Kategorija: Svijet

Balaž Orban, politički direktor u kabinetu mađarskog premijera Viktora Orbana, rekao je da “svijet mora da se probudi” nakon napada Ukrajine na rusku Kursku oblast.

“Nedavne uznemirujuće vijesti: U proteklih nekoliko dana, sukob između Rusije i Ukrajine je eskalirao. Svijet mora da se probudi sada! Nema smisla slaviti brutalne akte sa jedne ili druge strane”, napisao je Orban na mreži “Iks”.

On je dodao da je stav Mađarske jasan i čvrst od prvog dana, da nema rješenja ovog sukoba na bojnom polju, samo za pregovaračkim stolom, prenio je “TASS”.

Ukrajinske snage izvršile su veliki napad na Kursku oblast 6. avgusta. Od tada su u regiji više puta izdavana upozorenja o raketnim napadima.

U napadu je ubijeno 12 civila i ranjena 121 osoba, uključujući desetoro djece. U bolnice je primljeno 69 osoba, od kojih je 17 u teškom stanju.

Prema posljednjim podacima ruskog Ministarstva odbrane, Ukrajina je od početka neprijateljstava u Kurskoj oblasti izgubila do 1.610 vojnika, 32 tenka i 23 oklopna transportera, prenosi “Srna”.

Američki ministar odbrane Lojd Ostin naredio je raspoređivanje podmornice “DŽordžija” naoružane navođenim projektilima na Bliski istok, saopšteno je danas iz Pentagona.

Analitičari navode da je podmornica “DŽordžija” raspoređena u Sredozemno more u julu, ali da je veoma rijetko da vojska javno objavi raspoređenje sličnih sredstava.

U saopštenju američke vojske navodi se da je odluka o raspoređenju podmornice donijeta nakon Ostinovog razgovora sa izraelskim ministrom odbrane Јoavom Galantom, te da je ukazano i da udarna grupa “Abraham Linkoln” treba da ubrza svoj dolazak u region.

– Američki ministar odbrane ponovio je posvećenost Vašingtona svakom mogućem koraku za odbranu Izraela i ukazuje se na jačanje američkog vojnog prisustva i kapaciteta širom Blsikom istoka usljed eskalacija tenzija u regionu – ističe se u saopštenju.

Američka vojska ranije je saopštila da će rasporediti dodatne borbene avione i brodove mornarice na Bliski istok jer Vašington pokušava da ojača odbranu Izraela.

Lider političkog biroa palestinske militantne organizacije Hamas Ismail Hanije ubijen je u iranskoj prijestonici tokom proteklog mjeseca, što je izazvalo prijetnje Irana odmazdom protiv Izraela, koji nije preuzeo odgovornost za ubistvo.

Napad i ubistvo višerangiranog vojnog lidera libanske organizacije Hezbolah Fuad Šukra na jugu Bejruta izazvalo je dodatne tenzije i zabrinutost od širenja sukoba.

Američki predsjednik Džozef Bajden nazvao je sebe “predsjednikom u tranziciji” u svom prvom intervjuu nakon što je ispao iz trke, rekavši da je izašao zbog straha unutar svoje stranke da bi mogao koštati demokrate mjesta u Kongresu.

U unapred snimljenom intervjuu koji je emitovan na “Si-Bi-Еs sandej morning”, Bajden je rekao da je izašao iz trke jer se plašio da će biti “ometanje pažnje” za kandidate koji ne glasaju – a posebno za odbačenu Nensi Pelosi.

“Dogodilo se to da su brojne moje demokratske kolege u Predstavničkom domu i Senatu mislile da ću ih povrijediti u trci. I bio sam zabrinut ako ostanem u trci, jer bi to bila tema”, rekao je Bajden i dodao da očekuje da će se suočiti sa pitanjima o ulozi Pelosijeve u svemu. “Mislio sam da će to biti prava distrakcija.”

