VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Italija okrenula leđa Briselu?

    Italija okrenula leđa Briselu?

    Italija se pridružila Belgiji u protivljenju planu Evropske unije da se zamrznuta ruska državna imovina koristi kao osnova za beskamatni zajam Ukrajini, pokazuje interni dokument u koji je imao uvid Politiko.

    Intervencija Rima, treće najveće članice EU po broju stanovnika i glasačkoj snazi, dolazi manje od sedmicu dana prije ključnog sastanka lidera EU u Briselu i ozbiljno potkopava nade Evropske komisije da će uspjeti da zaključi dogovor o tom planu.

    Evropska komisija želi da države članice postignu sporazum na samitu Evropskog vijeća 18. i 19. decembra, kako bi se milijarde evra ruskih deviznih rezervi, koje se nalaze u belgijskoj banci Euroclear (Euroklir), mogle staviti na raspolaganje Ukrajini i pomoći njenoj ratom razorenoj privredi.

    Belgijska vlada oklijeva
    Belgijska vlada već duže oklijeva zbog straha da će platiti visoku cijenu u slučaju neke arbitražne presude koja bi išla u korist Rusije. Međutim, do sada nije imala snažnog saveznika.

    To se sada promijenilo jer je Italija, zajedno sa Belgijom, Maltom i Bugarskom, izradila dokument u kojem poziva Evropsku komisiju da razmotri alternativne načine finansiranja Ukrajine u narednim godinama, umjesto korišćenja zamrznute ruske imovine.

    Te četiri zemlje poručile su da “pozivaju Komisiju i Vijeće da nastave da istražuju i raspravljaju o alternativnim opcijama u skladu sa pravom EU i međunarodnim pravom, sa predvidivim parametrima i znatno manjim rizicima, kako bi se odgovorilo na finansijske potrebe Ukrajine“.

    Plan B
    Riječ je o takozvanom planu B, koji bi podrazumijevao zajedničko zaduživanje Evropske unije kako bi se Ukrajina finansirala u narednim godinama.

    No i ta ideja nosi niz problema. Kritičari upozoravaju da bi dodatno povećala ionako visok nivo javnog duga u Italiji i Francuskoj, a zahtjeva i jednoglasnu odluku, što znači da bi je mogao blokirati mađarski premijer Viktor Orban.

    Iako ove četiri zemlje, čak i uz eventualnu podršku Mađarske i Slovačke, ne bi mogle da formiraju blokirajuću manjinu, njihova javna kritika slabi izglede Evropske komisije da već naredne sedmice postigne politički dogovor.

    Premijerka Italije Đorđa Meloni do sada je dosljedno podržavala sankcije protiv Rusije, ali je koalicija koju predvodi podijeljena kada je riječ o podršci Ukrajini.

    Na primjer, potpredsjednik vlade Mateo Salvini podržao je plan predsjednika SAD Donalda Trampa o okončanju rata u Ukrajini.

    Juče izglasana odluka o trajnijem zamrzavanju ruske imovine
    U dodatnoj kritici, Belgija, Italija, Malta i Bugarska izrazile su skepticizam prema ideji da Evropska komisija posegne za vanrednim ovlašćenjima kako bi izmijenila postojeća pravila o sankcijama i dugoročno zadržala rusku imovinu zamrznutom.

    Iako su juče glasale za odluku o trajnijem zamrzavanju ruske imovine, naglasile su da su oprezne prema sljedećem koraku, odnosno stvarnom korišćenju ruske imovine.

    “Takvo glasanje ni na koji način ne prejudicira odluku o mogućem korišćenju imobilisane ruske imovine, koja se mora donijeti na nivou lidera”, napisale su četiri zemlje, prenosi Index.hr.

    Pravni mehanizam za dugoročno zamrzavanje imovine osmišljen je kako bi se smanjila mogućnost da proruske vlade unutar EU, poput onih u Mađarskoj i Slovačkoj, u budućnosti vrate ta sredstva Rusiji.

    Zvaničnici tvrde da taj pravni zaobilazni put smanjuje šanse Kremlja da povrati svoju imovinu u okviru eventualnog mirovnog sporazuma nakon rata, čime se dodatno jača plan EU da se ta sredstva iskoriste.

