Kategorija: Svijet

Iranski vrhovni lider ajatolah Ali Khamenei, naredio je vojnim zvaničnicima da pripreme odmazdu protiv Izraela, javlja The New York Times.

Odluka o odmazdi donijeta je nakon što je Hamnei, zajedno sa članovima Vrhovnog savjeta za nacionalnu sigurnost, dobio detaljan izvještaj o razmjerama štete izazvane izraelskim udarom na iranske vojne pozicije krajem oktobra. Prema izvještajima, Iran sprema odmazdu koja će biti “oštra” i “nezamisliva”, a njeni tačni oblici i vrijeme ostaju nepoznati.

Neki izvori sugeriraju da Iran namjerava izvesti odgovor tek nakon izbora u SAD-u 5. novembra, dok drugi izvještaji govore da bi iranska reakcija mogla uslijediti i ranije. Prema izvorima bliskim iranskim vojnim zvaničnicima, iranska strategija trenutno ima za cilj da izbjegne eskalaciju sukoba prije američkih izbora, kako bi se izbjeglo jačanje podrške za kandidata Donalda Trumpa, kojeg mnogi u Iranu vide kao prijetnju. S druge strane, iranske paravojne snage u Iraku su navodno u pripravnosti za eventualni napad balističkim projektilima i dronovima, što bi moglo biti alternativa direktnom iranskom odgovoru.

Prijetnje odmazdom uslijedile su nakon izraelskog zračnog napada koji je ciljao iranske protivvazdušne sisteme i radarske stanice 26. oktobra, kao odgovor na iranski balistički raketni napad na izraelske teritorije početkom oktobra. Iran je potvrdio da su četvorica njihovih vojnika poginula, ali tvrdi da je šteta izazvana izraelskim udarima minimalna i da su iranske zračne odbrambene snage uspjele neutralisati većinu prijetnji. Uprkos tome, Izrael tvrdi da je operacija uspješno uništila značajan dio iranske protivvazdušne odbrane i proizvodnih kapaciteta za balističke projektile.

U međuvremenu, premijer Izraela Benjamin Netanyahu komentarisao je operaciju izraelske vojske tokom završne ceremonije obuke vojnih oficira u bazi kod Mitzpe Ramona, izjavivši da je udar omogućio Izraelu “veću slobodu djelovanja” unutar Irana. Netanjahu je kazao da Izrael može “dosegnuti bilo koju tačku u Iranu, ako je potrebno”, naglašavajući time izraelske vojne mogućnosti i namjeru da zadrži stratešku prednost u regionu.

Izvještaji iz SAD-a također naglašavaju da se izraelska obavještajna služba priprema za mogući udar u narednim danima, koji bi uključivao veliki broj balističkih projektila i dronova koje bi lansirale proiranske milicije iz Iraka. Takav potez mogao bi omogućiti Teheranu da izbjegne direktan odgovor Izraela na iransku teritoriju, smanjujući rizik od još intenzivnijeg sukoba u Iranu.

Iranski vojni zvaničnici izjavili su da se razmatra lista potencijalnih izraelskih vojnih ciljeva. General Hossein Salami, zapovjednik iranske Revolucionarne garde, rekao je da će iranski odgovor biti “nezamisliv”, optužujući pritom Izrael da je “dosegao fazu kolapsa” i da djeluje “naslijepo i bez pravila”.

U nastavku prijetnji, izraelska vojska je najavila formiranje novih odjeljenja unutar obavještajnog direktorata i zračnih snaga. Ova odjeljenja, kako je navedeno, omogućit će “ponavljajuće akcije” u Iranu, čime bi se osigurao kontinuitet u operacijama protiv iranskih vojnih kapaciteta.

Izraelske zračne snage su ranije ovog mjeseca izvele više vojnih vježbi u okviru priprema za dugodometne napade. Više od stotinu izraelskih vojnih aviona učestvovalo je u napadu 26. oktobra, s ciljem uništenja iranskih strateških protivvazdušnih sistema. Ova akcija, prema navodima izraelske vojske, otvorila je “slobodan prostor za djelovanje” izraelske avijacije unutar Irana, a također je neutralisala direktne i buduće prijetnje po Izrael. Netanjahu je na ceremoniji ponovio izraelski strateški cilj da spriječi Iran u razvoju nuklearnog oružja, zaključivši da “Izrael neće skinuti oči sa tog cilja”.

