Kategorija: Svijet

Novinarka ukrajinske televizije TSN uključila se u program uživo iz grada Sudža u ruskoj pograničnoj Kurskoj oblasti.

Kijev post navodi da to ukazuje da su ukrajinske trupe potpuno kontrolišu ovaj grad koji se nalazi na deset kilometara od granice.

Navodi se da je ovo bio prvi izvještaj nekog ukrajinskog medija sa teritorije Rusije od početka vojne operacije u februaru 2022.

Tokom uključenje u program TSN novinarka je navela da su ukrajinski vojnici uklonili rusku zastavu sa jedne od zgrada u Sudži, gradu u kojem se nalazi istoimena gasna mjerna stanica i jedina je ruta za tranzit ruskog gasa u Еvropu kroz Ukrajinu.

 

Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak izjavio je da nametanje odluke o otvaranju mosta na Ibru u Kosovskoj Mitrovici protiv volje građana ne doprinosi normalizaciji odnosa i da će se o otvaranju mosta razgovarati na sljedećem sastanku u Briselu.

Dobro upravljanje razumije osjetljivost manjine. Kako da sprovedemo dogovor o otvaranju mosta, razgovaraćemo na slijedećem sastanku u Briselu – napisao je Lajčak na mreži X.

Naveo je da je EU više puta naglašavala da se o pitanju mosta u Kosovskoj Mitrovici mora razgovarati u okviru dijaloga koji vodi EU.

Lajčak je dodao da su optužbe da je EU protiv otvaranja mosta ili da je promijenila stav obmanjujuće.

Ministar lokalne samouprave privremenih prištinskih institucija Eljbert Krasnići izjavio je ranije danas da EU treba da objasni Prištini zašto je promijenila stav u vezi sa otvaranjem mosta na Ibru, navodeći da je Unija ranije podržavala otvaranje mosta.

Dobro upravljanje razumije osjetljivost manjine. Kako da sprovedemo dogovor o otvaranju mosta, razgovaraćemo na slijedećem sastanku u Briselu – napisao je Lajčak na mreži X.

Naveo je da je EU više puta naglašavala da se o pitanju mosta u Kosovskoj Mitrovici mora razgovarati u okviru dijaloga koji vodi EU.

Lajčak je dodao da su optužbe da je EU protiv otvaranja mosta ili da je promijenila stav obmanjujuće.

Ministar lokalne samouprave privremenih prištinskih institucija Eljbert Krasnići izjavio je ranije danas da EU treba da objasni Prištini zašto je promijenila stav u vezi sa otvaranjem mosta na Ibru, navodeći da je Unija ranije podržavala otvaranje mosta.

ADVERTISING

Priština je najavila otvaranje glavnog mosta u Kosovskoj Mitrovici za automobilski saobraćaj, iako se tome protive Beograd i Srbi na sjeveru KiM, koji ističu da bi otvaranje mosta ugrozilo njihovu bezbjednost.

Protiv otvaranja mosta u ovom trenutku su i KFOR, Kvinta, OEBS i SAD, koji smatraju da ta tema treba da bude dio dijaloga Beograda i Prištine uz posredništvo EU.

 

Južnokorejski predsjednik Jun Suk Jeol ponudio je danas osnivanje savjetodavnog tijela na radnom nivou sa Sjevernom Korejom kako bi se raspravljalo o načinima za ublažavanje napetosti i nastavak privredne saradnje, dok je iznosio svoju viziju ujedinjenja zemalja.

U svom govoru povodom Dana nacionalnog oslobođenja kojim je obilježena 79. godišnjica nezavisnosti od japanske kolonijalne vladavine 1910-1945. nakon Drugog svjetskog rata, Jun je rekao da je spreman započeti političku i privrednu saradnju ako Sjeverna Koreja “preduzme samo jedan korak” prema denuklearizaciji, prenosi Index.hr.

“Sjeverna Koreja treba napraviti samo jedan korak”

Jun je rekao da bi pokretanje “međukorejske radne grupe” moglo pomoći u ublažavanju napetosti i rješavanju svih pitanja u rasponu od privredne saradnje do razmjene među ljudima do ponovnog okupljanja porodica razdvojenih u Korejskom ratu 1950-1953.

“Počećemo političku i privrednu saradnju onog trenutka kada Sjeverna Koreja napravi samo jedan korak prema denuklearizaciji”, rekao je on.