    Međutim, Belgija, Italija, Malta i Bugarska upozorile su da takva pravna klauzula “podrazumijeva veoma dalekosežne pravne, finansijske, proceduralne i institucionalne posljedice koje bi mogle ići znatno dalje od ovog konkretnog slučaja“.

  • Tramp izostavio Sjevernu Koreju iz nove Strategije nacionalne bezbjednosti

    Tramp izostavio Sjevernu Koreju iz nove Strategije nacionalne bezbjednosti

    U novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti SAD, koju je američki predsjednik Donald Tramp objavio prošle nedjelje, ne pominje se Sjeverna Koreja i njen lider Kim Džong Un, a ovaj potez predstavlja značajnu promjenu u odnosu na Trampovu prvu administraciju, koja je uključivala Sjevernu Koreju u listu globalnih prijetnji.

    Iako Sjeverna Koreja nastavlja da razvija svoje nuklearne i raketne sposobnosti, izostavljanje pomena ove zemlje iz nove strategije ne znači da je prijetnja Pjongjanga nestala sa američkog radara.

     

     

    Ovaj korak je mogao biti namjeran pokušaj da se otvore vrata za buduće pregovore sa Kim Džong Unom, navode američki mediji.

    U oktobru je Tramp najavio da je otvoren za mogući susret sa sjevernokorejskim liderom, rekavši: „Ako želi sastanak, ja sam spreman“.

    Iako su pregovori u njegovom prvom mandatu, koji su imali za cilj smanjenje sankcija u zamjenu za denuklearizaciju Sjeverne Koreje, propali, analitičari smatraju da bi ovaj izostanak mogao da bude signal pokušaja ponovnog započinjanja pregovora.

    I dok je Sjeverna Koreja ostala bez pomena u posljednjem bezbjednosnom planu, Sjedinjene Američke Države sve više prepoznaju ovu prijetnju kao regionalni problem, u saradnji sa Južnom Korejom i Japanom.

     

     

    Zajednički dokument koji su potpisali američki i južnokorejski ministri odbrane prošlog mjeseca naglasio je značaj denuklearizacije Korejskog poluostrva, ali su izostavljene prethodne oštre prijetnje koje su bile prisutne tokom Bajdenove administracije.

    Prema riječima bivšeg američkog savjetnika za nacionalnu bezbjednost Džejka Salivena, zanemarivanje Sjeverne Koreje može da ima negativne posljedice.

    „Sjeverna Koreja ne voli da je potpuno ignorišu. Imaju način da se čuju, obično na vrlo negativan način“, rekao je Saliven.

    U posljednjim mjesecima, Sjeverna Koreja je nastavila da testira hipersonične rakete i prijeti Sjedinjenim Američkim Državama i Južnoj Koreji, što, smatraju analitičari, ukazuje na to da prijetnja Pjongjanga nije smanjena, navode američki mediji.

  • Zaharova: Neprekidno rastu troškovi zemalja EU

    Zaharova: Neprekidno rastu troškovi zemalja EU

    Troškovi zemalja EU neprekidno rastu sudeći prema statističkim podacima, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    Zaharova je time odgovorila na tvrdnju Fon der Lajenove da će sve dok traje “surovi agresivni sukob” troškovi za Rusiju neprestano rasti.

    – Sudeći po statističkim podacima, upravo troškovi zemalja EU rastu neprekidno. A kakve signale Ursula šalje njima i za šta ih kažnjava – upitala je Zaharova.

    Potom je šaljivo dodala:

    – Samo pustite Ursulu u baštu – aludirajući na rusku frazu “pustiti jarca u baštu”, odnosno nekog ko će napraviti štetu.

    Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas izjavila je 1. decembra da je EU obezbijedila Ukrajini preko 187 milijardi evra od februara 2022. godine.

  • Trampova administracija spremna da ukine finansiranje međunarodnih sudova?

    Trampova administracija spremna da ukine finansiranje međunarodnih sudova?

    Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa započela je pripreme za radikalne promjene u američkoj spoljnoj i pravosudnoj politici, uključujući moguće ukidanje finansiranja međunarodnih sudova i projekata koji su decenijama oblikovali procese na Balkanu, saznaje Newsmax Balkans.

    Prema informacijama do kojih je došao Newsmax Balkans iz pouzdanih izvora bliskih Trampovoj administraciji, u Vašingtonu je već započet proces pripreme za jednu od najoštrijih promjena u američkoj spoljnoj i pravosudnoj politici – potpuno ili drastično smanjenje finansiranja međunarodnih pravosudnih institucija.

