Iako se većina analitičara saglasila u procjeni da neće biti velike razlike u spoljnoj politici Sjedinjenih Država administracije novog predsjednika Donalda Trampa u odnosu na njegovog prethodnika Džoa Bajdena, saslušanje Marka Rubija, Trampovog prijedloga za državnog sekretara, održano preksinoć dalo je prvu konkretnu potvrdu da velike spoljnopolitičke promjene neće biti.
Naime, Rubi je u toku saslušanja u Odboru za spoljne poslove Senata SAD, koji je nadležan za potvrđivanje kandidata za glasanje na sjednici Senata, dobio neuobičajeno veliku podršku članova odbora obje stranke, a potpuno su izostale uobičajene i često teatralne kritike ako kandidat dolazi iz suprotne stranke.
Svi članovi Demokratske stranke u odboru, uključujući i velikog Trampovog kritičara Korija Bukera, dali su podršku Rubiju, koji je i sam proteklih 13 godina bio član tog najmoćnijeg senatskog odbora, i izrazili zadovoljstvo da je upravo on Trampov prijedlog za prvog čovjeka američke diplomatije.
Iako se u BiH često misli da je zapadni Balkan jedna od najvažnijih tema američke spoljne politike, nijedno pitanje Rubiju nije bilo upućeno o našem regionu.
Zapadni Balkan je samo ovlaš spomenula Džin Šahin, najviše rangirana demokratkinja u Odboru, ali bez bilo kakvih pojašnjenja ili dodatnih pitanja.
Inače, senatorka Šahin je prije dvije godine predložila zakon u kongresu o zapadnom Balkanu, o kojem smo više puta do sada pisali, a koji bi stavio jači fokus Amerike na region.
Jedan od najvažnijih zaključaka koji bi se mogao izvući iz trosatne sesije je da bi Tramp mogao ponovo predložiti ako ne sve, onda barem većinu Bajdenovih prijedloga za američke ambasadore koji dolaze iz Stejt departmenta.
Napomene radi, u Americi je uobičajeno da nakon dolaska nove administracije svi ambasadori formalno ponude ostavke novom predsjedniku. Uobičajeno je da se lični izbori ambasadora predsjednika prethodne administracije sami povuku, što je, na primjer, bio slučaj s Bajdenovom ambasadorkom u Hrvatskoj, a da se karijerne diplomate koje predsjednik samo formalno predlaže ostave na funkciji ili se potvrdi njihov izbor. U slučaju BiH to bi značilo da bi Daglas Džons, koji bi trebalo da zamijeni ambasadora Majkla Marfija, mogao ponovo biti predložen jer su obojica karijerne diplomate, a ne politička imenovanja.
Demokrate u Senatu se nadaju da Tramp neće mijenjati kandidate koji su došli iz Stejt departmenta za vrijeme Bajdenove administracije, što su nekoliko demokratskih senatora, uključujući i senatorku Šahin, direktno naglasili Rubiju.
Šahinova je rekla da je jedna od najvažnijih stvari koju ona dijeli sa republikanskim predsjedavajućim odbora, senatorom Džejmsom Rišom, nadstranački rad svih članova, što uključuje i brzo imenovanje svih karijernih ambasadorskih nominacija.
“Vjerujem da je u našem nacionalnom interesu da sva mjesta u ambasadama budu potpuno popunjena i da karijerne diplomate koji imaju neprikosnoveno iskustvo budu imenovani. To je razlog što je nama oboma bilo važno da što prije održimo ovo saslušanje senatora Rubija”, rekla je ona u uvodnom obraćanju pred Rubiom.
Pohvalila se da ima dobar radni odnos s njim i dodala da vjeruje da je on dobro kvalifikovan da bude državni sekretar Amerike.
“Naš odbor se nada da ćete nam poslati listu kvalifikovanih, iskusnih i dobro provjerenih kandidata. Znam da već pred sobom imate ekspertsku listu nominovanih karijernih diplomata koja nije bila razmotrena tokom prethodnog mandata. Nadamo se da ćemo mnoga od tih imena uskoro vidjeti ponovo pred našim odborom”, rekla je Šahinova.
Ona je dodala da se radi o patriotskim Amerikancima koji su služili američkim predsjednicima iz obje stranke koji rade na promovisanju američkih interesa i direktno ga je pitala da li će raditi s njom i senatorom Rišom na potvrđivanju karijernih diplomata.
Rubio je odgovorio potvrdno, ali je dodao da će prvo predložiti kandidate za najviša mjesta u Stejt departmentu, a da će ostala imenovanja biti predložena nakon toga, i nagovijestio da bi to mogao biti proces koji će trajati neko vrijeme. Rekao je da će od svih nominovanih kandidata tražiti da budu usklađeni ne sa stranačkom politikom, nego sa smjernicama američke spoljne politike, te dodao da je u svom radu u odboru upoznao većinu njih i da namjerava da nastavi da koristi njihove vještine.
“Nadamo se da će neki od njih koji se uskoro vraćaju kući iz diplomatskih predstavništava moći da se pridruže nama u Stejt departmentu blizu moje kancelarije. Želimo da imamo veoma sposobne ljude i one koji dolaze kao politička imenovanja i one koji će biti karijerne diplomate”, rekao je on i dodao da će zbog što bržeg sprovođenja procesa pokušati da predlažu kandidate koji će dobiti podršku odbora.
Demokratski senator Timoti Kejn je takođe rekao Rubiju da je očekivano da Bajdenovi politički imenovani ambasadori budu povučeni, ali da ne bi trebalo povlačiti karijerne diplomate jer bi onda, kako je rekao, ambasade sa vršiocima dužnosti bile oslabljene u predstavljanju američkih interesa u zemlji domaćinu.
Inače, američkom ambasadoru Marfiju mandat ističe narednog mjeseca. S obzirom na to da je u BiH boravio tri godine postoji mogućnost da mu Trampova administracija produži mandat za još godinu dana, a da se u međuvremenu imenuje Džons ili neko drugi kao njegov nasljednik. S obzirom na to da ambasador Marfi sljedeće godine ide u penziju to bi ujedno onda bilo i zaključivanje njegove karijere. Druga opcija je da on narednog mjeseca ode, a da njegovu poziciju obavlja vršilac dužnosti do dolaska novog ambasadora, što je opcija koju očigledno demokratski članovi odbora ne žele.
