Kategorija: Svijet

Izjava ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da Evropa i NATO moraju da osiguraju bezbjednost Ukrajine za sprovođenje izbora je vrhunac cinizma, ocijenila je danas, 10. decembra, portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.

“Ovo je, čak i za Zelenskog, jedan neočekivano smjeli potez. Ovo je takav izazov, čak imajući u vidu ono što je već govorio. To jest, ne mogu, na primjer, da se sjetim nijedne zemlje koja bi zahtijevala od drugih država da obezbijedi sprovođenje izbora na teritoriji Evropske unije, a da istovremeno ne proglasi da je izgubila svoju nezavisnost i suverenitet”, rekla je Zaharova, prenosi Sputnjik.

Zelenski je sinoć izjavio da je spreman da učestvuje na predsjedničkim izborima, ali da njihovo održavanje zavisi od dvije ključne stvari – bezbjednosti građana i izmjena zakonodavstva, i pozvao je SAD i EU da pomognu u obezbjeđivanju uslova za održavanje izbora.

On je naglasio da tvrdnje da vlast “drži vlast” kako bi produžila rat nisu tačne i dodao da izbori mogu biti sprovedeni samo uz garancije bezbjednosti građana.

Zelenski je pozvao SAD i evropske partnere da pomognu u stvaranju uslova za sigurno održavanje glasanja.

“Spreman sam za izbore. Više od toga, molim SAD, moguće u saradnji sa evropskim partnerima, da osiguraju bezbjednost za održavanje izbora. Tada bi Ukrajina bila spremna za njih u roku od 60-90 dana”, rekao je predsjednik Ukrajine.

Ranije je predsjednik SAD Donald Tramp izjavio da Ukrajina treba da održi predsjedničke izbore, tvrdeći da ukrajinski zvaničnici koriste rat kao izgovor da odlože glasanje.

Evropska komisija je istakla da izbori mogu biti održani samo ako to budu dozvoljavale okolnosti, s obzirom na sukob Rusije i Ukrajine, prenosi Tanjug.

Obnovljeni sukobi između Tajlanda i Kambodže traju već treći dan, zbog čega je američki predsednik Donald Tramp najavio da će obaviti telefonski poziv kako bi se zaustavio taj konflikt.

Tramp je u julu ove godine posredovao u postizanju sporazuma o prekidu vatre kako bi se okončale petodnevne borbe između dve susedne azijske države, navodi Rojters.

Međutim, tajlandski ministar spoljnih poslova izjavio je u utorak da ne vidi potencijal za pregovore u ovom pograničnom sukobu, dodajući da situacija nije pogodna za posredovanje treće strane.

Istovremeno, visoki savetnik kambodžanskog premijera Hun Manet rekao je Rojtersu da je njegova zemlja “spremna za razgovore u bilo kom trenutku”.

Govoreći u utorak na skupu u Pensilvaniji, Tramp je podsetio da je pomogao da se zaustave brojni sukobi uključujući i rat između Pakistana i Indije, Izraela i Irana, pre nego što je pomenuo i obnovljeni sukob u jugoistočnoj Aziji.

“Mrsko mi je da kažem da je ponovo izbio sukob između Kambodže i Tajlanda i da ću sutra morati da obavim telefonski poziv. Ko bi drugi mogao da kaže da će obaviti telefonski poziv i zaustaviti rat dve veoma moćne zemlje, Tajlanda i Kambodže”, rekao je Tramp.

U sukobima pre uspostavljanja krhog primirja uz Trampovo posredovanje, poginulo je najmanje 48 ljudi i smatra se da su to bili najteži sukobi u novijoj istoriji dve susedne zemlje.

Obe zemlje su saopštile da su evakuisale stotine hiljada ljudi iz pograničnih područja.

Kambodžansko ‌Ministarstvo odbrane saopštilo je da je od ponedeljka devet civila poginulo, a 20 ih je teško povređeno, dok su tajlandski zvaničnici saopštili da su četiri vojnika poginula i da je 68 njih povređeno.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je sinoć, 9.decembra, da je spreman da učestvuje na predsjedničkim izborima, ali da njihovo održavanje zavisi od dvije ključne stvari – bezbjednosti građana i izmjena zakonodavstva, i pozvao je SAD i EU da pomognu u obezbjeđivanju uslova za održavanje izbora.

