Kategorija: Svijet

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da je “u ozbiljnim pregovorima sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom povodom okončanja rata” u Ukrajini.

Tramp je na svojoj društvenoj mreži Truth Social napisao da je “u ozbiljnim razgovorima” sa Putinom i o velikim bilateralnim ekonomskim projektima koji će uslijediti između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije.

“Razgovori teku veoma dobro”, rekao je Tramp, prenosi Tanjug.

Tramp je dodao da je tokom razgovora sa liderima G7 ranije danas svaki član te grupe prenio svoju posvećenost rješavanju sukoba u Ukrajini.

On je ponovio da rat u Ukrajini, “nikada ne bi počeo” da je on u tom trenutku bilo američki predsjednik.

“Svi su kazali da im je cilj da se rat završi, a ja sam naglasio važnost vitalnog ‘Sporazuma o kritičnim mineralima i rijetkim zemljama’ između Sjedinjenih Država i Ukrajine, za koji se nadamo da će uskoro biti potpisan”, kazao je Tramp.

Dodao je da će taj sporazum, koji predstavlja “ekonomsko partnerstvo”, obezbijediti američkom narodu da povrati desetine milijardi dolara i vojne opreme poslate Ukrajini, a da će “takođe pomoći da ukrajinska ekonomija raste kako se brutalni i divlji rat bliži kraju”.

Prvi rusko-američki pregovori na visokom nivou poslije mnogo godina održani su 18. februara u prestonici Saudijske Arabije Rijadu.

Sa ruske strane u diskusiji su učestvovali ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i pomoćnik predsjednika Jurij Ušakov, dok se SAD predstavljali državni sekretar Marko Rubio, savjetnik za nacionalnu bezbjednost Majkl Volc i specijalni izaslanik za Bliski istok Stiven Vitkof.

Uredba ukrajinskog parlamenta o produžetku mandata Volodimira Zelenskog “do stupanja na dužnost novoizabranog predsjednika Ukrajine” doživjela je neuspjeh na glasanju, izjavio je poslanik Vrhovne rade Ukrajine Јaroslav Železnjak na svom Telegram kanalu.

On je objavio deo uredbe i njen broj, istakavši da ukrajinski poslanici nisu podržali inicijativu.

Prema njegovim riječima, “za” je glasalo samo 218, od potrebnih 226 poslanika.

– Parlament Ukrajine ističe da je potrebno da se poštuje princip institucionalnog kontinuiteta vlasti koji je predviđen zakonima Ukrajine, posebno u uslovima pravnog režima ratnog stanja i napominje da predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski mora da vrši svoja ovlašćenja dok novoizabrani predsjednik Ukrajine ne stupi na dužnost u skladu sa članom 108 Ustava Ukrajine – prenio je Železnjak dio rezolucije broj 13039.

Kako navodi ukrajinski portal Strana, sastanku su prisustvovali evropski komesari i predstavnici mnogih evropskih zemalja. Autori rezolucije su se nadali da će na ovaj način demonstrirati parlamentarnu podršku Zelenskom.

Mandat Zelenskog istekao je 20. maja prošle godine. Predsjednički izbori u Ukrajini 2024. godine otkazani su zbog ratnog stanja i opšte mobilizacije.

Šef kijevskog režima je izjavio da sada nije vrijeme za izbore.

Zapadne kompanije, iako se zvanično nisu obraćale, iznosile su predloge o povrtaku u Rusiju i ispituju takve izglede u medijskom prostoru, ali ruski biznis, koji je uložio velika sredstva, ostaje prioritet, izjavio je novinarima ministar za ekonomski razvoj Maksim Rešetnjikov.

“Do sada nam nisu upućeni nikakvi zvanični zahtevi. Ali očigledno je da se u medijskom prostoru vrši ispitivanje. Ali ovde se radi o nečemu drugom – čitav informacioni talas izazvao je ozbiljnu zabrinutost kod našeg biznisa. Ljudi ulažu novac i ipak računaju na određenu previdivost”, dodao je ministar.

Prema njegovim rečima, za ruske vlasti je veoma važno da te investicije ne propadnu.

“Zato ćemo ovom pitanju (o povratku zapadnih kompanija) pristupiti pojedinačno i vrlo ga pažljivo razmatrati”, zaključio je on.