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio da najmanje 300.000 Ukrajinaca u Nemačkoj ne radi i ne pokušava da se zaposli i da će biti prinuđeni da se vrate u zemlju kada se prekine socijalna podrška Nemačke.”Nisu svi Ukrajinci veoma srećni što su u inostranstvu. Ovo nije deo plana za povratak Ukrajinaca, ali to su činjenice. Neke zemlje i njihovi lideri žele da ti Ukrajinci koji tamo rade ostanu. Istovremeno traže načine da nateraju one Ukrajince koji ne rade da se vrate u Ukrajinu”, rekao je Zelenski na sastanku sa načelnicima teritorijalnih zajednica i okruga Zakarpatja, prenosi Ukrinform.

On je naveo da, na primer, u Nemačkoj danas ima više od 1,1 milion Ukrajinaca, od kojih najmanje 300 hiljada ne radi nigde, čak ni ne pokušavaju da se zaposle, kao i da takvih ljudi ima mnogo širom Evrope.

On je napomenuo da će se značajan deo ovih ljudi vratiti, jer će prestati socijalna davanja i podrška koji dobijaju u inostranstvu.

“To će nestati ne zahvaljujući nama. Države će jednostavno prestati da im pomažu. Čim njihova društva podrže odluku da nema potrebe da plaćaju Ukrajincima, u tom trenutku te zemlje će učiniti sve da potpuno obustave plaćanja”, rekao je Zelenski.

Naglasio je i da postoji procenat Ukrajinaca koji čekaju kraj rata kako bi se vratili.

Prema podacima UN, stanovništvo Ukrajine se smanjilo za 10 miliona ljudi, odnosno oko četvrtinu, od početka invazije na Rusiju u punom obimu zbog odliva izbeglica, pada nataliteta i poginulih u ratu.

SAD očekuju da će severnokorejski vojnici u Rusiji biti angažovati u borbama protiv ukrajinskih snaga u narednim danima, izjavio je danas američki državni sekretar Entoni Blinken i upozorio da će oni postati legitimni vojni ciljevi ako izađu na bojno polje.

Entoni Blinken je, govoreći na konferenciji za novinare nakon sastanka sa američkim ministrom odbrane Lojdom Ostinom i njihovim južnokorejskim kolegama Čoom Tae-julom i Kimom Jong-hjunom, rekao da je Rusija obučavala severnokorejske vojnike u artiljerijskim veštinama, upravljanju dronovima i osnovnim pešadijskim veštinama, ukazujući da oni “u potpunosti nameravaju” da upotrebe te snage u operacijama na liniji fronta, preneo je Rojters.

Kako je rekao Entoni Blinken, u Rusiji se nalazi 10.000 severnokorejskih vojnika, uključujući čak 8.000 njih u regionu Kursk.

“Ove trupe još nisu raspoređene na bojnom polju protiv ukrajinskih snaga, ali očekujemo da će se to dogoditi u narednim danima”, rekao je on.

Tokom sastanka, SAD i Južna Koreja su razgovarale o nizu opcija za odgovor, dodao je Blinken, rekavši da je upotreba severnokorejskih vojnika od strane Moskve u ratu protiv Ukrajine “jasan znak slabosti”.

Blinken je kazao da Kina, zajedno sa celim svetom, treba da insistira i zahteva da Severna Koreja prekine svoje “provokativne” akcije, uključujući raspoređivanje trupa u Ukrajini i da je Vašington ove nedelje imao “oštar razgovor” sa Pekingom.

“Mislim da oni dobro znaju našu zabrinutost i očekivanja…pa ćemo videti da li će preduzeti nešto. Ali mislim da je ovo signal koji ne dolazi samo od nas, već i od zemalja širom sveta”, istakao je Blinken.

Američki ministar odbrane Lojd Ostin rekao je da će SAD objaviti novu bezbednosnu pomoć Ukrajini narednih dana.

SAD su dobile informacije koje ukazuju da se trenutno 8.000 severnokorejskih vojnika nalazi u ruskoj Kurskoj oblasti, izjavio je danas pred Savetom bezbednosti zamenik američkog ambasadora pri Ujedinjenim nacijama Robert Vud.

Predsednik Ukrtajine Volodimir Zelenski je naglasio da je severnokorejska vojska već u regionu Kursk, ali da još nije učestvovala u neprijateljstvima.

“Severnokorejska vojska se već nalazi u regionu Kursk. Nisu još učestvovali u sukobima, ali hoće. To je pitanje dana, a ne meseci”, rekao je Zelenski.

On je ranije saopštio da se 3.000 severnokorejskih vojnika već bori na strani Rusije, a uskoro će se njihov broj povećati na 12.000.

Evropska komisija (EK) objavila je izvještaj o napretku BiH u reformama i putu ka Evropskoj uniji (EU), a u njemu se, između ostalog, navodi da nije bilo promjena u borbi protiv korupcije, a da su napori da se uspostavi evidencija proaktivnih istraga, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda ostali nedovoljni.

