Kategorija: Svijet

SAD ne treba više da šalju novac Ukrajini, jer treba da se usredsrede na unutrašnja pitanja i sopstvenu vojsku, istakao je američki senator Tomi Tabervil.

“Ne treba da šaljemo novac dok Amerikance gazi inflacija demokrata. Treba da se usredsredimo na rješavanje pitanja u zemlji i da učinimo američku vojsku najsmrtonosnijom borbenom silom na svijetu”, napisao je Tabervil.

On je ranije izjavio je “Foks njuz” da Kijev ne može pobijediti i da će ih iz toga “izvući izabrani predsjednik SAD Donald Tramp”.

“Ovdje imamo ljude koji gladuju. Cijene su abnormalno visoke. Moramo da unaprijedimo našu vojsku. Naša vojska je trenutno apsolutni užas. Sada ne bismo mogli nikoga pobijediti”, rekao je Tabervil.

očela je velika rusko-sjevernokorejska ofanziva u Kurskoj oblasti. Angažovano je oko 50 hiljada vojnika, od kojih deset hiljada pješadinaca Sjeverne Koreje, a prema ratnim izvještajima, Ukrajinci su potisnuti s gotovo pola područja koje drže od početka avgusta.

Prema navodima ruskih neovisnih izvora, Vladimir Putin želi vratiti taj teritorij najkasnije do kraja ove godine kako bi u što lagodnijoj situaciji dočekao primopredaju vlasti u Bijeloj kući. I londonski The Telegraph, pozivajući se na svoje izvore u britanskoj obavještajnoj službi, tvrdi da je Putin “dao naredbu” svojoj armiji da sve mora biti završeno do inauguracije Donalda Trumpa 20. siječnja 2025. godine. Naime, i u Moskvi i u Kijevu pripremaju se za “mirovni plan” koji će im “izručiti” novi predsjednik SAD-a Trump, a očekuje se da bi to moglo biti u sljedećih četiri do pet mjeseci, dakle najkasnije do ožujka ili početka travnja. Iako u Moskvi tvrde da “ono što se zasad zna” njima izgleda “apstraktno”, nije tajna da se i u Kremlju pripremaju za Trumpov prijedlog i žele dotad zauzeti što bolje pozicije. Tako Telegraph navodi da ruska vojska, osim Kurska, nastoji zauzeti što više područja u Donbasu, Zaporižji i Hersonu, odnosno pokušati osvojiti većinu onih područja koja je Moskva u rujnu 2023. godine proglasila “svojim teritorijem” i priključila Rusiji, a da ih još ne kontrolora. Uz to pokušava osvojiti što više područja i u ukrajinskoj Sumskoj oblasti.

Trumpovu planu svi pristupaju oprezno. U Moskvi zapravo već razmišljaju da taj plan, ako im neće ići potpuno u korist, a vjerojatno neće jer će biti nekakav kompromis, “pristojno” odbiju ili odugovlače kako ne bi naljutili Trumpa, odnosno da ga ne “uvrijede”, a ipak pokažu da su kooperativni. The Washington Post je objavio da se Trump telefonom čuo s Putinom te mu, prema njihovim izvorima, “savjetovao da ne ide u eskalaciju sukoba”, da ne zanemari “da SAD ima prilično vojnika u Europi”, ali i da je spreman “prepustiti osvojena područja Rusiji”. No, iz Kremlja su rekli da se razgovor nije dogodio. “To je sve čista izmišljotina”, ustvrdio je Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov, ali zapadni mediji nisu u to sasvim sigurni.

I Ukrajina se priprema za Trumpov prijedlog, pa Reuters javlja kako i Kijev želi imati što bolju poziciju na bojištu prije nego što stigne prvi prijedlog, a za to pritišće odlazeću američku administraciju da ubrza isporuku oružja (u Kijevu postoji strah da bi Trump mogao usporiti dostavu pomoći) te odobri da dalekometnim projektilima mogu gađati ciljeve duboko u ruskom teritoriju.

