VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Putin nudi Trampu rusku naftu i Arktik

    Putin nudi Trampu rusku naftu i Arktik

    Dok predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski razmatra mogućnost potpisivanja sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama o mineralnim resursima, Rusija je administraciji Donalda Trumpa ponudila saradnju u oblasti prirodnih resursa.

    Direktor Ruskog fonda za direktne investicije Kiril Dmitrijev izjavio je, uoči pregovora u Saudijskoj Arabiji, da Rusija smatra da bi se američke naftne kompanije mogle vratiti na njeno tržište, kao i da postoji interes za zajedničke projekte na Arktiku.

    Prema njegovim riječima, obnova ekonomske saradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama je od posebnog značaja. “Velike američke naftne kompanije imale su uspješan biznis u Rusiji i vjerujemo da će se u nekom trenutku vratiti”, rekao je Dmitrijev, dodajući da zajednički projekti mogu donijeti obostranu korist.

    On je naveo da su američke kompanije zbog sankcija prema Rusiji pretrpjele gubitke od 300 milijardi dolara, dok su odluke administracije predsjednika Joea Bidena, kako je ocijenio, imale negativan uticaj na ekonomske odnose.

    Prije sukoba u Ukrajini, američka kompanija Exxon Mobil imala je 30 odsto udjela u projektu “Sahalin-1”. Nakon uvođenja sankcija, kompanija je najavila povlačenje iz projekta, ali proces prodaje udjela nije završen, budući da je ruska administracija produžila rokove do kraja 2026. godine.

    Nakon početka sukoba, nekoliko vodećih američkih naftno-servisnih kompanija, uključujući Halliburton, Schlumberger i Baker Hughes, objavilo je povlačenje iz Rusije. Ruska vlada planira da do 2025. godine razvije sopstvene tehnologije u sektoru naftne industrije, ali trenutno postoji značajna zavisnost od uvoza opreme.

    Prema podacima stručnjaka kompanije “Jakov i partneri”, više od polovine opreme za hidraulično frakturiranje i dalje se nabavlja iz inostranstva. Vlada Ruske Federacije u svojoj Strategiji razvoja mineralno-sirovinske baze do 2050. godine priznaje da je zavisnost od uvozne opreme i dalje velika, posebno u sektoru bušačke opreme, rudarskih mašina i geofizičkih sistema.

  • Tramp potpisao izvršnu uredbu kojom bi mogao postati najmoćniji predsjednik u istoriji SAD-a

    Tramp potpisao izvršnu uredbu kojom bi mogao postati najmoćniji predsjednik u istoriji SAD-a

    Američki predsjednik Donald Tramp izdao je izvršnu uredbu kojom proširuje ovlaštenja Bijele kuće nad regulatornim agencijama koje su Kongresom uspostavljene kao nezavisne.

    Ovim potezom Tramp nastavlja nastojanja da centralizuje predsjedničku moć nad državnom upravom i postane najmoćniji predsjednik u istoriji SAD-a.

    Uredbom se od nezavisnih agencija zahtijeva da Bijeloj kući dostavljaju prijedloge propisa na pregled, a predsjedniku se daje pravo da blokira trošenje sredstava na projekte koji nisu u skladu s njegovim prioritetima. Takođe, agencijama se nalaže da prihvate tumačenje zakona koje dolazi od predsjednika i Ministarstva pravde kao obavezujuće.

    – Ovo je značajan udar na nezavisne agencije, čiji je model upravljanja Kongres koristio još od 1880-ih – izjavio je Piter M. Šejn, pravni stručnjak s Univerziteta Njujork.

  • Zelenski se oglasio nakon što ga je Tramp nazvao diktatorom, spomenuo samo Putina

    Zelenski se oglasio nakon što ga je Tramp nazvao diktatorom, spomenuo samo Putina

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prvi put se javno oglasio nakon što ga je američki predsjednik Donald Trump nazvao diktatorom.

    U objavi na društvenoj mreži X-u isaopštio je da je imao sastanak s glavnim sekretarom NATO saveza Markom Ruteom, a Trampove riječi nije spomenuo u objavi.

    “Imao sam dobar i sadržajan razgovor s glavnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom”, naveo je Zelenski u početku objave.