    Izvori ističu da su Sjedinjene Američke Države u proteklim decenijama uložile “više od 100 milijardi dolara” u međunarodne sudove, specijalizovana veća i različite pravosudne fondove širom svijeta.

    Nova administracija smatra da je taj model “prevaziđen”, politički kompromitovan i finansijski neodrživ, posebno zato što su, kako tvrde, mnoge od tih institucija korišćene za spoljnopolitičke ciljeve prethodnih administracija.

    Prema navodima visokih zvaničnika, u vrhu nove administracije postoji jasan stav: Amerika je na prvom mjestu i “ne bi trebalo da se miješa u unutrašnje probleme drugih država”, posebno kada taj angažman košta američke poreske obveznike.

    Kako izvor navodi, finansiranje međunarodnih sudova moglo bi da bude u potpunosti obustavljeno, dok bi se novac preusmjerio na unutrašnje američke prioritete.

    Na udaru bi se, prema tim informacijama, našle i institucije koje su decenijama igrale ključnu ulogu na prostoru Balkana – specijalizovana vijeća na Kosmetu, međunarodni pravosudni projekti u regionu i širi sistem podrške pravosuđu koji je u velikoj mjeri zavisio od američkih sredstava.

    Sagovornik Newsmax Balkans ističe da je “vrijeme finansiranja političkih projekata prethodne administracije prošlo”, te da će nova administracija Donalda Trampa pokušati da vrati punu kontrolu nad pravosudnim i spoljnopolitičkim mehanizmima.

    Blinken i stari establišment – mehanizam spoljnopolitičkog pritiska

    Izvor Newsmax Balkans navodi da se u Vašingtonu sve glasnije govori o ulozi bivšeg državnog sekretara Entonija Blinkena i širokog spoljnopolitičkog aparata koji je, kako tvrdi, godinama kreirao sistem političkog pritiska kroz sankcije, međunarodne pravosudne procese i mrežu uticaja.

    Prema tim informacijama, Blinken je uvodio sankcije regionalnim liderima “koji nisu bili spremni da slijede američke interese”, čime je direktno oblikovao političke tokove van granica SAD. Pravne i sudske institucije, uključujući specijalizovana vijeća, bile su sastavni dio tog aparata.

    Izvori ističu da je prethodna administracija, predvođena Blinkenom i ključnim figurama iz Bajdenovog spoljnopolitičkog kruga, godinama gradila kompleksan aparat političkog uticaja na Balkanu. Ti mehanizmi, prema njihovim riječima, često su bili oblikovani ličnim interesima, a ne objektivnim američkim nacionalnim prioritetima, što je, kako tvrde, ostavilo ozbiljan institucionalni nered.

    DŽek Smit – specijalni tužilac čije su optužnice postale političko oružje

    U isto vrijeme, u fokusu promjena nalazi se ime koje je posljednjih godina izazvalo izuzetnu političku buru – specijalni tužilac DŽek Smit.

    U američkoj javnosti je najpoznatiji po dva velika slučaja protiv Donalda Trampa: predmetu povjerljivih dokumenata iz Mar-a-Laga i predmetu vezanom za 6. januar i navodno ometanje potvrđivanja izbornih rezultata.

    Izvor blizak Trampovoj administraciji tvrdi da se upravo ovi procesi smatraju “ključnim primjerima politički motivisanih napada”. Nakon Trampove pobjede, oba postupka su obustavljena – što je dodatno pojačalo uvjerenje da su procesi od početka bili politički, a ne pravni.

    Visoki američki zvaničnik blizak Trampovom timu kaže za Newsmax Balkans da je DŽek Smit postao centralna figura narativa o politički vođenim istragama protiv Trampa i simbol “lažne borbe starog establišmenta”.

  • Merkel: Vještačka inteligencija mogla bi da izazove sukob Evrope i SAD

    Merkel: Vještačka inteligencija mogla bi da izazove sukob Evrope i SAD

    Bivši njemački kancelar Angela Merkel izjavila je da bi vještačka inteligencija mogla da izazove naredni veliki sukob između Evrope i Sjedinjenih Država.

