Kategorija: Svijet

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da Kijev svakog dana gubi određenu teritoriju „u zoni specijalne vojne operacije“ u Ukrajini i „da se zato fokusirao na terorizam“.

Putin je na sjednici Savjeta bezbjednosti Rusije, koja je bila posvećena osiguranju bezbjednosti na izborima za Dumu, rekao da su režim u Kijevu i njegovi sponzori prešli na otvorene terorističke metode, i da rizik od terorističkih prijetnji u Rusiji raste, prenose RIA Novosti.

“Znamo da su i kijevski režim i njegovi pokrovitelji prešli na otvoreno terorističke metode. Razlozi su očigledni, jasni su svima, neprijatelj nije u stanju da zaustavi napredovanje naših snaga, naših momaka duž linije kontakta”, naglasio je Putin, prenosi Tanjug.

Ruski predsjednik istakao je da Kijev sve češće izvodi napade dronovima na civilnu infrastrukturu.

Povodom predstojećih izbora za Dumu na jesen, on je naložio da se sprečavaju sve vrste provokacija, uključujući i one iz inostranstva.

“Ukrajina ne održava izbore i nastojaće da ih spriječi u Donbasu. Oni koji odbijaju Donbasu i Novorusiji istorijsko pravo da budu dio Rusije, nastojaće da tamo spriječe glasanje”, rekao je Putin.

Kako je dodao, građani Donbasa, za koje je rekao da su novi ruski regioni, će ove godine prvi put birati poslanike na federalnom nivou.

Očekuje se da jedinstveni dan glasanja bude 20. septembar.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas na ceremoniji dočeka britanskog kralja Čarlsa III i kraljice Kamile u Bijeloj kući da su Amerikanci kroz istoriju imali najbliže saveznike upravo u Britancima, ističući dugogodišnje veze dvije zemlje.
Tramp je, kako prenosi BBC, rekao da on i njegova supruga, prva dama SAD, Melanija Tramp, nikada neće zaboraviti posjetu zamku Vindzor prošle godine, dodajući da će Čarls III i kraljica Kamila imati prijatan, iako kratak boravak u Sjedinjenim Američkim Državama.

Tramp je naveo da će govor britanskog kralja pred Kongresom SAD “izazvati zavist zbog njegovog lijepog akcenta”, opisujući ga kao “veoma elegantnog čovjeka”.

Govoreći o istorijskim vezama dvije zemlje, Tramp je istakao “plemeniti duh Britanaca”, naglašavajući da američka borba za slobodu nije nastala kao “intelektualni izum iz 1776. godine”.

Osnivanje Amerike bilo je vrhunac stotina godina razmišljanja, borbe, znoja, krvi i žrtve sa obje strane Atlantika – rekao je on.

Tramp se osvrnuo i na drvo koje je pokojna britanska kraljica Elizabeta Druga zasadila tokom ranije posjete Bijeloj kući, nazvavši ga živim simbolom viševijekovne povezanosti dvije nacije.

On je naveo da je to drvo, koje je u međuvremenu višestruko poraslo, odraz odnosa između SAD i Velike Britanije.

– Kao i Sjedinjene Američke Države, posađeno je britanskim rukama na američkom tlu – rekao je Tramp.

Predsjednik SAD je, prenosi Skaj njuz, u nastavku govora zadržao šaljivi ton, navodeći da je njegova majka bila veliki obožavalac britanske kraljevske porodice, pa čak i da je, kako je rekao, “bila zaljubljena u Čarlsa”.

Na kraju obraćanja, Tramp je odao počast pokojnoj kraljici Elizabeti Drugoj, ističući da mu je bila čast što ju je poznavao.

Britanski kralj Čarls i kraljica Kamila doputovali su u ponedjeljak u državnu posjetu SAD gdje su se sastali s Trampom i Melanijom Tramp sa kojima su popili čaj.

Riječ je o prvoj posjeti britanskog monarha američkom predsjedniku nakon 2007. godine, kada je kraljica Elizabeta Druga posjetila tadašnjeg predsjednika SAD DŽordža Buša mlađeg.