    Kako je naveo na X-u, s Ruteom je pričao o turskom predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoganu.

    “Podijelio sam detalje svojeg sastanka s predsjednikom Erdoganom, gdje smo razgovarali o ulozi Turske u pružanju sigurnosnih garancija. Ukrajina treba široku reprezentaciju od zemalja Evrope, uključujući Veliku Britaniju i Tursku te Sjedinjene Američke Države, u ovom procesu”.

    U nastavku objave navodi kako je Rute održao sastanak s američkim generalom Džozef Kelogom.

    “Mark mi je informisao o svom sastanku s generalom Kelogom. Ključne poruke usklađene su s našim ciljem postizanja zagarantovanog mira, a ne samo privremenog prekida vatre. Mora postojati povjerenje da Putin neće ponovno doći sa svojom ratnom mašinerijom za nekoliko mjeseci ili godina.”

    Kako je dalje napisao, među temama razgovora bile su i bezbjednosne garancije za Ukrajinu.

    “Takođe smo razgovarali o našim budućim kontaktima s partnerima i koordinirali naše sljedeće korake. Ne možemo dopustiti Putinu da opet prevari sve. Prije bilo kakvih potencijalnih pregovora, svi partneri moraju jasno razumjeti da su snažne sigurnosne garancije prioritet za trajni mir”

    Na kraju se zahvalio Ruteu za sve.

    “Hvala ti, Mark, na tvojoj podršci i pomoći.”

    Podsjetimo, ranije danas u objavi na Truth Socialu predsjednik SAD-a nazvao je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog “diktatorom”.

  • Šef ruskog fonda otkrio da su američke kompanije odlaskom iz Rusije izgubile 300 milijardi dolara

    Šef ruskog fonda otkrio da su američke kompanije odlaskom iz Rusije izgubile 300 milijardi dolara

    Američke kompanije izgubile su 300 milijardi dolara odlaskom iz Rusije, rekao je za CNN šef Ruskog fonda za direktna ulaganja (RDIF) Kirill Dmitriev.
    “Mislim da ono što želimo je dobar dijalog. Zapravo, američke kompanije su izgubile 300 milijardi dolara odlaskom iz Rusije. Stoga mislim da je važno da zbog nedostatka saradnje u američkoj ekonomiji postoji ogromna brojka od 300 milijardi dolara gubitaka za američke kompanije”, rekao je Dmitriev.

    Dmitriev je također primijetio da bi ekonomije SAD-a i Rusije moglo imati koristi od zajedničke saradnje.

    Prema riječima šefa RDIF-a, izgledi za pregovore leže u dijalogu i traženju najboljeg rješenja za SAD, Rusiju, druge zemlje i međunarodnu zajednicu. Naglasio je da su Amerikanci i američki predsjednik Donald Trump “izvrsni rješavatelji problema”.

    Istovremeno, Dmitriev je ukazao na potrebu izgradnje mostova i važnost uspostavljanja odnosa između Moskve i Washingtona za cijeli svijet.

    Osim toga, šef Ruskog fonda za direktna ulaganja rekao je za TV kanal da se već sastao s nekim predstavnicima američkog tima u Rijadu.

    Dan ranije u Rijad su stigli ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i predsjednički pomoćnik Jurij Ušakov koji će danas razgovarati s američkom delegacijom. Ushakov je izvijestio da bi se Dmitriev mogao pridružiti ruskim predstavnicima kako bi razgovarali o ekonomskim pitanjima.

    U američkom izaslanstvu bit će državni sekretar Marko Rubio, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz i posebni izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff .

    Na sastanku će se razgovarati o odnosima Moskve i Washingtona, pripremama za pregovore o situaciji u Ukrajini te organizaciji summita šefova dviju država.

    Vladimir Putin i Donald Trump telefonski su razgovarali prošle srijede, a trajao je gotovo sat i pol. Čelnici su razgovarali o pitanjima vezanim uz razmjenu ruskih i američkih državljana, kao i o rješavanju situacije u Ukrajini.