    Merkelova je pozvala na obavezujuća pravila za korišćenje vještačke inteligencije i naglasila da bi algoritmi koji funkcionišu bez kontrole mogli da uskrate ljudima važne informacije, prenosi “Bild”.

    On je posebno kritikovala američku administraciju Donalda Trampa, ističući da će SAD pokušati da spriječe regulisanje digitalnih medija i vještačke inteligencije i da će u globalnoj trci za dominaciju u toj oblasti biti “samo jedan pobjednik”.

    Govoreći na događaju koji je upriličio časopis “Štern” u Berlinu, Merkelova je upozorila da EU u Sjedinjenim Državama često doživljavaju kao “smutljivca”, jer Amerika pregovara sa pojedinim članicama, a ne sa EU kao cjelinom.

    Ona je navela da ostaje ljubitelj američke kulture, prenosi “RT Balkan”.

  • Kim Jong-un potvrdio slanje sjevernokorejskih trupa u Kursku oblast

    Kim Jong-un potvrdio slanje sjevernokorejskih trupa u Kursku oblast

    Sjevernokorejski lider Kim Jong-un izjavio je da je ranije ove godine poslao trupe da deminiraju rusku Kursku oblast.

    Prema podacima južnokorejskih i zapadnih obaveštajnih agencija, Sjeverna Koreja je poslala hiljade vojnika kako bi podržala rusku invaziju na Ukrajinu, koja traje gotovo četiri godine.

    Analitičari navode da Rusija zauzvrat pruža Sjevernoj Koreji finansijsku pomoć, vojnu tehnologiju, hranu i energente, što omogućava diplomatski izolovanoj zemlji da zaobiđe stroge međunarodne sankcije zbog svojih nuklearnih i raketnih programa.

    Pozdravljajući povratak inženjerskog puka, Kim je istakao da su vojnici tokom pauza u čišćenju mina slali “pisma svojim rodnim gradovima i selima”, prenosi Korejska centralna novinska agencija (KCNA).

    Kim je naveo da je devet pripadnika puka poginulo tokom 120-dnevnog raspoređivanja koje je počelo u avgustu, dodaje KCNA, u govoru na ceremoniji dobrodošlice u petak.

  • Zovko: Federalizam BiH jedino rješenje na putu ka EU

    Zovko: Federalizam BiH jedino rješenje na putu ka EU

    Poslanik u Evropskom parlamentu Željana Zovko izjavila je danas u Zagrebu da je federalizam jedino rješenje koje bi BiH izvuklo iz krize i uputilo zemlju ka evropskom putu.

    Zovko je na međunarodnoj konferenciji “30 godina nakon Dejtona: traženje lokalnih rješenja” naglasila da BiH sa OHR-om ne može ući u EU.

    – Evroparlamentarcima je jasno kakva je situacija u BiH i da nema volje da se otvori priča o preuređenju zemlje. Princip raspodjele vlasti funkcioniše u nekim evropskim državama kao što je Belgija, što bi bilo dobro za BiH – rekla je Zovko.

    Ona je navela da ju je bivši poglavar Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić verbalno napao da je protiv muslimana, ali da to nikada nije bila.

    – Kada govorim o političkom Sarajevu, onda je to ono koje ne može prepoznati političku realnost u Evropi. Svi napori evropskih parlamentaraca da se BiH načini funkcionalnom, nažalost, ne nailaze na dobar odjek u BiH – rekla je Zovko.

    Ona je dodala da joj je cilj da pomogne BiH da postane punopravni član EU.

    – Nažalost, BiH sve dublje tone u krizu. Nešto se u BiH mora mijenjati da bi tri naroda i ostali građani našli put da funkcionišu – smatra Zovko.

    Ona je podsjetila da se federalizam BiH pominjao još 2014. godine.

    – To je evropski pojam. Kako bi federalizam izgledao to je do dogovora tri naroda – rekla je Zovko.

    Ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković kaže da nije protiv zatvaranja OHR-a u BiH, ali da postojeća situacija nije takva da se to može desiti.

    – Nikada u BiH nismo ispunili uslove za zatvaranje OHR-a i to je dovoljan raazlog što je još tu. Nisam neko ko misli da BiH može biti unitarna, ali ne mogu dozvoliti da se neko igra institucijaama – rekao je Konaković.