Senat Sjedinjenih Američkih Država, pod vođstvom republikanaca, u utorak, 28. aprila, blokirao je rezoluciju koju su predvodili demokrate, a koja bi zabranila američkom predsjedniku Donaldu Trampu (Trump) pokretanje vojne akcije protiv Kube bez odobrenja Kongresa.

Ukrajinska Vrhovna rada usvojila je zakon kojim se produžava opšta mobilizacija u Ukrajini za još 90 dana.

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski podnio je juče parlamentu prijedlog kojim se traži produženje opšte mobilizacije i vanrednog stanja za još 90 dana, koji je usvojen sa 315 glasova za i dva protiv, uz 17 uzdržanih.

Ukrajina je u vanrednom stanju od 24. februara 2022. godine, a Zelenski je dan kasnije potpisao Ukaz o opštoj mobilizaciji.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da će Moskva nastaviti pružati podršku Iranu i naporima za stabilizaciju regiona, naglašavajući da je cilj takve politike postizanje trajnog mira na Bliskom istoku. Poruka je upućena tokom susreta s iranskim ministrom vanjskih poslova Abasom Aragčijem, u trenutku kada su tenzije u regionu i dalje izrazito visoke.

Podrška Iranu i miru u regionu
Putin je jasno istakao da Rusija vidi svoju ulogu kao faktor stabilnosti i partnera Iranu, ali i kao aktera koji želi smirivanje sukoba.

“Učinićemo sve što služi interesima Irana i svih naroda regiona kako bi mir bio postignut što je prije moguće”, poručio je ruski predsjednik.

Naglasio je da je saradnja između Moskve i Teherana dio šireg strateškog odnosa koji uključuje političku, ekonomsku i bezbjednosnu dimenziju.

Naglasak na stabilnosti Bliskog istoka
Ruski lider ukazao je da je stabilnost regiona ključna ne samo za države Bliskog istoka, već i za globalnu bezbjednost. Prema njegovim riječima, neophodno je nastaviti diplomatske napore i izbjeći dalje eskalacije.

Putin je više puta ponovio spremnost Rusije da posreduje u rješavanju konflikata i podrži politička rješenja:

Rusija je spremna “da pomogne u pronalaženju političkog i diplomatskog rješenja i postizanju pravednog i trajnog mira”.

Ovakav stav uklapa se u širu strategiju Moskve da se pozicionira kao ključni diplomatski akter u regionu.

Širi kontekst: Rastuće tenzije i neuspjeli pregovori
Putinove izjave dolaze u vrijeme kada su pregovori između Irana i Sjedinjenih Američkih Država zapali u ćorsokak, a regionalne tenzije dodatno pojačane sukobima i krizom oko Ormuskog moreuza.

Istovremeno, Iran i Rusija nastavljaju produbljivati saradnju, uključujući političku koordinaciju i bezbjednosnu saradnju, što dodatno mijenja odnose snaga u regionu.

Analitičari smatraju da Moskva kroz takav pristup nastoji ojačati svoj uticaj i istovremeno djelovati kao posrednik između suprotstavljenih strana.

Kontinuitet strateškog partnerstva
Odnosi Rusije i Irana posljednjih godina dodatno su ojačani formalnim sporazumima i intenzivnijom saradnjom. Dvije zemlje potpisale su sveobuhvatni sporazum o strateškom partnerstvu, čime su dodatno učvrstile političke i ekonomske veze.

Putin je tokom susreta naglasio da Moskva namjerava nastaviti razvijati ovaj odnos i ostati pouzdan partner Teheranu u izazovnim geopolitičkim okolnostima, prenosi “MiddleEastMonitor”.

Iransko vođstvo je ponizilo SAD, ocijenio je njemački kancelar Fridrih Merc, sugerišući da Teheran za pregovaračkim stolom nadmudruje Trampovu administraciju.

Oštra procjena njemačkog kancelara o zastoju u američko-iranskim pregovorima direktno je u suprotnosti sa nastojanjima Donalda Trampa da situaciju prikaže u pozitivnom svjetlu, a izgledno je da će produbiti i ozbiljan transatlantski jaz između SAD-a i njegovih NATO saveznika, piše The Guardian.