  • Tramp: Pregovori SAD i Rusije u Rijadu vrlo dobri; Razočaran sam stavom Ukrajine

    Tramp: Pregovori SAD i Rusije u Rijadu vrlo dobri; Razočaran sam stavom Ukrajine

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da su današnji pregovori SAD i Rusije u Rijadu bili vrlo dobri i da je poslije njih postao mnogo uvjereniji u ostvarivost dogovora za rješavanje sukoba u Ukrajini.

    Kako je rekao, susret ruske i američke delegacije u Rijadu je bio dobar, a njegovo uvjerenje u rješenje ukrajinske krize je sada postalo jače.

    On je rekao da je spreman da razmotri slanje mirovnjaka SAD u Ukrajinu. Takođe je naveo da nije protiv toga da evropski vojnici budu poslati u Ukrajinu, ali da američkih neće biti tamo.

    – U potpunosti sam za to, ako oni to žele da urade – istakao je Tramp.

    Američki predsjednik dodao je da je razočaran stavom Ukrajine po pitanju sukoba sa Rusijom.

    – Imali su tri godine da sjednu za pregovarački sto – podsjetio je on.

    Prema njegovim riječima, sukob u Ukrajini je bilo moguće riješiti bez gubitka teritorija, čak i sa osrednjim pregovaračem još prije nekoliko godina.

    On je dodao i da pitanje održavanja izbora u Ukrajini nije zahtjev Rusije, već nešto što brine mnoge zemlje.

    – Ukrajini su potrebni izbori ako želi mjesto za pregovaračkim stolom – ocijenio je Tramp i ukazao na nepopularnost Zelenskog među stanovništvom.

    Ruska i američka delegacija su 18. februara održale razgovore u Rijadu. Rusiju su na sastanku predstavljali ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, pomoćnik predsjednika Јurij Ušakov i direktor Ruskog fonda za direktne investicije Kiril Dmitrijev. Američku delegaciju na razgovorima činili su državni sekretar Marko Rubio, savjetnik za nacionalnu bezbjednost Majk Volc i specijalni izaslanik predsjednika SAD Stiven Vitkof.

  • Vatikan se oglasio o zdravstvenom stanju Pape Franje

    Pres služba Vatikana saopštila je danas da je Papi Franji dijagnostikovana obostrana početna upala pluća koja dodatno komplikuje njegovo liječenje.

    – Laboratorijski testovi, rendgenski snimak grudnog koša i kliničko stanje pape pokazuju složenu kliničku sliku. Radiološka dijagnostika grudnog koša je pokazala početak obostrane pneumonije koja zahtijeva dalju farmakološku terapiju. Ipak, Papa Franja je i dalje dobro raspoložen – navodi se u saopštenju Vatikana, prenosi Rojters.

    Poglavar rimokatoličke crkve se bori sa respiratornom infekcijom već više od nedjelju dana, a 14. februara je primljen u rimsku bolnicu Gemeli.

    Ljekari su potvrdili da je papa posebno podložan plućnim infekcijama jer je kao mladić obolio od pleuritisa i jedan dio plućnog krila mu je odstranjen. Јedan zvaničnik Vatikana, koji nije želio da mu se objavi ime, rekao je ranije danas da papa nije stavljen na respirator i da diše samostalno.

    Papa Franja neće učestvovati u događajima vezanim za katoličku Svetu godinu koji su zakazani za naredni vikend, saopšteno je ranije danas iz Vatikana.

    Navodi se da je javna papska audijencija, koja je trebalo da bude održana u subotu, otkazana zbog papinog lošeg zdravlja, a da će se nedjeljna misa, koju inače drži papa, održati u prisustvu drugog visokog zvaničnika Vatikana.

  • Tramp poručio da su Ukrajini potrebni izbori

    Tramp poručio da su Ukrajini potrebni izbori

    Predsjednik SAD Donald Tramp ocijenio je da su Ukrajini potrebni izbori prije potpisivanja mirovnog sporazuma.

    “Imamo situaciju u kojoj nije bilo izbora u Ukrajini, gdje imamo vanredno stanje, efektivno vanredno stanje”, rekao je Tramp novinarima u svom odmaralištu Mar-a-Lago, upitan da prokomentariše zahtjeve Rusije da potpiše mirovni sporazum tek poslije izbora u Ukrajini.