Ranije su pojedini mediji i Telegram kanali, pozivajući se na izvore, počeli da objavljuju informacije o navodnim planovima za povratak nekih stranih brendova i kompanija u Rusiju.

Ukrajina i SAD u završnoj su fazi pregovora o sporazumu u mineralima, rekla je potpredsjednica ukrajinske vlade Olha Stefanišina, javlja BBC.

Podsjetimo, Zelenski je ranije ovog mjeseca odbacio sporazum kojim bi SAD-u dao pristup ukrajinskim mineralima, javlja Jutarnji.

U objavi na X-u Stefanišina je napisala:

“Ukrajinski i američki tim u završnoj su fazi pregovora u vezi sa sporazumom o mineralima. Pregovori su bili vrlo konstruktivni, gotovo svi ključni detalji su finalizirani. Posvećeni smo brzom dovršetku ovoga kako bismo nastavili s potpisivanjem. Nadamo se da bi ga čelnici SAD-a i Ukrajine mogli potpisati i odobriti u Vašingtonu što je prije moguće kako bismo pokazali našu predanost za decenije koja dolaze.

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa saopštila je da stavlja sve zaposlene u Američkoj agenciji za međunarodni razvoj (USAID), osim rukovodilaca i ključnog osoblja širom svijeta, na plaćeno administrativno odsustvo i da zatvara 1.600 radnih mjesta u okviru te agencije u SAD.

USAID je minut prije ponoći u nedjelju, po lokalnom vremenu, saopštio da je za kompletno osoblje agencije, osim poslenika zaduženih za osnovne poslove, određeno administrativno odsustvo, prenosi Rojters.

Agencija takođe „počinje da sprovodi proces smanjenja snage“ koji utiče na oko 1.600 zaposlenih USAID-a u SAD, navodi se u saopštenju.

U prethodnom obavještenju koje je poslato osoblju, a u koje je Rojters imao uvid, navodi se da će oko 2.000 zaposlenih u toj agenciji u SAD biti otpušteno.

Dva bivša visoka zvaničnika USAIDA-a procijenila su da će većina od oko 4.600 članova osoblja USAID-a, službenika državne službe SAD i službenika diplomatije, biti stavljena na administrativno odsustvo.

„Ova administracija i državni sekretar (Marko) Rubio kratkovidi su u smanjenju stručnosti i jedinstvenog kapaciteta za reagovanje na krizne situacije u SAD. Kada dođe do izbijanja bolesti, kada se stanovništvo raseljava, ovi stručnjaci iz USAID-a su na terenu i prvi su raspoređeni da pomognu u stabilizaciji i pruže pomoć“, rekla je bivša zvaničnica Marsija Vong.

Odjeljenje za efikasnost vlade (DOGE), na čelu sa milijarderom Ilonom Maskom, predvodi proces smanjenja broja federalnih radnika, a u petak je savezni sudija otvorio put Trampovoj administraciji da za hiljade zaposlenih u USAID-u odredi administrativno odsustvo.

Ruske trupe zauzele su dva uporišta Oružanih snaga Ukrajine u blizini sela Ščerbaki, u pravcu Orehovo, u Zaporoškoj oblasti, izjavio je danas Vladimir Rogov, predsjednik ruske Javne komore za pitanja suvereniteta, na treću godišnjicu početka rata u Ukrajini.

Rusija je u septembru 2022. prisvojila Zaporošku oblast, a trenutno je više od 70 odsto ovog regiona pod ruskom kontrolom, a ostatak, uključujući regionalni centar, grad Zaporožje, drže ukrajinske trupe, prenosi agencija RIA Novosti.

Istovremeno, rusko Ministarstvo odbrane je saopštilo da su sistemi PVO u toku noći oborili 16 ruskih bespilotnih letjelica, uključujući jednu iznad Krima.

Kako je saopštio guverner Rjazanske oblasti, Pavel Malkov, nakon napada je došlo do pada struktura i izbio je požar u prostorijama jednog preduzeća.

Prema preliminarnim podacima, nema povrijeđenih, a procjenjuje se materijalna šteta.

U regionu Kursk, u koji su ukrajinske trupe upale prošlog avgusta, ruske snage su za jedan dan uništile nekoliko jedinica američke tehnike, kao i borbena vozila pešadije sovjetskog tipa.