“Dijalog i saradnja mogu donijeti značajan napredak u međukorejskim odnosima”, poručio je.

Sjedinjene Države planiraju da u narednih deset godina investiraju do 2,5 milijardi dolara u programe na zapadnom Balkanu koji podržavaju demokratiju, transparentnost, američke investicije i jačanje partnerstva.

Kancelarija za budžet Kongresa SAD prošle sedmice je objavila svoje mišljenje o zakonu o demokratiji i prosperitetu zapadnog Balkana, koji je u proceduri i još nije usvojen. Taj zakon je u izradi već godinu dana, a predložila ga je senatorka Džin Šahin, uz podršku obje glavne političke stranke u Americi.

Mišljenje Kancelarije za budžet je korak koji je neophodan kako bi se utvrdili troškovi koje nose zakoni koje Kongres usvaja. Prema mišljenju ove kancelarije, iako bi ukupni troškovi iznosili do 2,5 milijardi dolara, naglašava se da bi većina novca bila usmjeravana kroz već etablirane programe.

“Na osnovu informacija Stejt departmenta, Kancelarija za budžet Kongresa SAD procjenjuje da će se mnogi zahtjevi zakona i ovlaštene aktivnosti implementirati u okviru postojećih programa. Odjeljenje ima tekuće programe u regionu za smanjenje korupcije u javnosti, podsticanje trgovine i ekonomskog razvoja, promociju demokratije i dobrog upravljanja i proširenje programa razmjene za mlade lidere i partnerstva između obrazovnih institucija”, navedeno je u mišljenju.

Zakon, ako bude usvojen u sadašnjoj formi, ima pet osnovnih funkcija. Prva se odnosi na otvaranje kancelarije Korporacije SAD za međunarodni razvoj i finansiranje, koja bi se prvenstveno bavila energetskim i infrastrukturnim projektima. Druga se, kako je naglašeno, odnosi na ozakonjivanje sankcija koje su do sada uvedene u skladu s predsjedničkim ukazima. Pojašnjenja radi, program sankcija za zapadni Balkan usvojen je 2004. godine ukazom bivšeg predsjednika Džordža Buša, a program je proširen ukazom predsjednika Džoa Bajdena nakon što je izabran za predsjednika Amerike. Razlika između predsjedničkog ukaza i zakona je ta što svaki naredni predsjednik može svojim ukazom poništiti postojeće, dok bi zakon omogućio mijenjanje tih odredbi samo akcijama Kongresa. Treća funkcija odnosi se na programe za suzbijanje korupcije i promociju demokratije, kao i ekonomskog razvoja i ekonomske razmjene između SAD i zapadnog Balkana. Četvrta funkcija predviđa otvaranje centara za javnu promociju Amerike u regionu, što bi uključivalo programe razmjene, jačanje partnerstava i saradnju između obrazovnih institucija. Peta funkcija bi kod američkih agencija koje su angažovane u regionu uvela obavezu da izvještavaju Kongres o aktivnostima koje sprovode.

U Kancelariji za budžet ističu da bi otvaranje kancelarije Korporacije za međunarodni razvoj i finansiranje SAD koštalo do pet miliona dolara, ali vjeruju da bi dio troškova mogao biti pokriven trenutnim programima Korporacije, poput osiguranja. Naime, misija Korporacije je da ohrabruje američke investicije u rizičnim regionima. Kako bi ohrabrili investitore, oni nude povoljna osiguranja u slučaju da dođe do političke ili druge vrste nestabilnosti, čime bi kompanije spasile svoj uloženi kapital ili bile obeštećene. Kancelarija za budžet vjeruje da je dio troškova moguće pokriti kroz prihode od premija na osiguranje.

Pored toga, otvaranje centara za komunikaciju s javnosti zemalja zapadnog Balkana bi, prema njihovoj procjeni, koštalo oko pola miliona dolara godišnje.

“Zajedno uzevši, zadovoljavanje svih zahtjeva za povećanje troškova bi iznosilo oko milion dolara godišnje, do ukupno pet miliona u periodu 2024-2029. Ti troškovi bi bili uslovljeni raspoloživošću potrebnih sredstava”, pojašnjeno je.