    Tramp je naveo da je “podrška Zelenskom u Ukrajini pala na četiri odsto” i da je “zemlja raznijeta u paramparčad”. On je napomenuo da je većina gradova, osim Kijeva, uništena.

    “Zar narod Ukrajine ne bi trebalo da kaže, znate, prošlo je mnogo vremena otkako smo imali izbore”, nastavio je Tramp.

    On je dodao da nije riječ o tome šta Rusija kaže o izborima, već, kako je naveo, o njegovom ličnom stavu, kao i o stavu “mnogih drugih zemalja”.

    Tramp je takođe sugerisao da je Ukrajina odgovorna za rusku invaziju prije tri godine, rekavši da je Kijev tada mogao da sklopi dogovor i izbjegne sukob.

    “Nije trebalo da započnete ovo”, rekao je Tramp s tim u vezi.

    Američki predsjednik je rekao da se neće protiviti raspoređivanju evropskih mirovnih snaga u Ukrajini u slučaju mirovnog sporazuma.

    “Ako to žele, odlično. Potpuno sam za”, rekao je Tramp i istovremeno naglasio da neće slati američke trupe u Ukrajinu.

    Tramp je naveo da je Zelenski ranije rekao da nije sav novac izdvojen u Sjedinjenim Američkim Državama stigao u Ukrajinu.

    “Dali smo im, mislim, 350 milijardi dolara”, nastavio je šef Bijele kuće. Ovo je mnogo i Evropa bi trebalo da odgovara ovom pokazatelju. Ali, ona je dala samo 100 milijardi. Mi imamo okean između nas, a oni (Evropa i Ukrajina) nemaju. Ali gdje je sav novac koji je dat? Kuda je otišao? Niko – nikada nije vidio izvještaje o ovome. Dajemo stotine milijardi dolara. Ne vidim nikakve izvještaje”, istakao je on.

    Takođe je naglasio da želi da se uspostavi mir u Ukrajini da više ljudi ne ginu.

    “Gledam ljude koji se ubijaju – to su Rusi i Ukrajinci, ali to su ljudi, bez obzira odakle su, na cijeloj planeti. I mislim da imam sposobnost da okončam ovaj rat”, naglasio je američki predsjednik.

    Tramp je ponovio da bi mogao da postigne sporazum za Ukrajini i dodao da je njegov prethodnik u Bokeloj kući Džozef Bajden ovo riješio “loše, patetično i tužno”.

    “Mogao bih da napravim dogovor za Ukrajinu da im vratim skoro svu zemlju – skoro svu zemlju, i niko ne bi umro, niti jedan grad ne bi bio uništen, niti jedna kula ne bi bila srušena. Ali odlučili su da to ne urade na taj način”, zaključio je Tramp.

  • Zaharova: Obje strane smatraju da su razgovori u Rijadu bili pozitivni i konstruktivni

    Zaharova: Obje strane smatraju da su razgovori u Rijadu bili pozitivni i konstruktivni

    Rusija i SAD opisuju jučerašnje razgovore u Rijadu kao pozitivne i konstruktivne, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    Najvažnije je da je došlo do angažovanosti i obje strane vide to na pozitivan i konstruktivan način – istakla je Zaharova za “Radio Sputnjik”.

    Ona je naglasila da se ne radi o rutinskim razgovorima ili o uobičajenom sastanku, pošto dvije zemlje nisu komunicirale tri godine.

    – Možete zamisliti da dvije zemlje koje su stalne članice Savjeta bezbjednosti UN, koje igraju posebnu ulogu u svijetu i koje su oduvijek imale toliko toga zajedničkog – slučajeve, probleme, pitanja i slično – ne kontaktiraju, jer je prethodna američka administracija potpuno blokirala sve kontakte – navela je Zaharova.

    Sastanak delegacija Rusije i SAD u Rijadu trajao je oko četiri i po časa. U ruskoj delegaciji bili su ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, pomoćnik Kremlja Јurij Ušakov i direktor Ruskog fonda za direktna ulaganja Kiril Dmitrijev, a u američkoj državni sekretar Marko Rubio, savjetnik za državnu bezbjednost Majkl Volc i specijalni izaslanik za Bliski istok Stiven Vitkof, podsjeća TASS.

