Kategorija: Svijet

Trampova administracija ponudila je Ukrajini “poboljšani” nacrt sporazuma o mineralima nakon što je predsjednik Volodimir Zelenski razbjesneo američkog predsjednika Donalda Trampa odbijanjem njegove početne ponude, rekli su ukrajinski zvaničnik, američki zvaničnik i tri upućena izvora za Axios.

Neslaganje oko minerala izazvalo je širu krizu u odnosima ove sedmice. Tramp je Zelenskog nazvao diktatorom koji je izabrao rat sa Rusijom, a Zelenski je optužio Trampa da vjeruje u ruske dezinformacije.

Izvori s obje strane sada kažu da je dogovor izgledniji.

“Značajno poboljšanje”
Upućeni izvor rekao je za Axios da je nekoliko saradnika podsticalo Zelenskog da potpiše ažurirani predlog kako bi izbjegao dalji sukob sa Trampom i omogućio američkom predsjedniku da opravda američku podršku Ukrajini.

“Došlo je do značajnog poboljšanja u nedavnom nacrtu i on je u skladu s ukrajinskim zakonom”, rekao je izvor.

Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Majk Volc rekao je juče novinarima da se Zelenski mora “vratiti za sto“ po pitanju minerala.

“Ovo su pregovori. A u pregovorima vi pregovarate. Ukrajina želi da pregovara o mineralima, pa o tome razgovaramo“, rekao je zvaničnik Bijele kuće.

Ukrajina se nalazi na području sa značajnim rezervama rijetkih minerala koji su ključni za najnaprednije tehnologije. Ukupna vrijednost minerala mogla bi se mjeriti bilionima dolara.

Sporazum o mineralima nije izričito povezan ni s kakvim dogovorom kojim bi se okončao rat u Ukrajini, ali su se ta dva pitanja ove sedmice dramatično ispreplela.

Ideja o ekonomskom partnerstvu
Ideju o ekonomskom partnerstvu između Ukrajine i SAD-a prvobitno je iznio Zelenski prošlog septembra, tokom sastanka s Trampom u Njujorku.

Zelenski odbio da potpiše prvu verziju sporazuma

Prošle sedmice, tri sata prije nego što je američki ministar finansija Skot Besent stigao na sastanak sa Zelenskim u Kijevu, američki ambasador predao je nacrt sporazuma o saradnji u rudarenju minerala.

U nacrtu sporazuma stoji da će SAD dobiti 50 odsto minerala, da će sporazum biti u nadležnosti suda u Njujorku te da će ga nadjačati bilo koji drugi trgovinski sporazum Ukrajine, prema dva izvora koja su pročitala izvorni nacrt.

Tokom njihovog sastanka, Besent je rekao Zelenskom da Tramp insistira da ga odmah potpiše. Zelenski je rekao Besentu da ne može potpisati dokument koji je tek dobio.

Ukrajinci su takođe bili razočarani što američki nacrt ne uključuje nikakva bezbjednosna jemstva za Ukrajinu i što im se to nameće u trenutku kada je Ukrajina isključena iz američko-ruskih pregovora o svojoj budućnosti.

Ali, takođe su bili iznenađeni kada je Tramp počeo javno da napada Zelenskog, uključujući i predlog o mineralima.

“Skot Besent je otišao onamo i tretiran je prilično grubo jer su mu u suštini rekli ‘ne'“, rekao je Tramp novinarima u srijedu. “Vratio se praznih ruku. Nisu htjeli da potpišu dokument”, rekao je.

“Činilo se da Zelenski ne radi u dobroj vjeri”
Nekoliko dana kasnije, kada se Zelenski sastao sa potpredsjednikom Vansom i državnim sekretarom Markom Rubiom u Minhenu, oni su mu predstavili manje obavezujući nacrt memoranduma o razumijevanju o iskopavanju minerala, rekao je ukrajinski zvaničnik.

Zelenski je rekao Vansu i Rubiju da ne može potpisati dokument jer takav sporazum, prema ukrajinskom ustavu, mora odobriti parlament.