“Trampov tim je nadigran”
Prije dva dana Donald Tramp otkazao je put američkih pregovarača u Islamabad, gdje su se trebali održati indirektni razgovori sa iranskim izaslanstvom. Prethodni krug pregovora u pakistanskoj prijestonici, održan dvije sedmice ranije, završio je bez napretka, a američku delegaciju tada je predvodio potpredsjednik Džej Di Vens.

Samo dan prije Mercove izjave, američki predsjednik je za Fox News rekao: “Mi držimo sve karte u rukama“, dodavši da ako Teheran želi razgovarati, “mogu doći k nama ili nas mogu nazvati”.

Obraćajući se studentima u Marsbergu, Merc je sugerisao da je upravo Trampov tim taj koji je nadigran.

“Očigledno je da su Iranci veoma vješti pregovarači, ili još bolje, veoma su vješti u izbjegavanju pregovora. Dopuste Amerikancima da doputuju u Islamabad, a onda ih puste da odu praznih ruku. Cijelu naciju ponižava iransko vođstvo, posebno takozvana Revolucionarna garda. Zato se nadam da će se sve ovo što prije okončati“, rekao je njemački kancelar.

Novi iranski prijedlog
Iran je u ponedjeljak, 27.aprila, iznio novi prijedlog za sporazum o prekidu vatre, usmjeren na otvaranje Ormuskog moreuza. Prema zvaničnicima iz regiona, rasprave o nuklearnom oružju, projektilima, sankcijama i drugim pitanjima ostavile bi se za kasnije.

Prema zakonu koji priprema iranski parlament, brodarske kompanije morale bi plaćati Teheranu “usluge” prolaska kroz moreuz, što je prije rata bilo besplatno.

Iranski zvaničnici izjavili su da bi Teheran na kraju bio spreman razgovarati i o nuklearnom pitanju, ali tek nakon što američka blokada prestane. Iranski pregovarači takođe se suočavaju sa domaćim pritiskom Islamske revolucionarne garde i javnosti da ne raspravljaju o nuklearnim pitanjima.

Posrednici uključeni u razgovore smatraju da ovaj pristup vjerovatno neće uspjeti jer ne bi ispunio nijedan od proklamovanih ratnih ciljeva Vašingtona , koji uključuju trajni prekid iranskog nuklearnog programa.

“Ormuski moreuz je posljedica rata, pa kako se onda to pitanje može rješavati prvo?“, rekao je jedan diplomata upoznat sa pregovorima.

Međunarodna pomorska organizacija (IMO) odlučno je odbacila ideju o nametanju naknada brodovima koji prolaze kroz Ormuski moreuz. Generalni sekretar IMO-a Arsenio Domingez izjavio je: “Ne postoji nikakva pravna osnova za uvođenje bilo kakvih poreza, carina ili naknada u moreuzima koji služe za međunarodnu plovidbu.“

Učinak američke protublokade
Iranska ponuda “prvo Ormuz“ ipak sugeriše značajan pomak u stavu Teherana. Režim je prethodno nastojao iskoristiti svoju blokadu izvoza nafte, gasa i drugih dobara iz Zaliva kao polugu za dobijanje širokih sigurnosnih garancija. Međutim, nakon propasti pregovora u Islamabadu , Tramp je uveo protublokadu pomorskog saobraćaja koji koristi iranske luke, što je pogoršalo duboku ekonomsku krizu u Iranu.

Međunarodni monetarni fond predvidio je pad iranskog bruto domaćeg proizvoda za 6,1% ove godine, dok godišnja inflacija iznosi gotovo 70%, uz još brži rast cijena osnovnih prehrambenih proizvoda i zdravstvene zaštite. Blokada je takođe zaustavila povratak praznih iranskih tankera u luke, gdje bi mogli služiti kao skladišta. Iranu ponestaje načina za skladištenje svoje proizvodnje, a smanjenje proizvodnje imalo bi dugoročne štetne posljedice za njegov energetski sektor, prenosi Index.hr.