Nakon američkih parlamentarnih izbora 2018. godine, kada je demokratska većina preuzela Predstavnički dom Kongresa, SAD su pojačale programe za zapadni Balkan, a ti programi su učvršćeni nakon Bajdenove pobjede. U slučaju pobjede Donalda Trampa, republikanskog kandidata za predsjednika Amerike, moguće je očekivati smanjenje nekih od postojećih programa, s obzirom na to da Tramp smatra da bi Evropljani trebalo da plate Americi ako žele da ona ostane prisutna u Evropi, posebno kad su u pitanju odbrana i bezbjednost.

Govoreći o namjeri Prištine da otvori most na Ibru, koji razdvaja srpski sjeverni od albanskog južnog dijela Kosovske Mitrovice, Dačić je podsjetio da pitanje tog mosta traje još od 1999. godine, te da ta namjera ne može da doprinosi pomirenju, nego zaoštrava situaciju.

On je dodao da tako posmatra i napade na Srbiju, koja se razvija, nema ekonomskih problema, koja je faktor stabilnosti i mira, ima plan rasta, nema međuetničkih problema.

– Takva Srbija nije u interesu svih, jer ne možete da utičete na takvu zemlju i njeno rukovodstovo, zato je uvijek potrebno da se temelji ruše, da se udari na osnovne principe jedinstvo, stabilnost. Napada se predsjednik Aleksandar Vučić, jer se procjenjuje da je on stub stabilnosti u državi – rekao je Dačić.

On je dodao da se tada svaka tema, kao što je litijum, koristi za izazivanje nestabilnosti.

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borel izjavio je danas u razgovoru sa ukrajinskim šefom diplomatije Dmitrom Kulebom, povodom ukrajinskog napada na Kursku oblast u Rusiji, da ruski predsjednik Vladimir Putin nije uspio da slomi otpor Ukrajine i da je sada primoran da se povuče unutar teritorije Rusije.

“Ponovio sam punu podršku EU borbi naroda Ukrajine”, napisao je Borel na platformi X.

Ukrajina kontroliše 74 naselja u Kurskoj oblasti u Rusiji, tvrdi glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Aleksandar Sirski.

Sirski je o tome danas obavestio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, prenio je Unian.

Zelenski je izjavio, nakon što je dobio izvještaj od Sirskog, da se napredovanje ukrajinskih snaga u regionu Kurska nastavlja uprkos složenim, intenzivnim borbama.

Međutim, rusko ministarstvo odbrane saopštilo je danas da su ukrajinske trupe izgubile u jednom danu na Kurskom pravcu do 420 vojnika, a od početka napada 6. avgusta 2.030 vojnika.

Komandant specijalnih ruskih snaga Ahmat, zamjenik načelnika glavnog vojno-političkog resora Ministarstva odbrane, Apti Alaudinov izjavio je ranije danas da je većina ukrajinskih trupa koje su izvršile invaziju na Kursku oblast uništena, a da su sve oblasti u kojima se kreću Oružane snage Ukrajine pod kontrolom ruske vojske, prenijela je agencija Interfaks.

Jedinice Oružanih snaga Ukrajine pokrenule su 6. avgusta napad na Kursku oblast u Rusiji.

Ukrajina kontroliše 74 naselja u Kurskoj oblasti u Rusiji, tvrdi glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Aleksandar Sirski.

“U protekla 24 sata Oružane snage Ukrajine su napredovale u različitim pravcima od jednog do tri kilometra”, naveo je Sirski.

Zelenski je izjavio, nakon što je dobio izveštaj od Sirskog, da se napredovanje ukrajinskih snaga u regionu Kurska nastavlja uprkos složenim, intenzivnim borbama.

Međutim, rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je danas da su ukrajinske trupe izgubile u jednom danu na kurskom pravcu do 420 vojnika, a od početka napada 6. avgusta 2.030 vojnika.

Od početka napada uništeno je 35 ukrajinskih tenkova, 31 oklopni transporter, 18 borbenih vozila pešadije, 179 drugih borbenih oklopnih vozila, 78 vozila, četiri protivvazdušna raketna sistema, dva lansera višecevnih raketnih sistema i 14 topova, navodi ministarstvo, prenela je agencija Interfaks.
Komandant specijalnih snaga Ahmat, zamenik načelnika glavnog vojno-političkog resora Ministarstva odbrane Apti Alaudinov izjavio je ranije danas da je većina ukrajinskih trupa koje su izvršile invaziju na Kursku oblast uništena, a da su sve oblasti u kojima se kreću Oružane snage Ukrajine pod kontrolom ruske vojske. Jedinice Oružanih snaga Ukrajine pokrenule su 6. avgusta napad na Kursku oblast u Rusiji.