“To je za nas bila vijest koju nam tim Zelenskog nije rekao prije tog sastanka. Nije se činilo da je to bilo u dobroj vjeri“, rekao je zvaničnik Trampove administracije.

Stav Zelenskog o sporazumu o mineralima bio je pitanje koje je frustriralo Trampa i druge visoke zvaničnike SAD-a te pojačalo tenzije oko sastanka SAD-a i Rusije u Saudijskoj Arabiji, kažu američki i ukrajinski zvaničnici.

“Puno je frustracija. Potpredsjednik Vans bio je jako frustriran napuštajući Minhensku bezbjednosnu konferenciju, povrh toga što je predsjednik frustriran“, rekao je juče Volc za Fox News.

“Moraju ublažiti kritike prema SAD-u“
“Predložili smo da SAD s Ukrajinom ulaže u njenu ekonomiju i prirodne resurse te postane partner u budućnosti Ukrajine. Ovo je najbolje bezbjednosno jemstvo kojem se mogu nadati. Više od još jedne palete municije. Zašto dobijamo kritike? To je neprihvatljivo. Moraju to da ublaže. Pažljivo pogledajte i potpišite ovaj ugovor”, rekao je Volc.

Tramp je u srijedu uveče rekao da pokušava da “oživi” dogovor o mineralima, prenosi Index.hr.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajina spremna da ubrzano radi na postizanju snažnog sporazuma o ulaganjima i sigurnosti sa SAD, ocjenivši da sastanak s američkim izaslanikom Kitom Kelogom “vraća nadu” u uspjeh.

“General Kelog, sastanak koji vraća nadu. Potrebni su nam snažni sporazumi koji će stvarno funkcionirati. Dao sam uputstva da radimo brzo i na vrlo, vrlo ravnopravan način. Detalji sporazuma su važni. Što su detalji bolje razrađeni, to je bolji rezultat”, kazao je Zelenski u svom sinoćnom video obraćanju.

Sastanak s Kelogom održan je dan nakon što su Zelenski i američki predsjednik Donald Tramp razmijenili oštre riječi i u vrijeme kad su započeli američko-ruski pregovori o okončanju trogodišnjeg rata u Ukrajini. Ukrajina nije pozvana na pregovore, prenosi Jutarnji.

Nakon sastanka s Kelogom, Zelenski je na platformi društvenog medija “X” poručio da Ukrajina mora “osigurati da mir bude čvrst i trajan – tako da se Rusija nikada ne može vratiti s ratom”.

“Ukrajina je spremna za snažan, učinkovit investicijski i bezbjednosni sporazum s predsjednikom SAD-a. Predložili smo najbrži i najkonstruktivniji način za postizanje rezultata. Naš tim je spreman raditi 24/7”, naveo je.

Razgovori s Kelogom uslijedili su nakon ukrajinskog odbijanja prvobitnog američkog prijedloga oko izvoza ukrajinskih rijetkih metala.

U svojim komentarima na mreži “X”, Zelenski je takođe rekao da je njegov razgovor s Kelogom bio usredsređen na situaciju na bojnom polju, bezbjednosne garancije koje Ukrajina traži i povratak ratnih zarobljenika, prenosi Telegraf.rs.

Sjedinjene Američke Države trošile su na miješanje u izbore po cijelom svijetu milione dolara, a Rusija je u našoj zemlji potrošila samo dva, sarkastično je izjavio američki predsjednik Donald Tramp.

On je dodao da se Vašington miješao u različite inicijative i u Srbiji, Moldaviji i drugim zemljama, prenosi Sputnjik.

“Dvadeset jedan milion dolara na birače u Indiji. Zašto je bilo potrebno da potrošimo 21 miliona dolara na to? Pa, vjerovatno su pokušali da izaberu nekog drugog. Treba da saopštimo to indijskoj vladi, jer kad čujemo da je Rusija potrošila u našoj zemlji oko dva dolara, to je velika stvar, zar ne? Moskva je objavila reklamu na internetu za dvije hiljade dolara i to je jednostavno ogromno dostignuće! A mi 21 miliona dolara na izbore u Indiji”, otkrio je Tramp novinarima Bijele kuće.