“Da bi se izbori održali, postoje dva pitanja – bezbjednost, kako sprovesti glasanje dok traju udari i raketni napadi, i pravna osnova za legitimnost izbora”, rekao je Zelenski odgovarajući na pitanja novinara, prenio je RBK Ukrajina.

Zelenski je naglasio da tvrdnje da vlast “drži vlast” kako bi produžila rat nisu tačne i dodao da izbori mogu biti sprovedeni samo uz garancije bezbjednosti građana.

Zelenski je pozvao SAD i evropske partnere da pomognu u stvaranju uslova za sigurno održavanje glasanja.

“Spreman sam za izbore. Više od toga, molim SAD, moguće u saradnji sa evropskim partnerima, da osiguraju bezbjednost za održavanje izbora. Tada bi Ukrajina bila spremna za njih u roku od 60-90 dana”, rekao je predsjednik Ukrajine.

Takođe je pozvao poslanike da pripreme prijedloge za izmjene zakona o izborima tokom vanrednog stanja, naglašavajući da očekuje konkretne prijedloge uskoro.

Ranije je predsjednik SAD Donald Tramp izjavio da Ukrajina treba da održi predsjedničke izbore, tvrdeći da ukrajinski zvaničnici koriste rat kao izgovor da odlože glasanje.

Evropska komisija je istakla da izbori mogu biti održani samo ako to budu dozvoljavale okolnosti, s obzirom na agresiju Rusije.

Teoretski, vanredni predsjednički i parlamentarni izbori mogu da se organizuju tokom vanrednog stanja, ali glasanje u tim uslovima nosi visoke rizike po političku stabilnost, prije svega zbog nepostojanja garancija bezbjednosti birača usljed kontinuiranih napada, pojašnjava ukrajinski portal.

Lokalni izbori u Ukrajini su prvobitno bili planirani za 26. oktobar, ali zbog ratnog stanja nisu mogli da budu održani.

Zelenski je ranije istakao da izbori mogu biti sprovedeni tek nakon potpunog prekida vatre na kopnu, vazduhu i na moru, prenosi Tanjug.

Kako prenosi Skaj njuz, američka armada se kreće ka Venecueli i to bi moglo da znači da će taj rat početi svakog trenutka.

U dubokim plavim vodama Kariba, vidljivim čak i iz svemira, nazire se neupadljiva siva tačka. Ali to je USS Džerald R. Ford, najveći i najsmrtonosniji nosač aviona na svetu. I to je samo deo armade koja se, izgleda, kreće ka Venecueli, izveštava Skaj njuz.

Od situacije u kojoj bi se broj ratnih brodova i plovila na Karibima mogao izbrojati na prste jedne ruke, od avgusta je došlo do naglog povećanja broja i raznolikosti brodova pod američkom komandom.I to samo na moru. Zapravo, raspoređena je i vazdušna snaga, bombarderi lete iznad Kariba, pa čak i same venecuelanske obale.

Predsednik Venecuele Nikolas Maduro rekao je da je njegova zemlja izdržala 22 nedelje američke agresije pod Donaldom Trampom.

2. septembra, Bela kuća je na mreži Iks objavila da je izvršila napad na takozvane “narkoteroriste” koji su slali fentanil Sjedinjenim Državama, bez direktnih dokaza o ovom navodnom zločinu.

Jedinica za podatke i forenziku Skaj njuza potvrdila je da su 23 broda bila meta u 22 napada u poslednja četiri meseca od početka udara, u kojima je poginulo 87 ljudi. Situacija bi mogla da se pogorša.

Napad na “brod sa drogom”

Najnoviji napad dogodio se 4. decembra, nakon što je Južna komanda SAD objavila da je pogodila još jedan brod za navodni šverc droge u istočnom Pacifiku.

To je bio prvi takav udar od 15. novembra i prvi otkako je ministar odbrane, Pit Hegset, koga neki nazivaju “ministrom rata”, došao pod lupu zbog navodnog izvođenja “drugog udara” u ranijoj operaciji.