Bajden je rekao da mu je to – u kombinaciji sa njegovim uvjerenjem da je “predsjednik u tranziciji” – na kraju pomoglo da donese odluku da okonča svoju kandidaturu za reizbor.

Došlo je to nakon što je katastrofalna debata izazvala desetine demokrata da pozovu Bajdena da preda baklju, posebno kada je ušao u ankete protiv bivšeg predsjednika Donalda Trampa.

“Kada sam se prvi put kandidovao, mislio sam da sam predsjednik u tranziciji. Ne mogu ni da kažem koliko imam godina. Teško mi je da to izbacim iz usta”, rekao je Bajden, a prenosi RT Balkan.

Takođe je najavio turneju u Pensilvaniji sa guvernerom Džošom Šapirom, koji je bio u užem izboru potpredsjednice Kamale Haris.

“Moramo da pobijedimo Pensilvaniju, moju prvobitnu državu. On i ja pravimo turneju kampanje u Pensilvaniji”, rekao je Bajden. “I učiniću sve što Kamala misli da mogu da uradim da bih joj najviše pomogao.”

Bajden je takođe ponudio neke od svojih najoštrijih riječi osuđujući Trampa i rekao da nije uvjeren da će, ako Tramp izgubi, doći do mirnog prenosa vlasti u januaru 2025. On je više puta nazvao predsjednika “prijetnjom demokratiji”, ali je u nedjelju dodao da Tramp predstavlja prijetnju “američkoj bezbjednosti”.

“Zabilježite moje riječi. Ako pobijedi na ovim izborima, gledajte šta će se desiti”, rekao je Bajden. “To je opasnost. On je prava opasnost po američku bezbjednost”.

U napadu Oružanih snaga Ukrajine ozbiljno je oštećen rashladni toranj Zaporoške nuklearne elektrane, saopštila je ruska državna korporacija „Rosatom“.

Međutim, IAЕA prećutkuje ko je izveo napad na nuklearku.

Prema podacima agencije, 11. avgusta na jedan od dva tornja za hlađenje Zaporoške nuklearke izvedena su dva direktna napada udarnim ukrajinskim dronovima, usljed čega je izbio požar, a zapalile su se i unutrašnje konstrukcije. Do ponoći je požar ugašen.

„Međutim, na unutrašnjim konstrukcijama tornja pričinjena je ozbiljna šteta. Opasnost od urušavanja konstrukcije ocijeniće stručnjaci kada situacija dozvoli“, navodi „Rosatom“.

Kako se dodaje, napad je izveden na rashladni sistem elektrane. Prema tome, napad Oružanih snaga Ukrajine može se smatrati aktom nuklearnog terorizma, naglašava ruska korporacija.

IAЕA: Nema prijetnji po nuklearnu bezbjednost

Oglasio se i generalni direktor Međunarodne agencije za nuklearnu energiju (IAЕA) Marijano Grosi, koji je da se napad drona na Zaporošku nuklearnu elektranu nije odrazio na nuklearnu bezbjednost objekta.

„Nema uticaja na nuklearnu bezbjednost… Ovi nepromišljeni napadi ugrožavaju nuklearnu bezbjednost elektrane i povećavaju rizik od nuklearne nesreće. Moraju odmah biti zaustavljeni“, navodi se u njegovom saopštenju na sajtu organizacije.

Еksperti IAЕA takođe su utvrdili da je radijacija u elektrani u granicama normalnih vrijednosti.

Međutim, opisujući oštećenje rashladnog tornja, Grosi nije spomenuo ko je odgovoran za napade dronovima na nuklearku.

Reagovalo je stalno predstavništvo Rusije pri međunarodnim organizacijama u Beču, rekavši da će Rusija nastojati na tome da IAЕA imenuje odgovornu stranu za granatiranje u području Zaporoške nuklearne elektrane.

