Kategorija: Svijet

Iako situacija još nije sasvim jasna, a sa terena stižu oprečne informacije, čini se da je Rusija početkom ove nedelje izvela seriju napada na spoj regiona Donjecka i Zaporožja, u donedavno relativno mirnoj južna Ukrajina.

Ruska vojska je značajno napredovala kod Velike Novoselke, o čemu svedoči i mapa koju je objavio Deep State, a njene trupe su prodrle na oko tri kilometra u dve oblasti – kod Rovnopolja i Novodarovke. Rusko Ministarstvo odbrane je u sredu saopštilo da su osvojili Rovnopolj (što Ukrajina nije potvrdila), a da je njihova vojska ušla u Makarovku.

Iako su ovo mala naselja, ona imaju značajan strateški značaj. Južni front se prostire oko 130 kilometara u širinu od akumulacije Kahovka na zapadu do Vremijevskog grebena u oblasti Velike Novoselke na istoku. Rusi napadaju u nekoliko pravaca odjednom, ali za sada nije ofanziva.

Prema izveštajima ukrajinskih medija, ruske trupe izvode jurišne operacije sa do 50-60 ljudi istovremeno, uz podršku borbenih oklopnih vozila. Rusi su pokrenuli ofanzivu u okolini Guljopolja u Zaporoškoj oblasti, a ukrajinska vojska je izvestila o mehanizovanom napadu na grad i napredovanju neprijatelja.

“Na levom krilu od Guljopolja danas je neprijatelj značajno napredovao, uspeli su da probiju nekoliko kilometara, što znači da im je ostalo manje od devet kilometara da stignu do Dnjepropetrovske oblasti“, rekao je potporučnik Oružanih snaga Ukrajine, pod pseudonimom “Aleks”.

Ukrajinci spremni za nove napade
Ukrajinska komanda je takođe potvrdila da bi narednih dana moglo doći do novih ruskih napada u regionu Zaporožja. Prema rečima Vladislava Vološina, portparola Južnih odbrambenih snaga, napadi bi mogli da stvore novu tačku pritiska za ukrajinsku vojsku, koja se već povlači na istočnom frontu, iako još nije jasno da li će to biti velika ofanziva Rusi ili lokalni napadi.

“Napadi bi mogli da počnu u bliskoj budućnosti, čak i ne govorimo o nedeljama, ali očekujemo da će se to dešavati svaki dan”, rekao je portparol Vološin, dodajući da ruske trupe u toj oblasti brojčano znatno nadmašuju ukrajinsku vojsku.

Kako prenosi portal Strana.ua, ruska ofanziva na južnom frontu je mnogo opasnija za Ukrajinu od njihovog napredovanja u Donbasu, jer predstavlja pretnju za važne gradove Zaporožje i Dnjepar, a u kasnijoj fazi i će Rusi možda čak i pokušati da ih osvoje. Takav razvoj događaja mogao bi da ima katastrofalne posledice po ceo front jer bi presekao logistiku ukrajinskih oružanih snaga i omogućio Rusima da dođu do desne obale Dnjepra.

Ako se takva pretnja zaista pojavi, ukrajinska komanda će sigurno poslati sve svoje rezerve u ovom pravcu, a ako bude potrebno, prebaciće jedinice iz Kurske oblasti, ali za sada još nije jasno da li Rusi nameravaju da pokrenu pune ofanzivu ovde i da li za to imaju dovoljno snage. Ali ako odu, biće to bitka koja će u velikoj meri odrediti dalji tok rata.

U to vreme, američki državni sekretar Entoni Blinken sastao se u sredu u Briselu sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom. Obojica su uputili poruke Ukrajincima da ih neće prepustiti Rusiji. Blinken je najavio da će učešće severnokorejskih vojnika na strani Rusije u ratu protiv Ukrajine naići na snažan odgovor i da će odlazeća američka administracija ubrzati pomoć Ukrajini, a Rute je dodao da saveznici moraju učiniti više da pomognu Ukrajina da može da se suprotstavi ruskim napadima. Dok su Blinken i Rute slali obećanja, Rusija je u sredu u poslednja tri meseca poslala Ukrajini najveći broj smrtonosnih projektila i dronova.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov ocijenio je danas da pobjeda Donalda Trampa na predsjedničkim izborima u SAD vjerovatno neće promijeniti pristup Vašingtona ukrajinskoj krizi jer, kako je naveo, SAD neće samo napustiti svoje strateške interese tamo.

