Kategorija: Svijet

Kandidat koalicije CDU/CSU za njemačkog kancelara Fridrih Merc proglasio je pobjedu na saveznim parlamentarnim izborima održanim juče u Njemačkoj, naglasivši da je to “istorijsko izborno veče”, kao i da ta koalicija želi najkasnije do Uskrsa da završi sa formiranjem Vlade.

On je za ARD rekao da želi da najkasnije za osam dana započne preliminarne razgovore o formiranju koalicije, prenosi Dojče vele.

– Najkasnije nakon izbora za parlament u Hamburgu je vrijeme za intenzivne razgovore. Želim da najkasnije do Uskrsa završimo sa formiranjem vlade – rekao je Merc.

Prema njegovim riječima, u slučaju dvostranačke koalicije, proces bi mogao da bude brži i istakao da će razgovarati sa svim relevantnim političkim partijama demokratskog centra.

– Koalicija sa AfD-om ne dolazi u obzir. To sam oduvijek govorio. To su oni koji su glasali za AfD znali i prije izbora i uprkos tome su glasali za tu stranku. Potrudiću se da formiram saveznu vladu koja predstavlja cjelokupno njemačko stanovništvo. Takođe, potrudiću se da formiram vladu koja će rješavati probleme naše zemlje. Već treću godinu smo u recesiji i moramo iz nje da izađemo – rekao je Merc.

Merc je ranije sinoć u štabu stranke, odmah nakon objavljenih prvih preliminarnih rezultata, po kojima je koalicija CDU/ CSU osvojila 28,4 odsto glasova, rekao da je svjestan odgovornosti i nivoa zadataka koji su pred njim i dodao da je kampanja bila veoma teška i da se doticala pitanja ekonomske politike, migracija, spoljne i bezbjednosne politike.

Kako je rekao, uvjeren je da će uskoro moći da stvori vladu koja će biti sposobna da djeluje u interesu Njemačke.

– Svijet napolju ne čeka nas i dugotrajne pregovore – rekao je Merc, prenosi “Gardijan”.

Prema rano jutros objavljenim rezultatima, nakon prebrojanih svih glasova, unija CDU/CSU je ubjedljivo prva, druga je Alernativa za Njemačku (AfD), treće su socijaldemokate Olafa Šolca (SPD). U Bundestag ulaze još Zeleni i Levica, dok su Slobodna demokratska partija (FDP) i Stranka Razum i pravda Sare Vagenknet (BSW) – ispod cenzusa, prenosi Dojče vele, ističući da je izlaznost na jučerašnjim izborima za Bundestag bila rekordna.

Unija CDU/CSU je jasan pobjednik, sa 28,6 odsto prema preliminarnom konačnom rezultatu, koji je za 4,4 odsto bolji u odnosu na posljednje savezne izbore, a to ujedno znači da Merc ima najveće šanse da postane novi kancelar.

Lider Socijaldemokratske partije (SPD) Olaf Šolc priznao je izborni poraz svoje stranke i čestitao svom rivalu i kandidatu demohrišćana Fridrihu Mercu pobjedu na vanrednim parlamentarnim izborima u Njemačkoj.

“Ovo je gorak rezultat izbora za Socijaldemokratsku partiju i to mora jasno i glasno da se kaže”, rekao je Šolc u Berlinu.

Prema prvim izlaznim anketama koje su objavili njemački mediji Hrišćansko-demokratska unija (CDU/CSU) predvođena Fridrihom Mercom je u vođstvu sa osvojenih 28,6 odsto glasova na vanrednim parlamentarnim izborima u Njemačkoj, dok je na drugom mjestu, prema prognozama, desničarska Alternativa za Nkemačku sa 20 odsto koja je time zabilježila istorijski uspjeh.

Socijaldemokratska partija dosadašnjeg kancelara Olafa Šolca osvojila je, prema anketama, 16,3 odsto glasova.