Bez obzira na teret koji su brodovi prevozili, postoje ozbiljna i sporna pravna pitanja.

Prvo, sporno je da li se ljudi na ovim brodovima, koji su proglašeni narkoteroristima, mogu smatrati legitimnim vojnim metama ili su ovi udari zapravo vansudska ubistva civila na otvorenom moru.

SAD tvrde da je prva operacija bila zbog droge, i postoji izvesna podrška za tu tvrdnju. Dominikanska Republika je saopštila da je zaplenila teret jednog od brodova pogođenih u napadu, za koji je rekla da je bila ogromna količina kokaina.

Ali snimak ne prikazuje šta je usledilo, navodni “drugi udar” usmeren na ljude u vodi koji nisu predstavljali očiglednu pretnju.

To je izazvalo krizu za Hegseta.

Govoreći na sastanku kabineta prošle nedelje, ministar odbrane je rekao da nije video preživele u vodi kada je drugi udar naređen i izvršen početkom septembra, tvrdeći da je “plovilo bilo u plamenu“.

Napad 4. decembra pokazao je da ova strategija nije završena. Udari su samo deo priče, jer su ratni brodovi i avioni poslati u region u ogromnom broju.

Droga ili nafta?

Neki tvrde da ovo nema nikakve veze sa drogom, već sa naftom. Venecuela je ima u izobilju, najveće dokazane rezerve na svetu.

Republikanska kongresmenka i Trampova saveznica Marija Salazar, govoreći za Foks njuz, rekla je da bi pristup Venecueli bio „praznik za američke naftne kompanije“.

I sam Maduro je prihvatio tu tezu. Nekoliko dana kasnije, poslao je pismo OPEK-u, organizaciji najvećih svetskih proizvođača nafte, tražeći od njih da se “pozabave rastućim i nezakonitim pretnjama koje američka vlada upućuje Venecueli”.

Tako je Maduro postavio narativ da je to plan SAD da „upotrebe smrtonosnu vojnu silu kako bi zauzeli ogromne rezerve venecuelanske nafte“.

Smrtonosna vojna sila je zapravo prilično blaga formulacija kada se zna koliko velika armada čeka u pripravnosti. I uskoro bi mogla biti upotrebljena. U utorak je Tramp rekao da se sprema da proširi udare iz međunarodnih voda na teritoriju Venecuele.

Maduro tvrdi da je izdržao 22 nedelje “agresije”, a čini se da bi ih moglo biti još mnogo.

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je danas da nije ponudio finansijsku pomoć mađarskom premijeru Viktoru Orbanu, demantujući tvrdnje Orbana koji je, nakon prošlomjesečne posjete Vašingtonu, izjavio da su Sjedinjene Američke Države pristale da Budimpešti obezbijede “finansijski štit”.

“Ne, nisam mu to obećao, ali je svakako tražio”, rekao je Tramp u intervjuu za Politiko.

Upitan da li Budimpešta može da dobije paket pomoći, Tramp je izbjegao direktan odgovor i pohvalio Orbana za “odlično upravljanje imigracijom”, istakavši da “ne pušta nikoga u svoju zemlju”.

Poslije posjete Bijeloj kući prošlog mjeseca, Orban je medijima u Mađarskoj izjavio da je sa Trampom “dogovorio mogućnost finansijske pomoći u slučaju poteškoća”.

Tramp je ranije intervenisao putem američkog Ministarstva finansija u sličnim situacijama, uključujući odobrenje paketa pomoći Argentini prije parlamentarnih izbora.

Sjedinjene Američke Države pojačale su pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da što prije prihvati mirovni plan Donalda Trampa, koji podrazumijeva značajne teritorijalne ustupke Ukrajine, izjavila su dva ukrajinska zvaničnika za portal Axios.

Prema njihovim tvrdnjama, od Kijeva se očekuje da odustane od dijela teritorije i drugih ključnih zahtjeva, dok pritom ne dobija čvrste garancije bezbjednosti. Ukrajinska strana ocjenjuje da trenutni američki prijedlog u suštini pogoduje Moskvi, te da Vašington vrši mnogo jači pritisak na Zelenskog nego na ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ipak, američki zvaničnik za Axios je izjavio da SAD podjednako vrše pritisak i na Putina da ublaži svoje zahtjeve.