Republikanci u američkom Kongresu pokrenuli su inicijative za odobravanje i finansiranje izgradnje dvorane u Bijela kuća, nakon pucnjave tokom večere dopisnika u Vašingtonu.

Novi prijedlog zakona republikanskih senatora predviđa izdvajanje od 400 miliona dolara za izgradnju objekta, kao i prateće bezbjednosne infrastrukture ispod njega. Donald Trump ranije je tvrdio da bi projekat mogli finansirati privatni donatori, ali je senator Lindsey Graham izjavio da bi takva sredstva trebalo koristiti samo za „kupovinu porculana i sličnih stvari“.

Graham je naglasio da projekat nije lični hir predsjednika, već pokušaj da se budući događaji organizuju u sigurnijem okruženju, umjesto u hotelima poput Washington Hilton. Prema podacima FBI, muškarac koji je, kako tvrde vlasti, pokušao da upadne na događaj s vatrenim oružjem i noževima imao je rezervisanu sobu u tom hotelu.

Osumnjičeni Cole Tomas Allen pojavio se u ponedjeljak pred sudom zbog federalnih optužbi za pokušaj atentata na predsjednika. Tokom incidenta ispaljeni su hici ispred sale, nakon čega je predsjednik evakuisan sa bine, dok su se gosti sklanjali ispod stolova.

Podršku zasebnim mjerama za odobravanje dvorane najavili su i Lauren Boebert, Rand Paul i Tim Sheehy. Šihi je na mreži X naveo da je „sramota za najjaču naciju na svijetu da ne može organizovati skupove u glavnom gradu bez prijetnje nasiljem i pokušaja atentata“.

S druge strane, demokrate se protive projektu još od trenutka kada je Tramp, bez saglasnosti Kongresa, srušio dio kompleksa Bijele kuće kako bi oslobodio prostor za gradnju. Projekat se suočio i s pravnim izazovima, dok je Chuck Schumer poručio da bi, ukoliko žele unaprijediti bezbjednost, republikanci trebalo da finansiraju Tajnu službu, a ne, kako je naveo, „luksuznu Trampovu dvoranu“.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump nagovijestio je da je malo vjerovatno da će prihvatiti najnoviji prijedlog Irana za okončanje sukoba, koji podrazumijeva ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, uz odlaganje rješavanja pitanja nuklearnog programa.

Prema navodima izvora upoznatih sa situacijom, Tramp je svoj stav iznio tokom sastanka sa najvišim zvaničnicima nacionalne bezbjednosti, na kojem se raspravljalo o daljim koracima prema Teheranu. Izvori su naveli da američki predsjednik pokazuje rezervu prema planu koji je dostavljen u proteklih nekoliko dana.

Američki zvaničnici smatraju da bi ponovno otvaranje ključnog plovnog puta bez rješavanja pitanja obogaćivanja uranijuma i postojećih zaliha, koje su blizu nivoa potrebnog za izradu nuklearnog oružja, oslabilo pregovaračku poziciju Sjedinjenih Država. Istovremeno, zadržavanje blokade Hormuškog moreuza produžilo bi period povišenih cijena energenata, što već utiče na rast cijena goriva u SAD.

Nakon sastanka nije precizirano koji će biti naredni potezi američke administracije. Zvaničnici su istakli zabrinutost zbog mogućih podjela unutar iranskog rukovodstva, kao i nejasnoća o tome ko ima konačnu moć odlučivanja u procesu pregovora.

Ipak, Tramp je u javnim istupima djelovao oprezno i nije dao jasne naznake o eventualnom nastavku vojne opcije, uključujući kampanju bombardovanja koja je trenutno na čekanju nakon produženja primirja prošle sedmice.

Bijela kuća odbila je da komentariše detalje pregovora, naglašavajući da je riječ o osjetljivim diplomatskim razgovorima. U saopštenju je poručeno da će Sjedinjene Države prihvatiti isključivo sporazum koji je u interesu američkog naroda i koji garantuje da Iran neće doći u posjed nuklearnog oružja.