Zeleni su osvojili 12,4 odsto glasova, dok je na petom mjestu stranka Ljevice 8,9 odsto glasova.

Izlaznost je bila 84 odsto.

Američki predsjednik Donald Tramp imenovao je novog načelnika Generalštaba vojske SAD, čime je prekinuo dugu tradiciju zadržavanja prethodnih imenovanja na najvišoj vojnoj poziciji u zemlji.

Tramp je zahvalio generalu Čarlsu Braunu na 40 godina službe, uključujući posljednju funkciju načelnika Generalštaba i poželio njemu i njegovoj porodici “veliku budućnost” u objavi na svojoj platformi Truth Social.

Tramp je imenovao bivšeg general-potpukovnika vazduhoplovstva Dena Kejna za nasljednika Brauna na toj funkciji, koja je direktno podređena američkom ministru odbrane.

Tokom prethodnih promjena administracija u Bijeloj kući obično bi bio zadržan aktuelni načelnik Generalštaba.

Prema pisanju “New York Timesa”, Braun je bio tek drugi Afroamerikanac na najvišoj vojnoj poziciji u SAD.

Trampov ministar odbrane Pit Hegset rekao je navodno nakon nominacije da Brauna treba razriješiti zbog njegovog fokusa na pitanja raznolikosti, jednakosti i inkluzije u vojsci.

Nova američka administracija otpustila je ukupno šest najviših rukovodilaca Pentagona, uključujući komandanta mornarice Lizu Franceti, prvu ženu na toj poziciji.

Tramp je pohvalio Kejna kao “uspješnog pilota, stručnjaka za nacionalnu bezbjednost, uspješnog preduzetnika i ‘borca’ sa značajnim iskustvom u radu agencija i specijalnim operacijama”, prenosi Euronews.

Naglasio je da je Kejn u borbi protiv terorističke organizacije Islamska država u Iraku obavio dobar posao i obezbijedio da takozvani kalifat bude uništen u rekordnom roku.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i predsjednik SAD Donald Tramp izuzetni su svjetski lideri i njihov dijalog je obećavajući, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

On je dodao da je najvažnije da ništa ne ometa sprovođenje njihove političke volje za sređivanje situacije u Ukrajini.

– Ovdje se vodi dijalog između dva zaista izuzetna predsjednika. Ovo je obećavajuće. Važno je da ništa ne ometa sprovođenje njihove političke volje – rekao je Peskov u intervjuu novinaru Pavelu Zarubinu.

Rusija ostaje otvorena za moguće mirovne pregovore o Ukrajini, naglasio je portparol Kremlja.

– Predsjednik Putin je dosljedan u svom pristupu. On nije ništa manje jedinstven predsjednik od Trampa. Ovo je predsjednik koji je na vlasti već 25 godina i čiji je nivo podrške među stanovništvom bez presedana – rekao je Peskov.

Tramp je jedinstven američki predsjednik u smislu stabilnosti svog autoriteta, ocijenio je portparol.

– Predsjednik Tramp je pobijedio na izborima s rezultatom koji je jedinstven za SAD. Predsjednik Tramp ima partijsku kontrolu u oba doma. U smislu stabilnosti svog autoriteta, njegove moći, on je apsolutno jedinstven predsjednik SAD – rekao je Peskov.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izrazio je spremanost da napusti svoju funkciju ako je to neophodno za mir u Ukrajini ili “u zamjenu za NATO”.

– Ako radi mira u Ukrajini treba da napustim svoju funkciju – spreman sam. Mogu to odmah da zamijenim za NATO, ako budu takvi uslovi – rekao je Zelenski na konferenciji za novinare.

Predsjednička ovlašćenja Zelenskog su zvanično istekla 20. maja 2024. godine.

U Njemačkoj se danas održavaju vanredni parlamentarni izbori na kojima, prema istraživanjima javnog mnjenja, najveću šansu za pobjedu imaju konzervativci.

