engleske nitkove: zaustavićemo se tek tada kada budemo smatrali da je prihvatljivo i korisno za nas”, poručio je Medvedev.

Takođe je dodao da je neophodno izvući ozbiljnu pouku iz akcija ukrajinskih snaga na granici Kurske oblasti i nemilosrdno uništiti neprijatelja.

“Razlozi i ciljevi terorističke operacije ukrajinskih nacista u Kurskoj oblasti već su detaljno analizirani. To je i želja da pokažu ostatke snage svojim gospodarima kako bi dobili novu porciju novca i oružja, kao i pokušaj da razrede naše borbene redove na glavnoj liniji sukoba, odvlačenje dijela snaga u Kursk i Belgorod. Potrebno je izvući ozbiljnu pouku iz ovoga što se dogodilo i realizovati ono što je načelnik Generalštaba Valerij Gerasimov obećao vrhovnom komandantu – nemilosrdno poraziti i uništiti neprijatelja”, rekao je Medvedev.

On je na kraju poželio oporavak ranjenima u Kurskoj oblasti, rekavši da će najbolja uspomena na njih biti dobro smišljena odmazda.

U međuvremenu je ambasador Rusije u Vašingtonu Anatolij Antonov ocijenio da je pokušaj provokacije Oružanih snaga Ukrajine u Kurskoj oblasti – očigledna teroristička akcija, te da “niko ne krije da američko oružje ubija Ruse”.

Ukrajinske snage su u operaciji na granici ka Kurskoj oblasti izgubile 315 vojnika, od toga najmanje sto je likvidirano, a ostali su ranjeni, rekao je ranije načelnik Generalšataba ruskih Oružanih snaga Valerij Gerasimov. Prodor ukrajinskih snaga u dubinu ruske teritorije na kurskom pravcu je zaustavljen.

Ruski predsednik je prethodno ocenio da napad ukrajinskih oružanih snaga na rusku Kursku oblast predstavlja “provokaciju velikih razmjera”.

Ministar vanjskih poslova Irana Ali Bagheri održao je govor na vanrednom zasjedanju Organizacije islamske saradnje (OIC) te je poručio kako će Iran iskoristiti svoje pravo na odbranu.

Bagheri je govorio na sastanku OIC-a u Džedi te je rekao kako Vijeće sigurnosti UN-a nije ispunilo svoju odgovornost u zaustavljanju izraelske agresije na Bliskom istoku.

“Zbog nedostatka odgovarajuće akcije Vijeća sigurnosti UN-a protiv napada izraelskog režima, Iran nema drugog izbora. Moramo iskoristiti svoje pravo na legitimnu odbranu od napada ovog režima. Ova akcija je neophodna kako bi se spriječilo da ovaj režim vrši dalje napade na suverenitet, građane i teritoriju Irana. Sve akcije će biti izvedene u predviđeno vrijeme i na odgovarajući način”, rekao je Bagheri.

Bagheri je naveo da je ubistvo Ismaila Haniyeha bilo moguće uz odobrenje i obavještajnu podršku SAD-a Izraelu i da ne treba zanemariti odgovornost Washingtona u ovom atentatu.

Tokom svog govora, šef iranske diplomatije se ponovno osvrnuo na izraelske zločine.

“Atentat na Haniyeha, zajedno s brutalnim zločinima koji se dešavaju nad Palestincima u Gazi, još jednom pokazuje da se temelj i život izraelskog režima zasniva na ubistvu, zločinu, agresiji, kršenju mira i podsticanju nesigurnosti i nestabilnosti u regiji te ratnom huškanju i genocidu”, poručio je.

Bagheri je dalje rekao da je Islamska Republika Iran više puta upozoravala na negativne posljedice djelovanja izraelskog režima protiv regionalnog i globalnog mira.

“Uprkos ponovljenim neprijateljskim djelima Izraela protiv iranskih građana, interesa i suvereniteta, Iran je uložio najveće napore da spriječi prelivanje sukoba u regionu”, zaključio je.

Ukrajina nastavlja da vrši udare na teritoriju Rusije. Najmanje 16 osoba povređeno je u napadima ukrajinskih dronova i granatiranju Belgorodske oblasti u sredu, saopštio je jutros načelnik te oblasti Vjačeslav Gladkov.

Gladkov je napisao na Telegramu da je jedna osoba teško povređena, a da je ukupno njih 13 prebačeno u bolnice, prenela je agencija RIA Novosti.

Načelnik je naveo da je Belgorodska oblast u sredu napadnuta ukupno 86 puta.

Ruska protivvazdušna odbrana oborila je tokom noći 16 dronova iznad Belgorodske i Kurske oblasti u Rusiji, saopštilo je jutros rusko ministarstvo odbrane.

“PVO sistemi uništili su 14 ukrajinskih bespilotnih letelica iznad teritorije Belgorodske oblasti i dve nad teritorijom Kurske oblasti”, navodi ministarstvo.
Oružane snage Ukrajine redovno granatiraju centralne i pogranične regione Rusije.