„Dalje prećutkivanje te činjenice samo će pojačati osjećaj nekažnjivosti Kijeva“, navodi ruska strana, a prenosi Sputnjik.

Rusko Ministarstvo spoljnih poslova osudilo je ukrajinske terorističke napade u ruskim regionima i pozvalo na međunarodni odgovor.

Portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla je da će se Rusija osvetiti za varvarske napade na pogranične regione.

“Snažno osuđujemo ove varvarske divljačke napade. Ne sumnjamo da će organizatori i počinioci ovih zločina, kao i njihovi strani sponzori, snositi odgovornost. Režim u Kijevu zna da su napadi na ruske regione besmisleni sa strateške tačke gledišta”, istakla je ona.

Zaharova je upozorila da će uslijediti oštar odgovor ruske vojske i to veoma brzo.

Prema njenim riječima, cilj raketnih napada i napada dronovima koje je Ukrajina pokrenula na ruske regione u proteklih nekoliko dana jeste uništavanje civilne infrastrukture i ubijanje civila, a “očigledno su terorističke prirode”.

“Režim u Kijevu nastavlja svoje terorističke akte sa jedinim ciljem da zastraši civile u Rusiji”, rekla je ona.

Ministarstvo spoljnih poslova Rusije ponovo je pozvalo međunarodne organizacije da osude terorističke napade ukrajinskih militanata, iako je Zaharova rekla da je uvjerena da će njihovo “sramotno ćutanje” biti njihov jedini odgovor.

U međuvremenu, neimenovani ukrajinski visoki zvaničnik rekao je da je više hiljada ukrajinskih vojnika upalo na rusku teritoriju 6. avgusta sa ciljem destabilizacije Rusije, piše “Gardijan”.

“Mi smo u ofanzivi. Cilj je da se razvuku pozicije neprijatelja, da se nanesu maksimalni gubici i da se destabilizuje situacija u Rusiji jer nisu u stanju da zaštite sopstvenu granicu”, rekao je neimenovani zvaničnik. On je dodao da ne postoji ideja aneksije i da Kijev djeluje strogo u skladu sa međunarodnim pravom.

Govoreći o pomoći Zapada u ukrajinskoj ofanzivi, on je istakao da su, imajući u vidu da je korišteno zapadno oružje, zapadni partneri imali ulogu u planiranju napada.

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski juče je prvi put priznao da su ukrajinske snage u ofanzivi, rekavši da Kijev “gura rat na teritoriju agresora”

Član komisije za nacionalnu sigurnost Parlamenta Italije Ahmad Bakhshayesh Ardestani govorio je o potencijalnom napadu Irana na Izrael te je poručio kako je sigurno da će se on desiti.
U intervjuu za Iran Watch, Ardestani je rekao kako je Iran spreman na sve posljedice takvog napada i za svaki događaj koji će uslijediti.

“Odgovor Irana na zločine cionističkog režima bit će konačan i u to nema sumnje. Napad će biti izveden iznenađujuće i može potrajati tri do četiri dana”, rekao je iranski zvaničnik.

Osvrnuo se i na tvrdnje da Iran odugovlači odgovor.

“To je sve u korist Irana. Izrael svake noći osjeća napetost, a držanje Izraela u stanju napetosti je dio osvetničke operacije. Usvajanje politike strpljenja i čekanja također je dio procesa osvete Islamske Republike Iran”, poručio je.

O potencijalnom napadu Irana na Izrael govorio je i američki predsjednik Joe Biden.

Jedan od novinara postavio je Bidenu pitanje koja je njegova poruka Iranu, a baš kao i u prethodnih nekoliko slučajeva, američki predsjednik odgovorio je samo jednom riječju.

“Nemojte”, izjavio je Biden i time poslao poruku Iranu da ne razmišlja o napadu na Izrael.

Štab za kampanju bivšeg predsjednika SAD i republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trampa saopštio je da je bio meta hakerskog napada i da sumnja da su iranski akteri umiješani u krađu i distribuciju osjetljivih internih dokumenata.