Izraelska vojska (IDF) od ponedeljka je u stanju “najviše pripravnosti”, jer i Vašington i Jerusalim očekuju da bi Iran ove nedjelje mogao da napadne Izrael.

– Dijelimo istu zabrinutost i očekivanja kao i naše izraelske kolege. Moglo bi (napad Irana) biti ove nedjelje. Moramo biti spremni za potencijalni niz napada – rekao je portparol Bele kuće Džon Kirbi juče na konferenciji za medije zbog niza izveštaja da se Teheran sprema za osvetu zbog ubistva političkog lidera militantne grupe Hamas Ismaila Hanije 31. jula, prenosi Tajms of Izrael.

Iran je pripremio raketne i bespilotne jedinice, slično onda kada je napao Izrael u aprilu, objavio je portal Aksios, pozivajući se na visoke zvaničnike u Vašingtonu i Jerusalimu.

Kirbi je rekao da su SAD posljednjih dana pojačale svoje regionalne snage, za koje vijesti Kanala 12 izvještavaju da su bile veće nego uoči napada 13. aprila, kada je Islamska Republika ispalila oko 300 projektila i dronova na Izrael.

– Očigledno je da ne želimo da Izrael mora da se brani od još jednog napada kao što je to bio slučaj u aprilu. Ali, ako se to desi, nastavićemo da im (Izraelu) pomažemo u odbrani – rekao je Kirbi novinarima.

Tenzije u regionu su porasle otkako je Iran zaprijetio da će se osvetiti za ubistvo Hanijea u Teheranu prošlog mjeseca. Izrael nije ni potvrdio ni negirao odgovornost za atentat, za koji ga okrivljuju i Hamas i Iran.

Hezbolah je takođe obećao da će se osvetiti zbog ubistva svog glavnog vojnog komandanta Fuada Šukra u Bejrutu, što se desilo nekoliko sati prije ubistva Hanijea.

Kirbi je takođe juče rekao da bi vrijeme iranskog napada moglo da utiče na pregovore o prekidu vatre u Gazi, koji bi trebalo da budu nastavljeni 15. avgusta. Izrael je potvrdio da će poslati delegaciju na pregovore, dok je Hamas odbio da prisustvuje.

Portparol IDF-a Danijel Hagari kazao je da je vojska u stanju visoke pripravnosti zbog potencijalnog napada Irana ili Hezbolaha. Napomenuo je da je izraelsko vazduhoplovstvo pojačalo svoje snage nad Libanom, “kako bi otkrili i presreli prijetnje”.

Britanski premijer Kir Starmer rekao je juče da je razgovarao sa predsjednikom Irana Masudom Pezeškijanom u okviru napora za deeskalaciju za ublažavanje tenzija na Bliskom istoku i da ga je zamolio da se uzdrži od napada na Izrael, jer rat nije ni u čijem interesu, saopštio je kabinet britanskog premijera.

Prema pisanju Skaj njuza, koji je prvi objavio priču, Starmer je razgovarao sa Pezeškijanom nakon razgovora sa američkim predsjednikom Džoom Bajdenom i drugim evropskim saveznicima.

Bajden i lideri Francuske, Nemačke, Italije i Britanije objavili su zajedničko saopštenje pozivajući Iran da “odustane” od svojih prijetnji da će napasti Izrael.

Donald Tramp je u ponedjeljak razgovarao s milijarderom Ilonom Maskom, a u intervju se ponovo osvrnuo na teme koje su izazvale najveće podjele u američkom društvu.

Intervju na “Iksu”, koji je u Maskovom vlasništvu, počeo je nepovoljno, s tehničkim problemima koji su u početku spriječili mnoge korisnike da gledaju razgovor. Mask je za odgodu okrivio “masivni” kibernetički napad, ali uzrok kvara nije bio sasvim jasan.

Nakon što je intervju počeo s više od 40 minuta zakašnjenja, Tramp je na Maskom zahtjev započeo razgovor prepričavanjem atentata na njega prošlog mjeseca. Tramp je detaljno raspravljao o svom bliskom kontaktu sa smrću na predizbornom skupu u Batleru u Pensilvaniji, koji će, kako je rekao, ponovno posjetiti u oktobru.