Reutersov neimenovani sugovornik iz okruženja predsjednika Volodimira Zelenskog kaže kako je sljedećih četiri-pet mjeseci ključno (upravo do trenutka kada bi Trump mogao izaći s prijedlogom). Sugovornik Reutersa tvrdi da će se u tom razdoblju “odrediti pregovaračke pozicije zaraćenih strana”. Stoga novi ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha priprema što skoriji susret Zelenskog i Trumpa. Iako se ne zna kada bi se to moglo dogoditi, pretpostavlja se da bi do njega moglo doći prije inauguracije. Podsjetimo da se Trump veće telefonom čuo sa Zelenskim, a razgovoru je bio prisutan i Elon Musk koji je, prema navodima ukrajinskih medija, obećao da će i dalje Ukrajincima staviti na raspolaganje svoje satelite Starlink. Ukrajinci žele pogoditi Trumpov poslovni nerv.

S druge strane, The Financial Times (FT) je objavio da je Kijev svoj prijedlog za okončanje rata prilagodio nekim Trumpovim preferencijama kako bi ga privoljeli na svoju stranu. Tako su predložili da “američke snage u Europi jednim dijelom, nakon rata, zamijene Ukrajincima”. Ali najvažnije je da predlažu američkim tvrtkama da nakon rata imaju prioritet u investiranju, pa čak i da Trump ima “punomoć kod investicijskog odabira” te da sa zapadnim partnerima “podijele svoje resurse”, i to u prvom redu litij. Ukrajinska redakcija Forbesa navodi da Ukrajina raspolaže velikim zalihama litija, a riječ je o više od jedan posto svjetskih zaliha. Uz to, spremni su zamijeniti “kinesku tehnologiju” za američku. Prema navodima FT-a, “Trump je vrlo zainteresiran za te prijedloge”, prema tzv. ABC programu – Anybody but China. I kao poseban “dar”, Kijev je spreman opozvati svoju veleposlanicu iz Washingtona Oksanu Markarovu koja se našla na meti republikanaca nakon što je organizirala Zelenskom posjet vojnim tvornicama u Americi tijekom kojeg su uz njega bili samo demokrati.

Očito je da i Kijev i Moskva ozbiljno pristupaju Trumpovu dolasku u Ovalni ured, pogotovo njegovu mirovnom prijedlogu za Ukrajinu, prenosi jutarnji.hr.

Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp razmatra mogućnost imenovanja republikanskog senatora Floride Marka Rubija za državnog sekretara, prenio je list Njujork tajms pozivajući se na izvore bliske Trampovom okruženju.

Rubio, poznat po dinamičnoj političkoj karijeri i oratorskim vještinama, došao je u centar pažnje 2016. godine tokom svoje predsjedničke kampanje koja je privukla podršku različitih segmenata republikanskog biračkog tijela.

Rubio, koji je političku karijeru započeo kao član Predstavničkog doma Floride i kasnije postao lider većine, uspješno je osvojio mjesto u američkom Senatu 2010. godine. Njegov uspon u politici često je bio praćen interesovanjem medija, naročito zbog njegovog šarmantnog nastupa i mladalačke energije, što ga je učinilo jednim od glavnih lica republikanskog pokreta mlađe generacije, prenosi nova.rs.

Tokom godina pažljivo je gradio imidž političara koji teži obnovi „američkog sna“ i približavanju republikanske ideologije srednjoj i radničkoj klasi, posebno kroz priče o sopstvenom odrastanju kao sina kubanskih imigranata.

U aprilu 2015. godine, Rubio je zvanično objavio svoju kandidaturu za predsjedničke izbore 2016. godine, predstavljajući sebe kao modernog konzervativca koji je mogao privući različite dijelove republikanskog biračkog tela. Njegova kampanja imala je dobar start u Ajovi gdje je zauzeo treće mjesto, a zatim je u Južnoj Karolini zauzeo drugo mjesto, dok je pobjedu odnio Donald Tramp. Rubio se ubrzo suočio s izazovima – nakon neuspješnog nastupa na debati u Nju Hempširu, Rubio je doživio pad podrške, iako je ostao u trci sve do poraza u rodnoj Floridi, nakon čega je suspendovao svoju kampanju.