Pored toga, američki lider je ispričao da je Vašington potrošio milione dolara na različite inicijative u Kambodži, Srbiji, Moldaviji, Liberiji, Bangladešu i Nepalu.

Kako je rekao, utrošeno je negdje ispod 10 miliona dolara za “medicinsko obrezivanje” u Mozambiku i 42 miliona za “promjenu ponašanja društva” u Ugandi. Među njima našla se i stavka o “unapređenju javnih nabavki u Srbiji”.

“Četrnaest miliona dolara”, rekao je Tramp i dodao “bez komentara”.

Rusija je više puta odbacivala optužbe za navodno ranije miješanje u predsjedničke izbore u inostranstvu, a teoriju “zavjere” Trampa sa Rusijom tokom izbora 2016. godine američke vlasti su na kraju odbacile, prenosi Glas Srpske.

Britanski plan za postratnu Ukrajinu već je, potpuno očekivano, naišao na prvu prepreku.

Dmitrij Peskov, portparol Kremlja, je u svom dnevnom izlaganju pred novinarima jasno je rekao da je svako prisustvo NATO vojnika na teritoriju Ukrajine – neprihvatljivo.

“NATO u Ukrajini? Ne može to funkcionisati, to bi imalo strašne posljedice za bezbjednost Rusije. Dakle, totalno neprihvatljivo za nas”, rekao je Peskov, prenosi “Jutarnji list”.

Peskov je upitan i za “rafalnu paljbu” između lidera Ukrajine i SAD-a Volodimira Zelenskog i Donalda Trampa.

“Zelenskom pada rejting i to Tramp vidi”, rekao je Peskov.

Britanski premijer Kir Starmer predstaviće Trampu plan za slanje nešto manje od 30.000 evropskih vojnika u Ukrajinu koji bi nadzirali dogovor o prekidu vatre, a na koji bi Rusija mogla pristati, ekskluzivno donosi britanski “The Telegraph”.

Očekuje se da će britanski premijer plan izložiti već sljedeće sedmice u Vašingtonu.

Međutim, prema zapadnim zvaničnicima upoznatim s planom, Starmer će pritom tražiti od Trampa da američki borbeni avioni i rakete budu u pripravnosti u istočnoj Evropi kako bi silom odgovorili na bilo kakvo rusko kršenje dogovora o primirju.

Američki potpredsjednik DŽej Di Vans je upozorio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da se suzdrži od javnih kritika na račun predsjednika Donalda Trampa, upozorivši da bi takve izjave mogle naštetiti odnosima Kijeva i Vašingtona, javlja Anadolu.

– Ideja da će Zelenski promijeniti predsjednikovo mišljenje tako što će ga ocrnjivati u javnim medijima – svako ko poznaje predsjednika reći će vam da je to užasan način za saradnju s ovom administracijom – rekao je Vans za Dejli mejl, nekoliko sati nakon što je Zelenski optužio Trampa da živi u “prostoru dezinformacija” koji je kreirala Rusija.

Tramp je uzvratio nazvavši Zelenskog “diktatorom bez izbora“ i poručivši mu da se “bolje brzo pokrene ili mu neće ostati država“.

Oštra razmjena riječi između Zelenskog i Trampa dolazi u trenutku dok američki i ruski zvaničnici pregovaraju u Rijadu o okončanju sukoba u Ukrajini, što je izazvalo zabrinutost u Kijevu i među evropskim liderima zbog mogućeg isključenja Ukrajine iz procesa pregovora.

Britanski premijer Kir Starmer predstaviće Donaldu Trampu plan za slanje nešto manje od 30.000 evropskih vojnika u Ukrajinu koji bi nadzirali dogovor o prekidu vatre, a na koji bi Rusija mogla pristati, ekskluzivno donosi britanski “The Telegraph”.

Očekuje se da će britanski premijer plan izložiti već sljedeće sedmice u Vašingtonu.