  • Tramp: Rusija može vrlo brzo da totalno uništi ukrajinske gradove – ali to ne želi

    Tramp: Rusija može vrlo brzo da totalno uništi ukrajinske gradove – ali to ne želi

    Američki predsjednik Donald Tramp izrazio je uvjerenje da je Rusija sposobna da “vrlo brzo” uništi 100 odsto ukrajinskih gradova, uključujući Kijev, ali to ne želi da učini.

    – Kada bi oni (Rusija) htjeli da totalno uništi, onda bi se to vjerovatno desilo vrlo brzo – rekao je Tramp novinarima na konferenciji za novinare, komentarišući razaranja koja je pretrpjela Ukrajina.

    Istovremeno, šef Bele kuće je primijetio da bi Rusija mogla da pretvori Kijev u “mjesto razaranja velikih razmjera”, ali to ne želi.

    Šef Bijele kuće zamoljen je da pojasni da li i dalje očekuje da će njegov sastanak sa Putinom biti održan pre kraja meseca.

    – Vjerovatno, odgovorio je Tramp. Od njega više nije bilo komentara na ovu temu.

    Američki predsjednik se osvrnuo i na to da je Vašington izdvojio znatno više sredstava za podršku Ukrajini od svojih evropskih saveznika i naglasio potrebu da se postigne pravedna raspodjela finansijskih obaveza.

    – Moramo da izjednačimo troškove, jer je Evropa dala oko 100 milijardi, a mi smo dali više od 300. Iako je za njih to mnogo važnije nego za nas, jer između nas postoji okean – rekao je Tramp govoreći u svojoj rezidenciji u Mar-a-Lagu na Floridi.

    Američki predsjednik je takođe izrazio zabrinutost zbog nedostatka transparentnog izvještaja o korišćenju sredstava, dodijeljenih Ukrajini.

    – Dajemo stotine milijardi dolara, ali nikada nisam vidio transparentan izvještaj sa podacima gdje ide ovaj novac – zaključio je Tramp.

  • Nagoviještena mogućnost ukidanja sankcija Rusiji

    Nagoviještena mogućnost ukidanja sankcija Rusiji

    Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da će zapadne zemlje morati da ukinu sankcije Rusiji ako dođe do rešenja ukrajinskog sukoba. Ovu izjavu dao je nakon pregovora delegacija Rusije i SAD u Rijadu.

    Tokom konferencije za medije, Rubio je odgovarao na pitanje o budućnosti sankcija protiv Rusije nakon potencijalnog završetka rata u Ukrajini.

    “Sve ovo je rezultat ovog sukoba. Postoje sankcije koje su uvedene upravo zbog tog sukoba. Zato želim da naglasim da, kako bi se on okončao, sve strane moraju da naprave određene ustupke”, rekao je Rubio, prenosi portal “Biznis”.

    On je takođe istakao da sankcije Rusiji nisu uvele samo Sjedinjene Američke Države, već i Evropska unija i druge zemlje.

    “EU će u nekom trenutku morati da sjedne za pregovarački sto, jer i oni imaju sankcije koje su uveli”, naveo je najviši američki diplomata.

    Rubio je naglasio da je ruska delegacija u Rijadu pokazala spremnost za ozbiljan rad na postizanju prekida sukoba. Više puta je istakao da će postizanje mira u Ukrajini biti veoma složen proces. Rubio je dodao da Vašington trenutno vodi pregovore i sa Moskvom i sa Kijevom, kako bi pronašao rješenje.

    Na pregovorima u Saudijskoj Arabiji, Rusiju su predstavljali ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i savjetnik predsjednika Vladimira Putina za spoljnu politiku Jurij Ušakov. Pored Rubija, u pregovarčkoj delegaciju SAD bili su direktor CIA Džon Retklif, savjetnik za nacionalnu bezbjednost Majk Volc i specijalni izaslanik predsjednika SAD Stiv Vitkof.

    Sastanak u Rijadu predstavlja najviši nivo pregovora između SAD i Rusije od početka rata u Ukrajini, što nagovještava mogućnost većih diplomatskih pomaka u budućnosti. Samit predsjednika dvije zemlje Putina i Donalda Trampa mogao bi uskoro da bude održan takođe u Rijadu, prenosi “b92”.