Nakon završetka predsjedničke trke, Rubio je razmišljao o povratku privatnom životu, ali je ubrzo odlučio da se ponovo kandiduje za mjesto u Senatu. Na ličnom planu, Rubio je poznat kao posvećen katolik, koji sa suprugom Žanet i četvoro djece živi u Majamiju, na Floridi. Njegova religijska praksa uključuje redovno prisustvovanje misi u crkvi.

Od uspjeha do bankrota
Uprkos brojnim političkim uspjesima, Rubio je do 2018. godine zabilježio negativnu neto vrijednost, sa dugovima od preko 1,8 miliona dolara. Uprkos tome, Rubio ostaje jedno od najistaknutijih imena unutar Republikanske partije, i sada se spekuliše o njegovom mogućem imenovanju na funkciju državnog sekretara, što bi moglo značiti povratak na visoku političku scenu i uticaj na spoljnopolitičke odluke nove administracije Donalda Trampa.

Marko Rubio ima kompleksan i često promjenljiv odnos s Donaldom Trampom. Tokom republikanskih predizbora za predsjedničke izbore 2016. godine, Rubio i Tramp su se međusobno oštro kritikovali, često razmenjujući uvrede i napade u javnosti. Ipak, nakon Trampovog dolaska na vlast, Rubio je stao uz većinu Trampovih inicijativa i poteza kao predsjednik. Prema pisanju lista Sun-Sentinel, Rubio je „podržavao skoro sve što je Tramp rekao i učinio” tokom svog mandata.

Ovaj složen odnos pokazuje Markovu sposobnost političkog prilagođavanja i balansiranja između ličnih uvjerenja i partijske lojalnosti.

Želja SAD da kontrolišu druge države dovela je do brojnih globalnih problema, uključujući bombardovanje Jugoslavije 1999. godine, što ne smije da se ponovi, izjavio je danas predsjednik Državne dume Rusije Vjačeslav Volodin.

“Želja jedne strane, SAD, da imaju moć i hegemoniju nad drugim državama dovela je do brojnih problema. Kada govorimo o Jugoslaviji, sjećamo se i Libije, Iraka, Avganistana i drugih zemalja na koje su SAD izvršile agresiju. Ali, sve je počelo od Jugoslavije, od NATO bombardovanja mirnog Beograda”, rekao je Volodin koji se putem video-veze obratio učesnicima međunarodne konferencije “Dugoročne posljedice bombardovanja Jugoslavije za srpsko društvo i formiranje multipolarnog sveta” u Ruskom domu u Beogradu.

On je poručio da sve zemlje, a prvenstveno zemlje EU, treba da shvate da kada su dozvolile da se bombarduje Jugoslavija, time su dozvolile uništenje mnogih drugih, nekada prosperitetnih zemalja sa originalnom kulturom i tradicijom.

Ambasador Ruske Federacije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko ocijenio je da je NATO agresija na SR Jugoslaviju bila kulminacija varvarskog projekta Zapada da učvrsti svoju hegemoniju i da je označila početak niza tragičnih događaja i praksu kršenja međunarodnog prava i principa UN.

On je naveo da je ono što je viđeno 1999. godine i ranije na prostoru Jugoslavije ponovljeno i u Ukrajini, odnosno da se išlo na jačanje nacionalne linije, separatizma, terorističkog djelovanja i ono što je najvažnije da se prenebregava konstitucija UN.

Ruski ambasador je rekao da se na primjeru Kosova vidi da je princip samoopredjeljenja vjerovatno bio važniji od principa integriteta i da se NATO, bez saglasnosti UN, stavio u zaštitu albanskog stanovništva koje je imalo sva prava.