Međutim, prema zapadnim dužnosnicima upoznatim s planom, Starmer će pritom tražiti od Trampa da američki borbeni avioni i rakete budu u pripravnosti u istočnoj Evropi kako bi silom odgovorili na bilo kakvo rusko kršenje dogovora o primirju.

Strategija za “snage osiguranja”
Anglo-francuska strategija za “snage osiguranja” predstavljena je najmoćnijim evropskim liderima na hitnom sastanku u Parizu ranije ove sedmice kao reakcija na Trampovo otvaranje mirovnih pregovora s Vladimirom Putinom.

Plan je sastavljen iz straha da bi se Tramp mogao potpuno distancirati od Ukrajine odmah nakon potpisivanja bilo kakvog dogovora.

Američki ministar obrane Pit Hegset izjavio je da će sva odgovornost za mirovne operacije u Ukrajini pasti isključivo na Evropu i Kanadu.

Premijer Starmer obećao je djelovati kao “most” između Vašingtona i Evrope, budući da se čini da su i evropski saveznici i Kijev isključeni iz Trampovih mirovnih inicijativa.

Starmer će iznijeti argument da je u američkom interesu ostati uključen u sprječavanje Rusije da po treći put napadne Ukrajinu nakon završetka borbi.

Prema anglo-francuskom planu, manje od 30.000 evropskih vojnika bilo bi raspoređeno u ukrajinske gradove, luke i na ključnu infrastrukturu, poput nuklearnih elektrana, daleko od sadašnjih linija ratišta. Umjesto da se stacionira mnogo veći kontingent u ratom pogođenoj zemlji, misija bi se oslanjala na “tehnički nadzor”, uključujući obavještajne, izviđačke i nadzorne avione, dronove i satelite kako bi se osigurao “potpuni pregled situacije”, rekao je jedan zapadni dužnosnik.

Operacija bi bila podržana dovoljnim vatrenim kapacitetima za “nadziranje i neutralizaciju napada”, dodao je isti izvor, kako bi se ponovno otvorio ukrajinski zračni prostor i omogućili komercijalni letovi.

Američki zaštitni mehanizam
Pomorski patrolni brodovi takođe bi bili poslani u Crno more radi nadzora ruskih prijetnji komercijalnim plovnim rutama.

Plan koji su izložili zapadni dužnosnici daleko je od 200.000 vojnika koliko je kao uslov za potpisivanje mirovnog sporazuma tražio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Međutim, zbog protivljenja Njemačke, Španije i Italije slanju kopnenih snaga, evropske mogućnosti za osiguravanje budućnosti Ukrajine čine se ograničenim.

Nakon sastanka u Parizu, Sir Starmer izjavio je da bi takva operacija zahtijevala “američki zaštitni mehanizam” koji bi odvratio Rusiju od ponovnog napada.

Taj zaštitni mehanizam mogao bi uključivati američke borbene avione stacionirane u Rumuniji i Poljskoj, spremne odgovoriti na bilo kakvu buduću rusku agresiju. Takođe, veće multinacionalne kopnene snage mogle bi biti bazirane uz istočne granice NATO-a, kako bi se u slučaju potrebe premjestile i zaštitile evropske trupe unutar Ukrajine.

Klauzula uzajamne odbrane
Strategija takođe poštuje dugogodišnju politiku da NATO-a ne smije izravno konfrontirati ruske snage u podršci Ukrajini.

Nadaju se da će Tramp prihvatiti zaštitni mehanizam jer bi to značilo da američke trupe neće biti raspoređene u Ukrajini nakon rata.

Evropski dužnosnik rekao je za “The Telegraph” da bi NATO takođe morao otvoriti raspravu o članku 5. svog sporazuma o uzajamnoj odbrani, koji predviđa da je napad na jednog člana napad na sve.

Iako se ne očekuje da će ta klauzula pokrivati evropske vojnike stacionirane u Ukrajini, neke zemlje insistiraće na tome da zaštita ostane na snazi ako Moskva odluči napasti njihov teritorij zbog raspoređivanja snaga.