Portparol Trampove kampanje Stiven Čung okrivio je za hakovanje, kako je naveo, “strane izvore neprijateljske prema SAD”.

Čung je rekao da Iranci znaju da će Tramp zaustaviti njihovu vladavinu terora baš kao što je to učinio i tokom svog predsjedničkog manadata.

Neimenovani portparol Saveta za nacionalnu bezbjednost saopštio je da svaki izvještaj o neprikladnom stranom miješanju shvata “izuzetno ozbiljno” i da osuđuje svaku vladu ili entitet koji pokušava da podrije povjerenje u demokratske institucije SAD.

Misija Irana pri Ujedinjenim nacijama je na pitanje agencije AP o tvrdnjama štaba Trampove kampanje negirala da je umiješana u hakerski napad.

“Iranska vlada nema ni namjeru, niti motiv da se miješa u predsjedničke izbore u SAD”, navela je iranska misija u odgovoru.

Štab Trampove kampanje nije pružio nikakve konkretne dokaze o umiješanosti Irana u taj hakerski napad, ali tvrdnja dolazi dan nakon što je Majkrosoft objavio izvještaj u kojem su detaljno opisani pokušaji stranih agenata da se miješaju u kampanju za izbor predsjednika SAD.

U njemu se navodi primjer iranske vojne obavještajne jedinice koja je u junu poslala fišing imejl visokom zvaničniku predsjedničke kampanje sa kompromitovanog imejl naloga bivšeg višeg savjetnika.

Iran je dugo bio osumnjičen da vodi hakerske kampanje usmjerene na svoje protivnike na Bliskom istoku i šire, navodi AP.

Teheran je dugo prijetio da će uzvratiti Trampu zbog napada dronom 2020. godine koji je on naredio, a u kojem je ubijen istaknuti general Iranske revolucionarne garde Kasem Sulejmani.

Ministarstvo pravde SAD prošle sedmice je otpečatilo krivične prijave protiv pakistanskog državljanina koji je povezan sa Iranom, za koga se tvrdi da je planirao pokušaje atentata na političke ličnosti u SAD, uključujući potencijalno na Trampa.

“Politiko” je prvi u subotu javio o hakerskom napadu na štab Trampove kampanje, navodeći da je 22. jula počeo da dobija imejlove sa anonimnog naloga.

U mejlu je poslat dosije o republikanskom kandidatu za potpredsjednika, senatoru iz Ohaja DŽej Di Vensu, a dokument je datiran na 23. februar, gotovo pet mjeseci pre nego što je Tramp izabrao Vensa za svog potpredsjednika.

Novi geolokacijski snimci, ali i tvrdnje same ruske strane pokazuju da su ukrajinske snage nastavile brzo napredovati u Kurskoj oblasti.

Ukrajinske snage su navodno prisutne u područjima čak 35 kilometara od međunarodne granice sa Sumskom oblasti, piše Instutut za proučavanje rata.

Međutim, ukrajinske snage sasvim sigurno ne kontrolišu cijelu teritoriju unutar tog područja.

Ruski vojni blogeri tvrde da su ukrajinske snage napredovale sve do Kromskije Biki i Moljutinovog (oko 35 kilometara od međunarodne granice i 17 kilometara jugoistočno od Lgova), ali su primijetili da su to male grupe koje ne pokušavaju odmah zadržati teritoriju.

Takođe, blogeri objavljuju kontradiktorne tvrdnje o ukrajinskim položajima u Sudži, pri čemu su neki tvrde da su ukrajinske snage zauzele naselje, dok su drugi smatraju da su ukrajinske snage zauzele samo dio naselja.