Linker
On je naglasio da je upravo raspadom Jugoslavije i kosovskom krizom Zapad počeo da postiže svoje ciljeve i tu je počelo utvrđivanje NATO-a kao “neophodne odbrambene strukture”, te da je nakon ratova u BiH i Hrvatskoj došlo i do širenja NATO-a.

Bocan-Harčenko je naveo da kosovska kriza nije mogla da bude riješena prije agresije jer Zapad to nije želio, ali su Srbi označeni kao oni koji nisu konstruktivni i nisu za dogovor.

On je ukazao na to da su Kumanovski sporazum i Rezolucija 1244 formalno i teoretski dobri dokumenti, ali da su oni koji su počeli njihovo kršenje Zapad, njegovi saveznici u NATO-u i EU “mirotvorci”.

Govoreći o dijalogu kao načinu rješavanja krize na Kosmetu, Bocan-Harčenko je rekao da nije posrijedi nikakav dijalog već se njim prikriva agresivan stav Prištine, te da je sve usmjereno na to da Priština preuzme potpunu kontrolu na sjeveru i da Beograd prizna tu pseudo nezavisnost.

Rukovodilac ruske Federalne agencije za poslove Zajednice Nezavisnih Država, sunarodnika u inostranstvu i međunarodnu humanitarnu saradnju Jevgenij Primakov rekao je da je u vrijeme NATO agresije na SR Jugoslaviju u Rusiji bio totalni mrak, te da niko njegovog djeda nije nazvao herojem kada je okrenuo avion nad Atlantikom saznavši za odluku o bombardovanju.

On je naveo da su posljedice po stanovništvo na ovim prostorima ogromne, ukazavši da bi djevojčica Milica Rakić, koja je ubijena u bombardovanju, sada imala 28 godina.

Prema njegovim riječima, u to vrijeme svijet je bio unipolaran i na sceni je bilo pravo jačeg, a za te jake ne važe ni međunarodno pravo ni rezolucije.

Primakov je naglasio da 25 godina od nepravednog rata prema državi, koja ni prema kome nije bila agresivna, ništa više nije isto.

“Mi više nismo plijen. Mi smo veliki, nezavisan svijet. Mi više ne živimo u diktatu. Samostalni smo, plačemo za našim žrtvama i kada Srbi kažu – oprostićemo, ali nećemo zaboraviti, mi za ono što nam se dešava sada kažemo nećemo ni oprostiti ni zaboraviti”, rekao je Primakov.

Moderator skupa Pavle Bušujev, koji je iznio dijelove izvještaja o posljedicama NATO bombardovanja na SR Jugoslaviju, rekao je da je na taj prostor bačena ogromna količina bombi, ali da NATO nije mogao da ostvari svoje ciljeve jer je naišao na herojski otpor srpskog naroda koji je srušio mit i o njihovom “nevidljivom avionu i njihovoj nepobjedivosti”.

“Udar Zapada na Jugoslaviju bio je uvod za napad na Rusiju, agresijom na Jugoslaviju u Rusiji je počelo preispitivanja odnosa sa Zapadom i počela je borba za slobodu”, rekao je Bušujev.

Konferenciju, na kojoj će do kraja dana učestvovati brojni eksperti iz oblasti zdravlja, prava i međunarodne politike, organizovao je Institut za međunarodnu politiku i privredu, u saradnji sa partnerima iz Ruske Federacije

Brana Ternivska na rezervoaru Kurahovo u Donjeckoj oblasti navodno je dignuta u vazduh u ponedjeljak, prema ruskim i ukrajinskim izvorima.

Najmanje jedan ukrajinski kanal na “Telegramu” je naveo da voda poplavljuje obližnja sela, mada to tek treba da bude potvrđeno fotografijama ili video snimcima, piše “Meduza”.