Ove sedmice, Zelenski se sastaje s vodećim evropskim zvaničnicima koji mu poručuju da Ukrajina ne mora ustupati ni Putinu ni Trampu. Glavna pitanja u pregovorima odnose se na ruski zahtjev za predaju cijelog Donbasa, uključujući i područja koja Moskva trenutno ne kontroliše, i na ukrajinsku potrebu za snažnim bezbjednosnim garancijama SAD-a kako bi se spriječila nova ruska agresija.

Jedan anonimni ukrajinski zvaničnik izjavio je da se američka ponuda iz ukrajinske perspektive dodatno pogoršala nakon što su Trumpovi savjetnici Stiv Vitkof i Džerad Kušner prošle sedmice održali petosatni sastanak s Putinom u Kremlju.

On je dodao da su Vitkof i Kušner potom vodili dvostruki telefonski razgovor sa Zelenskim, očekujući jasan i brz pristanak na plan. “Imali smo osjećaj da SAD na različite načine pokušavaju prodati Zelenskom rusku ideju da preuzmu cijeli Donbas i da žele da on odmah prihvati taj zahtjev tokom razgovora”, rekao je zvaničnik.

Savjet EU usvojio je uredbu kojom se ubrzavaju i pojednostavljuju postupci za vraćanje osoba koje nelegalno borave u državama članicama EU.

Uredba definiše procedure za vraćanje nelegalnih migranata iz svih zemalja EU, nameće obaveze onima koji nemaju pravo boravka i uspostavlja alate za saradnju među članicama bloka, objavljeno je na sajtu EU.

Osim toga, omogućava se članicama EU da uspostave centre za povratak u treće zemlje.

Rasmus Stoklund, ministar za imigraciju i integraciju Danske, čija zemlja predsjedava EU, rekao je da je oduševljen usvajanjem uredbe, pošto tri od četiri nelegalna migranta kojima je izdata odluka o povratku ostaju u EU, umjesto da se vrate kući.

“Vjerujem da novi skup pravila može značajno da pomogne u poboljšanju ovih brojeva. Prvi put će državljani trećih zemalja koji nelegalno borave imati obaveze, a članice će imati mnogo bolji set alata. Na primjer, biće moguće duže zadržavanje, a zabrane ulaska će biti duže”, rekao je Stoklund.

On je dodao da će uredba omogućiti EU i jednoj ili više članica da sklope aranžman ili sporazum sa trećom zemljom o centrima za povratak.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će uvesti dodatnih pet odsto carina Meksiku ako zemlja odmah ne obezbijedi dodatnu vodu za američke poljoprivrednike.

Tramp je optužio Meksiko da krši sporazum iz 1944. godine koji reguliše podjelu vode između dvije zemlje, prenosi Rojters.

Prema tom sporazumu, Meksiko bi trebalo da pošalje 1,75 miliona hektara vode SAD iz Rio Grandea kroz mrežu brana i akumulacija svakih pet godina.

Tramp tvrdi da Meksiko duguje SAD 800.000 hektara vode zbog neispunjavanja obaveza u proteklih pet godina.

Predsjednik je zatražio da Meksiko pusti 200.000 hektara vode prije 31. decembra, a ostatak “ubrzo nakon toga”.

“Za sada, Meksiko ne reaguje, i to je veoma nepravedno prema našim američkim poljoprivrednicima koji zaslužuju ovu, prekopotrebnu, vodu”, rekao je Tramp i dodao da je odobrio dokumentaciju za uvođenje pet odsto carina ako se voda ne isporuči odmah.

Portparol meksičkog Ministarstva ekonomije nije komentarisao Trampovu izjavu.

U aprilu je američka ministarka poljoprivrede Bruk Rolins rekla da je Meksiko pristao da poveća isporuke vode Teksasu kako bi nadoknadio manjak, dok Meksiko ističe da je suočen sa sušom koja otežava punjenje svojih vodnih resursa, prenosi Tanjug.