Ovo su četvrti vanredni izbori u novijoj njemačkoj istoriji poslije Drugog svjetskog rata koji su raspisani nakon raspada trojne koalicije kancelara Olafa Šolca.

Više od 59 miliona stanovnika Njemačke biraće 630 poslanika koji će imati mandat od četiri godine i zadatak da izaberu novog kancelara i vladu.

Na izborima učestvuje 29 stranaka, ali će samo 10 imati kandidata u svih 16 njemačkih saveznih pokrajina.

Građani će glasati na biračkim mjestima od 8.00 do 18.00 časova, a odmah po njihovom zatvaranju biće objavljeni rezultati izlaznih anketa, dok se prve zvanične projekcije rezultata očekuju tokom izborne noći.

Opoziciona Hrišćansko-demokratska unija Njemačke /CDU/ i njihova bavarska sestrinska stranka Hrišćansko-socijalna unija /CSU/ vode u anketama i imaju 30 odsto podrške birača.

Krajnje desničarska Alternativa za Njemačku /AfD/ Alis Vajdel i Tina Krupala nalazi se na drugom mjestu sa 20 odsto podrške, potom slijede Socijaldemokrate /SPD/ Olafa Šolca sa 15 odsto, koji su pali na treće sa prvog mjesta koje su osvojili na izborima 2021. godine.

Zeleni imaju podršku 13 odsto birača, Ljevica pet odsto, a i Slobodne demokrate i ljevičarski savez Sara Vagenkneht četiri odsto, pa je neizvjesno da li će preći cenzus od pet odsto da bi ušli u parlament.

Sve predizborne ankete ubjedljivu prednost daju koaliciji CDU i CSU, a prema pojedinim prognozama, konzervativci mogu da osvoje do trećinu glasova i tako ostvare inicijativu u pregovorima o vladi i kancelarsko mjesto za Fridriha Merca.

Merc je izričit da sa desničarima ne želi buduću koaliciju, što bi AfD ponovo ostavilo u opoziciji.

CDU će partnere najvjerovatnije tražiti u socijaldemokratama ili zelenima.

Sjedinjene Američke Države danas su predložile nacrt rezolucije Ujedinjenih nacija povodom obilježavanje treće godišnjice početka rata u Ukrajini, a Generalna skupština UN sastaće se u ponedjeljak da glasa o rezoluciji koju su predložile Ukrajina i EU.
U kratkom nacrtu amerčke rezolucije, u koji je Rojters imao uvid, izražava se žaljenje zbog gubitka života tokom ”rusko-ukrajinskog sukoba” i ponavlja se ”da je glavna svrha Ujedinjenih nacija održavanje međunarodnog mira i bezbjednosti i mirno rješavanje sporova“.

U nacrtu se takođe “zahtijeva brzo okončanje sukoba i dalje poziva na trajni mir između Ukrajine i Rusije”.

Ambasadori EU u Ujedinjenim nacijama sastaće se kako bi razgovarali o potezu SAD, rekle su diplomate.

Tekst Ukrajine i EU, u koji je Rojters takođe imao uvid, ”ponavlja hitnu potrebu da se rat okonča ove godine i da se udvostruče diplomatski napori za smanjenje rizika dalje eskalacije i postizanje sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira u Ukrajini“.

U tom nacrtu se ističe potreba za sprovođenjem prethodnih rezolucija Ujedinjenih nacija koje su zahtijevale od Rusije da povuče svoje trupe sa međunarodno priznate teritorije Ukrajine i insistiralo na tome da Moskva obustavi neprijateljstva.

Generalna skupština usvojila je šest rezolucija o sukobu u prvoj godini, osuđujući Moskvu i zahtevajući od Rusije da povuče sve svoje trupe, a najveću podršku dobila je rezolucija iz oktobra 2022, kojom se osuđuje ruski “pokušaj nelegalne aneksije” četiri regiona u Ukrajini sa 143 države koje su glasale za.