Geolokacijski snimci objavljeni 8. avgusta pokazuju da su ukrajinske snage vjerojatno napredovale prema Ruskoj Porečnoji (sjeverno od Sudže), a ruski blogeri tvrde da su ukrajinske snage takođe napredovale sjeverno od Sudže duž autoputa 38K-024 u blizini Anastasjevke.

KURSK – Novi geolokacijski snimci, ali i tvrdnje same ruske strane pokazuju da su ukrajinske snage nastavile brzo napredovati u Kurskoj oblasti.

Načelnik ruskog generalštaba Valerij Gerasimov uvjeravao je Vladimira Putina i članove ruskog Savjeta bezbjednosti da je zaustavljeno napredovanje ukrajinskih trupa, snaga do hiljadu ljudi, koje su prodrle duboko u Kursku oblast.

Prema riječima Gerasimova, “neprijateljski gubici” iznosili su 315 ljudi, uništena su 54 oklopna vozila, uključujući sedam tenkova.

Dugogodišnji dopisnik BBC-ja iz Moskve, koji je danas urednik BBC-ja Moscow, Stiv Rosenberg, napisao je članak u kojem komentariše ukrajinski prodor na teritoriju Rusije.

“Rusija je svoju agresiju na Ukrajinu planirala kao kratku vojnu operaciju. Tiokom posljednjih 29 mjeseci često smo čuli visoke ruske zvaničnike kako tvrde da se operacija odvija ‘prema planu'”, piše Rosenberg.

“Predsjednik Vladimir Putin posljednji put je to rekao u maju, uprkos svemu što se dogodilo u prethodne dvije godine: velikim ruskim gubicima na bojnom polju, uništenju više ruskih ratnih brodova u Crnom moru, napadima dronovima duboko u Rusiji (čak i na sam Kremlj), granatiranje ruskih gradova i sela blizu ukrajinske granice, pobune Vagnerovih plaćenika koji su marširali na Moskvu. Sad se na listi nalazi i napad na regiju Kursk”, napisao je Rosenberg.

“Iako nije sasvim jasno što se sada zbiva u Kursku, ali je sasvim jasno da ruska operacija ‘ne ide po planu, koliko god to u Moskvi ne priznavali”, dodao je on.

Ukrajinske snage su stigle do grada Koreneva u Kurskoj oblasti i to 48 sati nakon što su upale u tu zapadnu rusku regiju.

Otkako su Ukrajinci u utorak pokrenuli prekogranične napade na Kursk, navodno su zauzeli najmanje 11 naselja te plinsko postrojenje Sudža, preko kojeg ruski gas odlazi u Evropu.

Rusija je do srijede naveče izgubila punu kontrolu nad područjem od 350 kilometara kvadratnih, objavio je istraživački ruski list Agentstvo.

Ruski Telegram kanal “Dva majora” izvijestio je da su ukrajinske snage stigle do grada Korenevo, što je sedam do osam sati vožnje do glavnog grada Moskve, ali su ih ruske trupe potisnule nazad.

Kanal je takođe izvijestio da je u toku “bitka puškama” u selu Anastasjevka, koje se nalazi nekih 45 kilometara od nuklearne elektrane Kursk u Kurčatovu, gdje su se u srijedu čule eksplozije.

Neki ruski vojni blogeri, među kojima i ruski ratni izvjestilac Aleksandar Sladkov, rekli su da ukrajinske snage možda planiraju preuzeti kontrolu nad nuklearnom elektranom, iako nema dokaza da Ukrajina namjerava to učiniti.

Amerikanci su u srijedu rekli da im nisu jasni ciljevi Ukrajine u toj ruskoj regiji i da će kontaktirati zvanični Kijev kako bi dobili neka pojašnjenja, no savjetnik Mihajlo Podoljak u četvrtak je malo razjasnio ciljeve napada.

Iznenadni upad je pokrenut kako bi se ojačao položaj Kijeva u budućim pregovorima s Rusijom, rekao je Podoljak na ukrajinskoj televiziji.