“RBC Ukrajina” prenosi da su ruske trupe granatirale Kurahove u Donjecku ujutro 11. novembra, oko 9.00 po lokalnom vremenu, i da je kao posljedica toga brana u selu Stari Terni na rezervoaru Kurahova uništena. Prema izvorima “Donbas njuza” voda rijeke Vovče je narasla do sada za jedan metar. U selima duž rijeke voda raste, navodi se.

U zavisnosti od stepena štete na brani, postoji rizik od delimičnog plavljenja naselja koja se nalaze nizvodno od rijeke Vovče: Stari Terni, Ulakli, Konstantinopolj, Andrijivka, Oleksijivka, Bohatir, Zeleni Kut, Novoukrajinka i mnoga naselja Dnjepropetrovske oblasti, navodi “RBC Ukrajina”.

Inspekcija mjesta ruskog udara je komplikovana zbog aktivnih borbi u smjerovima Pokrovska i Kurahova.

“Znamo da voda teče kroz sela smeštena blizu brane u Starim Ternima. Ne možemo da potvrdimo prirodu štete ili njenu težinu. Ne možemo da pregledamo branu zbog stalnog ruskog granatiranja”, rekao je za “Suspilne” šef vojne administracije grada Kurahova Roman Padun.

Još uvijek nije jasno ko je odgovoran za uništenje brane, piše “Meduza”.

Ruski pro-Kremlj blogeri Jurij Kotenok i Boris Rožin, kao i ukrajinski novinar Andrij Caplijenko, spekulišu da su ukrajinske snage možda digle branu u vazduh kako bi usporile napredovanje Rusije na Kurahove. Međutim, nizvodna sela duž rijeke Vovče, koja bi se suočila sa poplavama, su pod kontrolom Ukrajine i služe kao ključni putevi snabdijevanja garnizona Kurahova. Ruske trupe napreduju duž sjeverne obale rezervoara, navodi portal.

Sektor Kurahova i dalje je jedno od najtežih područja fronta. Prema Generalštabu Ukrajine, samo u nedelju su u smjeru Kurahova ruske snage izvele 48 napada kod Ilinke, Vozdviženke, Novodmitrivke i Katerinivke, navodi “RBS Ukrajina”.

“Ukrajinska pravda” piše da ruske trupe intenziviraju svoje napada na ukrajinske vojne položaje u Kurahove kako bi opkolile grad. Ranije u ponedjeljak su 46. odvojena vazdušno-desantna brigada oružanih snaga Ukrajine, čije jedinice brane ovu oblast, i izvor “Ukrajinske pravde” na frontu Kurahova, javili su da se ruska vojska približila gradu i čak pokušavala povremene upade sa njihova vozila.

Rusija je u ponedjeljak tvrdila da su u istočnom ukrajinskom gradu Kurahove započele ulične borbe.

Grad je potpuno pod kontrolom ukrajinskih odbrambenih snaga, preciznije 46. brigade, navodi “Ukrajinska pravda”.

Novoizabrani predsjednik Amerike Donald Tramp, saopštio je u nedjelju da će Tom Homan, koji je bio v.d. direktora za imigracionu i carinsku službu (ICE) u njegovoj prošloj administraciji, sada biti zadužen za državne granice.

“Zadovoljstvo mi je da najavima da će se bivši direktor ICE, stub u graničnoj kontroli Tom Homan, pridružiti administraciji, i biti zadužen za granice naše nacije, Car granice, uključujući, ali ne ograničavajući se na, južnu i sjevernu granicu, svu pomorsku i vazdušnu bezbjednost”, napisao je je Tramp u postu na svojoj društvenoj mreži Truth Social kasno u nedjelju.

Novoizabrani predsjednik je rekao da “ne postoji niko bolji u vođenju i kontroli naših granica” i da će Homan biti “zadužen za deportaciju svih ilegalnih migranata u zemlju njihovog porijekla”.

Bivši v.d. ICE-a je doprinio razvoju “Projekta 2025”, konzervativni plan za narednog republikanskog predsjednika, od kojeg se Tramp distancirao tokom kampanje.