“Napredak u borbi protiv korupcije na visokom nivou treba ozbiljno intenzivirati”, piše u Izvještaju.

Očekuju da posebna odjeljenja za borbu protiv korupcije u tužilaštvima na državnom nivou i u Republici Srpskoj počnu efikasno rješavati slučajeve korupcije na visokom nivou, uz to podvlačeći da mora biti ojačana njihova nezavisnost u radu.

U Izvještaju je bilo i pohvala, a one se odnose na to da je posvećenost političkog rukovodstva evropskim integracijama donijela opipljive rezultate između novembra 2023. i marta 2024. godine, usvajanjem zakona koji se tiču pravosuđa, sprječavanja pranja novca i sukobu interesa.

Navode da je u funkcionisanju pravosuđa postignut napredak. Istina, ograničen.

“Uporni i evidentni znaci pogoršanja se nastavljaju, pa je potrebno zahtijevati hitne mjere za jačanje integriteta i vraćanje povjerenja javnosti u pravosuđe. Loše funkcionisanje pravosudnog sistema nastavilo je da podriva prava građana i borbu protiv korupcije”, stoji u Izvještaju.

Uz podsjećanje da je novi Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma (BPPN/BPFT) usvojen u februaru 2024. godine, i da se njime unapređuju odredbe o procjeni rizika i predviđa stalno koordinaciono telo, u skladu sa pravnim tekovinama EU, Komisija naglašava da je potrebno usvojiti i podzakonske akte.

“Novi zakon o sprečavanju sukoba interesa usvojila je Skupština u martu 2024. Zakon ima za cilj da poboljša nivo usklađenosti sa evropskim standardima na državnom nivou i predstavlja značajan korak naprijed, iako još nije u potpunosti usklađen sa evropskim standardima. Sada bi to trebalo efikasno implementirati”, dodaje se kao komentar uz Zakon o sprječavanju sukoba interesa BiH.

I zakonodavni okvir Republike Srpske bio je tema izvještaja, a Komisija se bavila nacrtom zakona o tzv “stranim agentima”. Podsjetivši da je Vlada RS u maju 2024. povukla ovaj nacrt, u izvještaju piše da se ovo pitanje više ne bi trebalo pokretati.

“U suprotnom bi negativno uticao na demokratske vrijednosti i osnovne slobode i predstavljao bi korak unazad”, upozorili su iz EK.

Upozorenja se poslali i kada je u pitanju kriminalizacija klevete, gdje je konstatovano da “klevetu tek treba dekriminalizovati u cijeloj zemlji”.

“Krivične kazne za klevetu u entitetu Republika Srpska i dalje ozbiljno utiču na okruženje za civilno društvo i ograničavaju slobodu izražavanja i slobode medija i imaju zastrašujući efekat na slobodu medija”, naglašava se u Izvještaju.

U skladu sa pričom o slobodi medija i izražavanja, ističe se da nije bilo napretka u garantovanju slobode izražavanja i medija i zaštite novinara.

“Nastavljen je politički pritisak, zastrašivanje i uznemiravanje novinara, uključujući fizičke i verbalne napade, bez odgovarajućeg institucionalnog praćenja”, takođe se upozorava.

Pored toga, EK nije zadovoljna ni činjenicom da organizacije civilnog društva djeluju u ograničenom okruženju.

BiH je dobila pohvale po pitanju spoljne politike, pogotovo odnosa u sukobu Rusija Ukrajina, ali se dodaje kako po tom pitanju i dalje postoje određene opstrukcije.

“BiH je postigla i zadržala punu usklađenost sa zajedničkom spoljnom i sigurnosnom politikom EU posebno u pogledu izjava i restriktivnih mjera nakon agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine. Sprovođenje restriktivnih mjera ostaje izazov zbog političkih opstrukcija. Bosna i Hercegovina je nastavila da učestvuje u misijama i operacijama EU za upravljanje krizama u okviru zajedničke sigurnosne i odbrambene politike”, kaže se u Izvještaju EK.

Boljitak je zabilježen i po pitanju upravljanja migracijama, iako mjesta za napredak i dalje ima.

“BiH treba izdvojiti odgovarajući budžet za upravljanje migracijama, nastaviti napore za povratak neregularnih migranata u njihove zemlje porijekla i poduzeti dalje korake kako bi osigurala funkcionalan sistem azila. I dalje postoje prepreke u osiguravanju kvalitetnog i efikasnog pristupa procedurama azila”, navedeno je.