“Fundamentalni pristup Vašingtona pitanjima koja se tiču Ukrajine, kao i onih koja se tiču Evrope, neće se promijeniti, jer će Vašington uvijek nastojati da kontroliše sve što se dešava u orbiti NATO-a, posebno na teritoriji NATO-a”, rekao je Lavrov u intervjuu za tv kanal Rusija-1 .

Osim toga, dodao je on, granice između Evropske unije i NATO postaju “zamagljene i vojno i politički”, prenosi TASS.

“Kako će oni vršiti tu kontrolu, može se samo nagađati, nije na meni da spekulišem, ali postoje razne opcije. Ali da će htjeti da zadrže ove procese pod njihovom kontrolom nije sporno”, dodao je on, prenosi Tanjug.

Tramp je tokom predizborne kampanje rekao da će, ako se vrati u Bijelu kuću, rešiti ukrajinski sukob i pre stupanja na dužnost, ne navodeći detalje svog mirovnog plana.

Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je iznio uslove za rješavanje situacije u Ukrajini, koji podrazumijevaju povlačenje ukrajinskih trupa iz Donbasa i Novorosije i odustajanje od planova za ulazak u NATO.

Moskva takođe smatra da se moraju ukloniti sve zapadne sankcije Rusiji i garantovati vanblokovski i nenuklearni status Ukrajine, podsjeća TASS.

Ako Zapad dozvoli Kijevu da izvodi napade u dubinu ruske teritorije, odgovor Rusije na to će biti neizbježan i razoran po Zapad, izjavila je zvanična predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.

Ona je skrenula pažnju na pisanja britanskih medija o namjeri premijera zemlje Kira Starmera i predsjednika Francuske Emanuela Makrona da pokušaju da ubijede aktuelnog lidera SAD Džozefa Bajdena da dozvoli Kijevu da izvodi napade raketama “storm šedou” u dubinu ruske teritorije prije inauguracije novoizabranog predsjednika SAD Donalda Tampa. Kako su navodili, u Londonu se nadaju da će Bijela kuća pristati na taj korak.

“Ukoliko kijevski režim dobije dozvolu za te napade, mi ćemo smatrati da je to faktički ulazak zemalja NATO u direktan oružani sukob sa Rusijom. To će promijeniti suštinu sukoba i njegovu prirodu sa svim posljedicama. Odgovor na korišćenje zapadnih sistema dugog dometa za napade na teritoriju naše zemlje biće neizbježan i destruktivan po njih”, upozorila je Zaharova, prenosi RTS.

Prema njenim riječima, ukrajinski nalozi na društvenim mrežama u međuvremenu spekulišu da režim Zelenskog namjerava da na zapadnim raketama promijeni oznake i predstavi ih kao projektile ukrajinske proizvodnje kako bi gađao Rusiju.

“Ovo nije ništa drugo do krvava prevara, sve u stilu Zelenskog i cijele te bande. Ali mi dobro znamo da je to nemoguće bez odobrenja pokrovitelja. Željeli bismo da podsjetimo Vašington, Pariz, London, Brisel da nastavljaju da se igraju vatrom“, naglasila je ona”, istakla je Zaharova.

Predsjednik SAD Džozef Bajden i novoizabrani predsjednik Donald Tramp sastali su se danas u Bijeloj Kući u okviru početka procesa primopedaje vlasti, prenio je CBS.

Bajden je rekao Trampu da se raduje “glatkoj tranziciji” u januaru dodavši da će osigurati da se njegov prethodnik i nasljednik smjesti u Bijelu kuću.

“Politika je teška, i u mnogo slučajeva, nije to baš lijep svijet, ali danas to jeste lijep svijet i veoma to cijenim”, rekao je Tramp, prenosi Tanjug.

Pozdravljajući Trampa, Bajden ga je nazvao ”novoizabranim predsjednikom i bivšim predsjednikom”, a zatim su se rukovali.

Trampova supruga i buduća prva dama SAD prethodno je saopštila da se neće sastati sa sadašnjom

Njemački kancelar Olaf Šolc pozvao je da se učini sve kako bi se spriječila eskalacija sukoba u Ukrajini.

“Moramo i dalje da podržavamo Ukrajinu i da učinimo sve da osiguramo da rat ne eskalira. To su izazovi sa kojima se suočavamo”, izjavio je Šolc u obraćanju poslanicima Bundestaga.

Šolc je rekao da Ukrajina treba da ima “dobre izglede” i da je ne treba ostaviti samu.

Prema njegovim riječima, nijedna odluka se ne može donijeti Ukrajini iza leđa, prenio je TASS.