Danas se, takođe, obilježava treća godišnjica početka rata u Ukrajini u punom obimu, a očekuje se da se uskoro nastave rusko-američki pregovori o okončanju rata, u koje Ukrajina i EU nisu uključene.

Kandidat koalicije CDU/CSU za njemačkog kancelara Fridrih Merc proglasio je pobjedu na saveznim parlamentarnim izborima održanim juče u Njemačkoj, naglasivši da je to “istorijsko izborno veče”, kao i da ta koalicija želi najkasnije do Uskrsa da završi sa formiranjem Vlade.

On je za ARD rekao da želi da najkasnije za osam dana započne preliminarne razgovore o formiranju koalicije, prenosi Dojče vele.

– Najkasnije nakon izbora za parlament u Hamburgu je vrijeme za intenzivne razgovore. Želim da najkasnije do Uskrsa završimo sa formiranjem vlade – rekao je Merc.

Prema njegovim riječima, u slučaju dvostranačke koalicije, proces bi mogao da bude brži i istakao da će razgovarati sa svim relevantnim političkim partijama demokratskog centra.

– Koalicija sa AfD-om ne dolazi u obzir. To sam oduvijek govorio. To su oni koji su glasali za AfD znali i prije izbora i uprkos tome su glasali za tu stranku. Potrudiću se da formiram saveznu vladu koja predstavlja cjelokupno njemačko stanovništvo. Takođe, potrudiću se da formiram vladu koja će rješavati probleme naše zemlje. Već treću godinu smo u recesiji i moramo iz nje da izađemo – rekao je Merc.

Merc je ranije sinoć u štabu stranke, odmah nakon objavljenih prvih preliminarnih rezultata, po kojima je koalicija CDU/ CSU osvojila 28,4 odsto glasova, rekao da je svjestan odgovornosti i nivoa zadataka koji su pred njim i dodao da je kampanja bila veoma teška i da se doticala pitanja ekonomske politike, migracija, spoljne i bezbjednosne politike.

Kako je rekao, uvjeren je da će uskoro moći da stvori vladu koja će biti sposobna da djeluje u interesu Njemačke.

– Svijet napolju ne čeka nas i dugotrajne pregovore – rekao je Merc, prenosi “Gardijan”.

Prema rano jutros objavljenim rezultatima, nakon prebrojanih svih glasova, unija CDU/CSU je ubjedljivo prva, druga je Alernativa za Njemačku (AfD), treće su socijaldemokate Olafa Šolca (SPD). U Bundestag ulaze još Zeleni i Levica, dok su Slobodna demokratska partija (FDP) i Stranka Razum i pravda Sare Vagenknet (BSW) – ispod cenzusa, prenosi Dojče vele, ističući da je izlaznost na jučerašnjim izborima za Bundestag bila rekordna.

Unija CDU/CSU je jasan pobjednik, sa 28,6 odsto prema preliminarnom konačnom rezultatu, koji je za 4,4 odsto bolji u odnosu na posljednje savezne izbore, a to ujedno znači da Merc ima najveće šanse da postane novi kancelar.

Lider Socijaldemokratske partije (SPD) Olaf Šolc priznao je izborni poraz svoje stranke i čestitao svom rivalu i kandidatu demohrišćana Fridrihu Mercu pobjedu na vanrednim parlamentarnim izborima u Njemačkoj.

“Ovo je gorak rezultat izbora za Socijaldemokratsku partiju i to mora jasno i glasno da se kaže”, rekao je Šolc u Berlinu.

Prema prvim izlaznim anketama koje su objavili njemački mediji Hrišćansko-demokratska unija (CDU/CSU) predvođena Fridrihom Mercom je u vođstvu sa osvojenih 28,6 odsto glasova na vanrednim parlamentarnim izborima u Njemačkoj, dok je na drugom mjestu, prema prognozama, desničarska Alternativa za Nkemačku sa 20 odsto koja je time zabilježila istorijski uspjeh.

Socijaldemokratska partija dosadašnjeg kancelara Olafa Šolca osvojila je, prema anketama, 16,3 odsto glasova.

Zeleni su osvojili 12,4 odsto glasova, dok je na petom mjestu stranka Ljevice 8,9 odsto glasova.

Izlaznost je bila 84 odsto.