U srijedu se Zelenski sukobio s Trampom nakon što je američki predsjednik optužio Ukrajinu za izazivanje ruske invazije i ustvrdio da su potrebni novi izbori jer je Zelenski “duboko nepopularan”.

“Nažalost, predsjednik Tramp, uz dužno poštovanje prema njemu kao vođi nacije koju duboko cijenimo… živi u informacijskoj iluziji”, odgovorio je Zelenski.

Tramp je potom nazvao Zelenskog “diktatorom” i poručio mu “da mu je bolje požuriti jer bi mogao ostati bez države”, prenosi “Avaz”.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da očekuje da kineski predsjednik Si Đinping posjeti SAD, ne navodeći vremenski okvir kada bi se to moglo dogoditi.

Tramp je rekao novinarima u predsjedničkom avionu da je “moguće” da SAD i Kina postignu novi trgovinski dogovor, prenosi Rojters.

Tramp je istakao da razgovara sa Kinom o društvenoj mreži TikTok, koja je u vlasništvu kineske kompanije Bajtdens, dok SAD nastoje da posreduju u prodaji te popularne aplikacije.

Agencija navodi da se razgovor Sija i Trampa smatra ključnim za potencijalno ublažavanje ili odlaganje primjene carina između SAD i Kine.

Si je posljednji put posjetio SAD u novembru 2023. godine, što je bila njegova peta posjeta toj zemlji, kada se sastao sa tadašnjim američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom.

Tramp je prošle sedmice rekao da je razgovarao sa Sijem otkako je preuzeo dužnost, ali nije iznio detalje, prenosi Tanjug.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da su vojnici iz 710. brigade prešli granicu u Kurskoj oblasti i ušli na teritoriju Ukrajine.

Vladimir Putin naglasio je da je o prelasku vojnika preko granice obaviješten prije sat vremena.

Predsjednik Putin istakao je da oružane snage Rusije napreduju duž cijele linije fronta.

Bivši glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Valerij Zalužni izjavio je danas da će “biti spreman” da odgovori na pitanja o izborima i ličnim političkim ambicijama kada Ukrajina stane na noge i sačuva svoju državnost.

Na pitanje novinara da li planira da se kandiduje na izborima, Zalužni, koji je sada ukrajinski ambasador u Velikoj Britaniji, je rekao da prvo treba da se stvore uslovi u kojima bi takva pitanja “bila apsolutno prikladna”.

“Verujem, ako se stvore ti uslovi, onda ću ja, kao čovek koji je u državnoj službi, radi direktno za državu, biti spreman da odgovaram na takva pitanja”, rekao je on na skupu “Ukrajina menja svet. Dijalozi o mogućnostima”, prenosi ukrajinski portal New Voice.

Prema njegovim rečima, ukrajinska vojska je jedini pravi garant bezbednosti za opstanak države.

“Rat nužno vodi do pobede kada su ljudi koji brane svoju zemlju spremni da to i dalje čine. Moramo da se zapitamo šta radimo po tom pitanju. Potrebna je stalna i pouzdana međunarodna podrška”, istakao je on i ocenio da budućnost Ukrajine zavisi od toga koliko su njeni građani spremni da brane zemlju.

“Za sada imamo jedan zadatak: da sačuvamo državu. Posle toga ćemo razmišljati o nečem drugom”, dodao je Zalužni.

rema rezultatima ankete sprovedene u decembru 2024. za bivšeg glavnokomandujućeg ukrajinske vojske glasalo bi 36,1 odsto građana.

Ukrajinci su takođe spremni da podrže aktuelnog predsednika Volodimira Zelenskog (24,3 odsto), dok bi za bivšeg predsednika Petra Porošenka glasalo manje od 10 odsto birača.

Američki predsednik Donald Tramp je posle razgovora američke i ruske delegacije u Rijadu izjavio da je potrebno održavanje izbora u Ukrajini pre zaključenja mirovnog sporazuma.

On je naveo da je podrška Zelenskom pala na četiri odsto, a da je sama zemlja “razbijena u paramparčad”, kao i da je većina gradova, osim Kijeva, uništena.