“Ukrajina se može osloniti na našu zemlju, na našu solidarnost. Međutim, ne želim ni u kom slučaju da sakrijem činjenicu da, po mom mišljenju, moramo da učinimo sve u budućnosti da osiguramo da nećemo postati strana u sukobu. Naglašavam to jer i dalje vjerujem da sam učinio ispravnu stvar u davanju doprinosa naporima koji su značili da nema eskalacije”, dodao je Šolc, prenosi Srna.

Novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp objavio je sinoć na svojoj društvenoj mreži TruthSocial da će osnovati Odjel ili Ministarstvo za efikasnost u vladi ove države, a lideri će biti milijarderi Ilon Mask i Vivek Ramasvami.

Kako je objavljeno na TruthSocialu, novi odjel će se baviti “razaranjem birokratije, smanjenjem regulacija, restrukturiranjem federalnih agencija i ukidanjem nepotrebnih troškova.”

Na društvenoj mreži X, Mask je rekao da će novi odjel biti “potpuno transparentan.”

“Sve ćemo objavljivati na internetu. Svaki put kada javnost misli da ukidamo nešto što je potrebno, ili da ostavljamo nešto nepotrebno, javite nam se”, objavio je Mask.

Takođe je istakao da će uspostaviti “top listu” stvari za koje smatraju da predstavljaju “najneefikasnije trošenje javnog novca”, te da će to biti “tragično, ali zabavno.”

Mask i Ramasvami su, treba reći, osobe čije kompanije imaju multimilionske poslove s vladom SAD, zbog čega su pojedine osobe upozorile na potencijalni sukob interesa.

Inače, vrijedi istaći da je Ilon Mask uložio dosta novca i svog vremena tokom predizbornog perioda u Trampovu kampanju.

S druge strane, Ramasvami je bio predsjednički kandidat tokom internih izbora u Republikanskoj stranci, ali se povukao i vrlo brzo izdvojio kao jedan od najvećih pristalica budućeg predsjednika SAD, prenosi Klix.

Kako je ranije objavljeno, Tramp je imenovao bivšeg direktora Nacionalne obavještajne agencije (DNI) Džona Retklifa za novog direktora američke Centralne obaveštajne agencije (CIA), a guvernerku Južne Dakote Kristi Noem za novu ministarku unutrašnje bezbjednosti, prenosi Tanjug.

Izbori u Ukrajini mogli bi da se održe već u maju 2025. godine, piše Ekonomist, dok iz kabineta ukrajinskog predsjednika negiraju da se pripremaju za izbore.

Ekonomist navodi da je najraniji datum za održavanje izbora 25. maj.

List ističe da su neke pripremne radnje za izbore već počele, da se mobilišu regionalni izborni štabovi i da se prave liste kandidata.

Prema anketama, aktuelni ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ima male šanse da pobijedi bivšeg glavnog komandanta Oružanih snaga Ukrajine Valerija Zalužnog u drugom krugu, prenosi Tanjug.

Zalužni sada obavlja funkciju ambasadora u Velikoj Britaniji i još nije jasno izrazio svoje političke ambicije, iako ga mnogi pozivaju da se kandiduje.

Izbori u Ukrajini trebalo je da se održe u martu 2024. godine, ali je glasanje odloženo na neodređeno vrijeme zbog rata.

“Učešće u predizbornoj kampanji sada bi bilo samoubistvo”, rekao je ukrajinski poslanik Jaroslav Železnjak, prenio je Unian.

Novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp imenovao je dugogodišnjeg voditelja televizije Foks njuz (Fox News), Pita Hegseta, za novog ministra odbrane.

Tramp je u saopštenju rekao da je Hegset “jak, pametan i da istinski vjeruje u Ameriku”, naglašavajući da će pod njegovim vođstvom američka vojska biti “ponovo izvanredna” i da nikad neće popustiti, prenosi Glas Amerike.

Tramp je dodao da će Hegset kao ministar odbrane biti ključan u osiguravanju bezbjednosti zemlje i slanju jasne poruke američkim neprijateljima.

Hegset je veteran Nacionalne garde, sa iskustvom stečenim u Avganistanu, Iraku i na Gvantanamu.

Iako je služio u vojsci do 2021. godine, napustio je vojnu službu nakon što je označen kao ekstremista i smatran je nepoželjnim u vojnim redovima, prenosi Tanjug.

O tome je pisao u svojoj knjizi “The War on Warriors: Behind the Betrayal of the Men Who Keep Us Free”, u kojoj se zalagao za radikalne promjene u vođstvu Pentagona.

U knjizi, Hegset je istakao da treba smijeniti mnoge visoke zvaničnike u Pentagonu i da budući predsjednik mora da izvrši značajne promjene kako bi osigurao bolju pripremu američke vojske za suočavanje sa izazovima.