Smatra da će ruski gubici teritorija, ljudi i opreme pozitivno uticati na moguće buduće pregovore s Moskvom.

Ukrajinsko napredovanje na ruskom teritoriju takođe bi moglo “uplašiti” Ruse koji bi onda mogli promijeniti mišljenje o predsjedniku Vladimiru Putinu.

Inače, Putin je u srijedu ukrajinske prekogranične napade nazvao “provokacijom velikih razmjera”.

“Kao što znate, kijevski režim izveo je još jednu provokaciju velikih razmjera, neselektivno pucajući različitim vrstama oružja, uključujući projektile, na civilne zgrade, stambene zgrade i vozila hitne pomoći”, rekao je Putin na hitnom sastanku ruskog Savjeta bezbjednosti.

Na društvenim mrežama se pojavio video koji, navodno, prikazuje napad američkim topničkim raketnim sustavim visoke mobilnosti M142 ili HIMARS na rusku vojnu kolonu u okrugu Rislk u Kursku, 30 kilometara istočno od ukrajinske Sumske oblasti.

Ti sistemi imaju domet oko 80 kilometara, piše The War Zone.

“Ruska vojna kolona uništena je udarom ukrajinskih projektila HIMARS u blizini sela Oktjabrskoje u okrugu Rilsky Narodne Republike Kursk”, napisao je ukrajinski novinar Jurij Butusov na Telegramu.

“Video su objavili ruski informativni kanali. Autocesta je potpuno blokirana zbog zapaljenih automobila, a čuju se i česte detonacije. To je majstorski rad ukrajinske obavještajne službe duboko u zaleđu Putinovih trupa i najpreciznije gađanje ukrajinskih artiljeraca”, dodao je.

Ruska novinska kuća Readovka, koja je prva objavila video, rekla je da su video snimili vozači koji su došli na mjesto događaja, ali nisu mogli proći jer je cesta bila blokirana.

“Prije požara, stanovnici četvrti Rulskij čuli su nekoliko glasnih eksplozija”, izvijestila je Readovka.

Stanovnica regije Kursk požalila se na ukrajinsku invaziju i pitala se zašto Putin ne čini više da im pomogne.

Inače, Rusija je u petak evakuisala ljude iz dijelova svoje zapadne regije Lipeck, nakon što je “masivni napad” ukrajinskih bespilotnih letjelica izazvao eksplozije, prekid opskrbe strujom i ranio šest osoba, rekao je regionalni guverner Igor Artamonov.

Četiri sela evakuisana su nakon što je proglašeno vanredno stanje u okrugu Lipeck, rekao je Artamonov u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, a neka od njih nalaze se u blizini baze vazdušnih snaga.

Požar je izbio u vazdušnoj bazi izvan grada Lipecka, izvijestila je novinska agencija Interfax citirajući lokalne službenike za hitne slučajeve.

Pozivi na društvenim mrežama da se evakuira cijeli grad bili su dio kampanje psihološkog rata Ukrajine, dodao je Artamonov.

Ukrajinske vlasti nisu izvijestile o napadima na područje Lipecka.

Šta kaže Zelenski

Tri dana nakon ukrajinskog prekograničnog napada na rusku regiju Kursk, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da Moskva mora “osjetiti” posljedice svoje invazije na Ukrajinu, piše BBC.

“Rusija je donijela rat u našu zemlju i trebala bi osjetiti što je učinila”, rekao je Zelenski u svom obraćanju u četvrtak naveče.

Nije spominjao direktno ukrajinsku ofanzivu.

“Ukrajinci znaju kako postići svoje ciljeve u ratu, a mi taj rat nismo izabrali”, dodao je.

Rusija kaže da je najmanje 1.000 ukrajinskih vojnika, potpomognutih tenkovima i oklopnim vozilima, ušlo na njenu teritoriju u utorak ujutro – u onome što se čini jednim od najvećih napada na rusko tlo od početka rata.