“Bilo je to čudo. Da nisam okrenuo glavu, ne bih sada razgovarao s tobom, koliko god mi se sviđao”, rekao je Tramp Masku.

Tramp je zatim prešao na raspravu o migrantima i južnoj granici, upozoravajući na “grube ljude” koji pokušavaju ući u zemlju preko američko-meksičke granice.

“To su ljudi koji su u zatvoru zbog ubistava i raznih stvari, a puštaju ih u našu zemlju. Još malo pa će biti bezbjednije u Venecueli”, rekao je Tramp.

Tramp se osvrnuo i na Kamalu Haris, koju je nazvao “caricom granice” Bajdenove administracije. Tramp se prisjetio i “radikalne” demokratije Kamale, koja je “uništila” Kaliforniju dok je bila državni tužilac, a kasnije i senator.

Bilo je govora i o “klimatskim promjenama”, kao i o ratu u Ukrajini.

“Najveća prijetnja nije globalno zatopljavanje, gdje će okean porasti za jednu osminu inča u sljedećih 400 godina. Najveća prijetnja je nuklearno zagrijavanje”, rekao je Tramp.

Tramp je o ratu u Ukrajini rekao:

“Rusija je s nama porazila Njemačku, a oni Napoleona. Znate, postoje već dugo vremena. Oni su velika borbena sila, a to je vrlo nepravedno… U vrlo smo lošoj poziciji. I neću kriviti isključivo, isključivo, ali mogu vam reći da sam to mogao spriječiti.”

U opuštenom razgovoru, Mask je sugerisao da bi mogao pomoći u budućoj Trampovoj administraciji kao član “komisije za učinkovitost vlade”.

“Volio bih to za tebe. Ti si najveći rezač”, rekao je Tramp, misleći na potez koji je preuzeo Mask kada je kupio tadašnju Tviter.

Govoreći o kandidatu demokrata, Mask je Kamalu Haris opisao kao “krajnje lijevom”, dok ju je bivši predsjednik nazvao “luđakom radikalne ljevice”.

Tramp je dodao da je Kamala Heris “gora od Bernieja Sandersa”, senatora iz Vermonta.

“Ona se smatra daleko liberalnijom od Bernieja Sandersa, ona je radikalna lijeva luđakinja. I ako ona bude predsjednica, vrlo brzo, više nećete imati državu”, rekao je bivši predsjednik.

Tramp je kritikovao Haris jer je odabrala Tima Volca kao svog kandidata za potpredsjednika, a sporan mu je “zakon o progresivnim politikama u državi” – posebno prošlogodišnji prijedlog zakona koji nalaže da školski okruzi i škole daju besplatne menstrualne proizvode u svim toaletima.

“Pa, njen potpredsjednik odobrio je, potpisao zakon, tampone u toaletima za dječake”, rekao je Tramp.

“Da, to je čudno”, odgovorio je Mask.

“A to znači da i ona vjeruje u to”, rekao je Tramp.

“Da, to nije u redu”, dodao je Mask.

Tramp je rekao da je “mnogo ljudi mislilo da će ona izabrati nešto suprotno, ali ona je odabrala antiizraelsku, radikalnu ljevicu”, misleći na Volca.

Predsjednik Ukrajine, Volodimir Zelenski, izjavio je danas da Rusija mora da bude primorana da sklopi mir jer je predsjednik Vladimir Putin želio sukob i da se rat vraća Rusiji nakon što ga je Moskva donijela drugim zemljama.

Ukrajinski lider je u svom noćnom obraćanju, rekao da je veliki prekogranični napad Kijeva na zapadni region Kursk pitanje bezbjednosti Ukrajine i da je Kijev zauzeo oblasti odakle je Rusija započela napade, prenio je “Reuters”.

“Rusija mora biti primorana da sklopi mir pošto Putin želi tako žestoko da se bori”, rekao je Zelenski.

On je naveo da su ruske snage od 1. juna napale skoro 2.100 puta sjeveroistočnu oblast Ukrajine, Sumi, koja se nalazi preko puta Kurske oblasti.

“Rusija je donijela rat drugima, sada im se (rat) vraća kući. Ukrajina je oduvijek željela samo mir i mi ćemo sigurno obezbijediti mir”, rekao je Zelenski, prenosi “b92”.