Osim toga, piše i da antiterorističko zakonodavstvo još nije u potpunosti usklađeno sa pravnim tekovinama EU i međunarodnim pravom, te da se za djela terorizma moraju osigurati strože sankcije kroz izmjene krivičnog zakonodavstva.

“Zakone o zaštiti kritične infrastrukture (do sada samo u entitetu Republika Srpska) treba izraditi i usvojiti na svim nivoima vlasti. Zakonodavstvo o prekursorima eksploziva još uvijek treba uskladiti s acquis-em EU”, dodaje se u Izvještaju EK.

Ukrajina i Rusija u tajnosti vode preliminarne razgovore o zaustavljanju napada na energetske infrastrukture, objavio je Fajnenšel tajms.

Ukrajina, kako piše taj list, a prenosi Index, želi da oživi pregovore koji su pre par meseci prekinuti zbog invazije na Kursk, navode izvori, a sve uz Katar kao posrednika.

“Vode se vrlo rani razgovori o mogućem ponovnom pokretanju pregovora”, izjavio je diplomata upoznat s pregovorima. “Sada se razgovara o energetskoj infrastrukturi”, dodao je.Velika deeskalacija
Postizanje dogovora značilo bi najznačajniju deeskalaciju rata otkako je ruski predsednik Vladimir Putin naredio invaziju na Ukrajinu početkom 2022. godine. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je ovog meseca kako bi sporazum o zaštiti energetskih objekata mogao biti znak ruske spremnosti za šire mirovne pregovore.

Prema visokom ukrajinskom zvaničniku, Moskva i Kijev već su smanjili učestalost napada na energetske infrastrukture poslednjih sedmica, kao deo dogovora koji su postigle njihove obaveštajne agencije.

S približavanjem zime Ukrajina se suočava s ozbiljnim izazovima zbog opsežnih ruskih raketnih napada koji su uništili gotovo polovinu kapaciteta za proizvodnju energije. Nacija sada u velikoj meri zavisi od svojih nuklearnih elektrana i uvoza energije od evropskih partnera.

Obostrani interes
I Kijev i Moskva ranije su se složili da bi zaustavljanje napada na ukrajinsku elektroenergetsku mrežu i ruske kapacitete za preradu nafte bilo u obostranom interesu.

Međutim, Putin će teško pristati na dogovor dok ruske snage ne proteraju ukrajinske trupe iz Kurske oblasti, gde još uvek kontrolišu oko 600 kvadratnih kilometara teritorije, kaže visoki zvaničnik Kremlja upoznat s pregovorima.

“Sve dok Ukrajinci gaze po zemlji u Kursku, Putin će udarati na energetsku infrastrukturu Zelenskog”, rekao je taj izvor za FT. Ukrajina, međutim, planira da nastavi s napadima na energetske ciljeve, uključujući rafinerije nafte, kako bi naterala Rusiju na pregovore, kaže visoki ukrajinski zvaničnik.

Invazija na Kursk dovela je do toga da se Moskva povukla iz prethodnog kruga pregovora u avgustu, baš kad su zvaničnici počeli da planiraju sastanak uživo u Dohi. Katar je započeo posredovanje u tim pregovorima u junu nakon što je Zelenski održao mirovni samit u Švajcarskoj, na koji Rusija nije bila pozvana.

Izraelski parlament je u utorak odobrio zakon kojim bi se zabranilo osnivanje konzulata u Jerusalimu i dozvoljava otvaranje samo ambasada, što je najnoviji potez Izraela s ciljem da ojača svoja prava na Jerusalim kao glavni grad.

Samo nekoliko zemalja ima ambasade u Jerusalemu, uključujući Sjedinjene Države koje su premjestile svoju glavnu diplomatsku misiju za vrijeme administracije predsjednika Donalda Trampa.

Većina nacija locira svoje ambasade u Tel Avivu sa diplomatskim misijama nižeg ranga sa sjedištem u istočnom Jerusalemu ili Ramali na okupiranoj Zapadnoj obali, koje služe kao glavno predstavništvo njihovih zemalja na palestinskim teritorijama, piše CNN.

Konačni status Jerusalima je uvijek bio jedno od najtežih i najosjetljivijih pitanja u izraelsko-palestinskom sukobu. Godinama su zemlje izbjegavale da proglase Jerusalim glavnim gradom Izraela i da tamo uspostave ambasade u nedostatku izraelsko-palestinskog mirovnog sporazuma, jer Palestinci takođe tvrde da je Jerusalim njihov glavni grad.

Izraelski poslanik Zeev Elkin, jedan od dva poslanika koji su predložili zakon, zahvalio je članovima Kneseta na usvajanju zakona.