Homan je danas rekao kako planira da rješava pitanje ilegalnih migracija.

“Operacije na terenu moraju da se izvedu. Gdje nalazimo najviše žrtava trgovine seksualnim uslugama i trgovine prinudnim radom? Na radnim mjestima”, rekao je Homan.

Homan je izrazio prezir prema gradovima utočištima, čije jurisdikcije imaju politike osmišljene tako da ograniče saradnju sa ili učešće u federalnim akcijama suzbijanja imigracije. On je rekao da se nada da će lokalna policija u ovim gradovima sarađivati sa dolazećom administracijom, ali je ukazao na Trampovu istoriju korišćenja Ministarstva pravde za sprovođenje svoje imigracione politike.

“Gradovi utočišta su utočišta za kriminalce”, rekao je Homan za Fox News.

Imigracija je bila kamen temeljac Trampove kampanje 2024. i on je više puta obećavao da će deportovati milione imigranata bez dokumenata.

U nedavnom intervjuu na CBS-u, Homan je tvrdio da bi “porodice mogle biti deportovane zajedno” kada su ga pitali o Trampovom obećanju da će izvršiti masovne deportacije odmah po stupanju na funkciju. On je takođe tvrdio da će taj napor biti ciljan, iako tačni planovi o tome kako će se to sprovesti – i koliko će koštati – ostaje da se vidi.

“Neće to biti masovno čišćenje naseljenih oblasti. Nećemo da zidamo koncentracione logore. Sve sam to pročitao, to je smiješno”, rekao je Homan za CBS.

Da je Homan uticajan u Trampovoj orbiti govori i to što je imao riječ na Republikanskoj nacionalnoj konvenciji u julu.

“Imam poruku za milione ilegalaca koje je Džo Bajden pustio u našu zemlju kršeći savezni zakon: Bolje da počnete da se pakujete odmah“, rekao je Homan sa bine u Milvokiju.

Tom Homan je služio kao “javno lice” u agresivnim naporima prve Trampove administracije da pojača imigracionu primjenu prije nego što se povukao 2018. On je privremeno obavljao tu ulogu od početka Trampove administracije, uprkos tome što mu Senat nikada nije potvrdio poziciju, pošto je već bio zamjenik u redu za istu.

Homan bi često uzimao mikrofon u ruke, čak i na brifinzima u Belok kući, da bi odbranio to što njegovi agenti hapse imigrante bez papira i da bi pozivao na još strožiju primjenu. U jednom trenutku je rekao Kongresu da bi imigranti bez dokumenata “trebalo da se plaše”.

Homan je nadgledao sistem imigracije koji je dostigao rekordan broj djece imigranata u pritvoru. U septembru 2017., Homan je na jednom javnom događaju rekao da će njegova agencija uhapsiti ljude bez dokumenata koji su se javili da brinu o djeci, što su prethodne administracije izbjegavale.

“Ne možete da se krijete u sjenkama”, rekao je Homan u Vašingtonu na jednom događaju gdje se raspravljalo o bezbjednosti granice, dodajući da roditelji treba da budu “rame uz rame” sa svojom djecom u sudu.

“Mi ćemo pokrenuti imigracione postupke protiv roditelja, to je minimum. Je l’ to surovo? Mislim da nije”, rekao je Tom Homan, prenosi Telegraf.

Tvrdnje zapadnih medija o navodnom telefonskom razgovoru predsjednika Rusije Vladimira Putina i novoizabranog lidera SAD Donalda Trampa su lažne, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
– Nije bilo razgovora. To nije istina, radi se o čistoj izmišljotini – rekao je Peskov.

Ranije je američki list Vašington post saopštio da je novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp navodno u četvrtak pozvao predsjednika Rusije Vladimira Putina, sa kojim je razgovarao o Ukrajini i izrazio interesovanje za naknadne razgovore na ovu temu.