  • Fico: Neću podržati finansiranje vojnih izdataka Kijeva

    Fico: Neću podržati finansiranje vojnih izdataka Kijeva

    Slovački premijer Robert Fico izjavio je da na samitu EU neće podržati finansiranje vojnih izdataka Kijeva, čak i ako bi morao da ostane u Briselu do Nove godine.

    “Rekao sam predsjedniku Evropskog savjeta Antoniju Kosti da neću podržati ništa što bi dovelo do podrške vojnim izdacima Ukrajine, čak i ako bismo morali da sjedimo u Briselu do Nove godine”, saopštio je Fico na društvenim mrežama nakon telefonskog razgovora sa Kostom.

     

     

    Slovački premijer je rekao da je spreman da podrži Ukrajinu u njenoj obnovi, ali na osnovu bilateralnih sporazuma između slovačke i ukrajinske vlade.

  • Ušakov poručio Zelenskom: Čitav Donbas je ruski

    Ušakov poručio Zelenskom: Čitav Donbas je ruski

    Pomoćnik predsjednika Rusije Јurij Ušakov reagovao je na ideju Vladimira Zelenskog o održavanju referenduma o teritorijalnom pitanju, podsjetivši da je čitav Donbas ruski, u skladu sa Ustavom Rusije, prenose RIA Novosti.- Donbas je ruski. Postoji Ustav. Uzgred, čestitam vam praznik – danas je Dan Ustava – rekao je Ušakov novinaru Aleksandru Јunaševu.

    Moskva zasad nije vidjela ispravljene verzije američkog plana za mirovno rješenje. Dodao je da će ono što SAD trenutno razmatraju sa Ukrajinom i evropskim partnerima prije ili kasnije biće predstavljeno Moskvi, prenosi RT Balkan.

    – Prije ili kasnije biće obnovljeni aktivni kontakti sa Amerikancima, jer ono što oni sada usaglašavaju sa Evropljanima i Ukrajincima na kraju mora biti pokazano i nama – istakao je Ušakov.

    Pomoćnik ruskog predsjednika je takođe naveo da Moskva možda neće biti zadovoljna svim elementima korigovanog američkog dokumenta o mirnom rješavanju ukrajinskog pitanja, koji će dobiti u budućnosti.

    – Na kraju (korigovani dokument) mora biti pokazan i nama, što će, naravno, izazvati odgovarajuću reakciju. Mislim da ni mi nećemo biti zadovoljni svime – zaključio je Ušakov.

    On nije isključio mogućnost da šef kijevskog režima Vladimir Zelenski smatra održavanje izbora načinom kako da dođe do privremenog prekida vatre.

    Poručio je da do kraja godine predsjednik Rusije Vladimir Putin nema u planu posjete inostranstvu.

  • Putin i Erdogan razgovarali 40 minuta iza zatvorenih vrata

    Putin i Erdogan razgovarali 40 minuta iza zatvorenih vrata

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin i turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan razgovarali su danas u Turkmenistanu.

    Sastanak je trajao 40 minuta, šefovi država nisu dali izjave za medije, a razgovor se odvijao iza zatvorenih vrata.

    Sastanak dvojice lidera održan je u okviru Foruma mira i povjerenja.

    Rusku delegaciju predstavljali su potpredsjednik Vlade Aleksandar Novak, pomoćnik predsjednika Јurij Ušakov, portparol Dmitrij Peskov i predsjednik Tatarstana Rustam Minihanov.

    Prema riječima Peskova, Erdogan je ranije na forumu govorio o spremnosti Turske da i dalje obavlja posredničku ulogu i pruža pomoć u mirovnom procesu u vezi sa ukrajinskim pitanjem.

    Putin i Erdogan su u stalnom kontaktu. Posljednji put su se sreli 1. septembra u kineskom Tjenđinu. Poslije toga, lideri su dva puta razgovarali telefonom – 7. oktobra i 24. novembra.

    Ranije je ruski lider održao u Ašhabadu pregovore sa predsjednikom Turkmenistana Serdarom Berdimuhamedovom i iranskim kolegom Masudom Pezeškijanom.

    Predsjednik Rusije boravi u posjeti Ašhabadu 11. i 12. decembra, kako bi učestvovao na forumu posvećenom Međunarodnoj godini mira i povjerenja, Međunarodnom danu neutralnosti i 30. godišnjici stalne neutralnosti Turkmenistana.