Kategorija: Svijet

Ako Evropa ponovo ide ka militarizaciji, Rusija će to u potpunosti uzeti u obzir u svim oblastima svog planiranja, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

Lavrov je odbacio optužbe da Rusija da predstavlja prijetnju Evropi, te okvalifikovao kao potpunu besmislicu navode njemačkog kancelara Fridriha Merca.

– Ako Merc misli da su mogućnosti za mir iscrpljene, mora da je odlučio da se potpuno posveti militarizaciji Njemačke na račun svog naroda, samo da bi ponovo paradirao pod nacističkim sloganima kako bi odbio prijetnje koje predstavlja Rusija. To je potpuna besmislica – rekao je Lavrov novinarima nakon sastanka Rusija-ASEAN.

Merc je juče izjavio da su diplomatska sredstva za rješavanje sukoba između Rusije i Ukrajine iscrpljena, dodajući da će Berlin nastaviti da podržava Kijev.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obavijestio je zapadne partnere o tome da Rusija planira da pojača napade dronovima.

“Rusija želi lansirati 1.000 dronova dnevno. Ali sve ćemo ih moći presresti. Postoje rješenja – dronovi presretači. Ako naši partneri prihvate sve što sam podijelio i ako se sredstva dodijele u skladu s tim, moći ćemo ih presresti”, poručio je Zelenski na konferenciji za medije u Rimu.

Zelenski je izjavio da je nekoliko proizvođača već potvrdilo da posjeduju učinkovitu tehnologiju sposobnu za suzbijanje dronova Shahed, prenosi Index.hr.

“Pronašli smo rješenje. Mi kao zemlja. Postoje četiri ukrajinske firme i jedna američko-ukrajinska koje proizvode potrebne dronove. Ono što nam sada treba je povećati proizvodnju”, napomenuo je.

Ranije je Zelenski naveo da je Rusija u noći sa srijede na četvrtak lansirala 18 raketa i oko 400 dronova na Ukrajinu, ciljajući uglavnom na glavni grad i Kijevsku oblast.

Slovački premijer Robert Fico izjavio je danas da je spreman da se sastane sa njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom u bilo kom trenutku, kako bi rešili pitanja oko 18. paketa sankcija Rusiji.

Fico je u objavi na društvenim mrežama, kao odgovor na Mercov poziv slovačkoj vladi da prestane da blokira usvajanje paketa sankcija, rekao i da je “slovačka vlada spremna da podrži ovaj set sankcija – čak i ako njegovo usvajanje neće promijeniti vojnu prednost ili ekonomske performanse Ruske Federacije”, prenosi TASR.

“Međutim, Slovačka prvo mora da dobije jasne garancije, a ne samo politička obećanja, da njena energetska bezbjednost i pristupačnost energije neće biti ugrožene ideološkim predlogom Evropske komisije da se zabrani uvoz ruskog gasa počev od 1. januara 2028. godine“, istakao je Fico, prenosi Tanjug.

Fico je rekao da do sada nije postignut dogovor o takvim garancijama kao i da, iako slovačka vlada cijeni napore Evropske komisije da pronađe rješenje, odbija da pregovara pod pritiskom.

On je naglasio da 900 njemačkih kompanija posluje u Slovačkoj i da bi stoga njemačka vlada takođe trebalo da bude zainteresovana da obezbijedi da Slovačka ima pristup dovoljnom i pristupačnom gasu nakon 1. januara 2028. godine.

Rekordni ilegalni prelasci migranata preko Lamanša ove godine pokazali su da Bregzit nije ispunio britansko obećanje o strožoj graničnoj kontroli, rekao je francuski predsjednik Emanuel Makron, dodajući da je britanskom narodu “prodata laž”.

Makron i britanski premijer Kir Starmer najavili su danas pilot-program za vraćanje migranata koji stižu malim čamcima.

Makron je dodao da izlazak Britanije iz Evropske unije znači da nedostatak formalnih sporazuma sa EU o migraciji zapravo podstiče ljude da prelaze Lamanš.

“Trenutna situacija zapravo daje podsticaj za prelazak. To je zato potpuno suprotno od onoga što je Bregzit predložio i obećao”, rekao je Makron.

On je dodao da je stvar u tome što je britanskom narodu prodata laž.

“Njima je rečeno da je problem Evropa, ali stvaranjem ove pravne praznine problem je postao Bregzit”, istakao je Makron.

Zvanični podaci iz Velike Britanije objavljeni ranije ovog mjeseca pokazali su da je gotovo 20.000 tražilaca azila stiglo u Britaniju malim čamcima od početka 2025, što je rekordan broj za prvih šest mjeseci godine.

Benjamin Netanjahu vjeruje da bi se sporazum s Hamasom mogao uskoro postići, a kako je istakao posljednjeg dana četverodnevne posjete SAD uvjeren je da će “pobijediti čudovišta” i vratiti taoce.

“Nadam se da ćemo to moći završiti za nekoliko dana” rekao je u intervjuu prije nego što se vratio u Izrael, dok su se indirektni pregovori nastavili u Kataru usred znakova zastoja.

Prema njegovim riječima, vjerovatno će se raditi o 60-dnevnom prekidu napada koji bi se iskoristili za pokušaj pregovora o okončanju.

On je to rekao posljednjeg dana četverodnevne posjete u kojoj se dva puta sastao s američkim predsjednikom Donaldom Trampom.

“Mislimo da to možemo dovesti do kraja. Tako da vam ne bih rekao da imamo ratni cilj koji je neostvariv. Pobijedićemo ova čudovišta i vratiti naše taoce”,naveo je on, prenosi “Avaz”.

Netanjahu je dao tri intervjua američkim medijima tokom svog putovanja, ali nijedan izraelskoj štampi.

Usred izvještaja da Trampova administracija ne namjerava dozvoliti Izraelu da nastavi borbe u Gazi nakon potencijalnog prekida vatre, Netanjahu je ranije u četvrtak obećao da će se “Izrael vratiti u rat ako Hamas ne popusti”.

Govoreći o Trampu, izraelski premijer je rekao da njegova zemlja” nikada nije imala takvog prijatelja i takvu podršku iz Bijele kuće”.

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je juče da će u ponedjeljak imati “važnu izjavu” o Rusiji, ali nije o tome iznio pojedinosti.

Posljednjih dana Tramp je izrazio frustraciju ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom zbog ruskog rata u Ukrajini.

“Mislim da ću u ponedjeljak dati važnu izjavu o Rusiji”, rekao je Tramp za “NBC News”, odbijajući dati detaljnije informacije.

Dva izvora rekla su ranije u četvrtak da će Tramp prvi puta otkad je ponovo ušao u Bijelu kuću poslati oružje Kijevu. Tramp je odluku donio u sklopu predsjedničkih ovlasti koje je njegov prethodnik Džo Bajden često koristio.

Trampov tim će po prvi put odabrati oružje za Ukrajinu

Više od tri godine od početka sukoba između Rusije i Ukrajine, Trampov tim će odabrati oružje iz američkih zaliha za slanje u Ukrajinu u vrijednosti 300 miliona dolara, rekao je jedan izvor.

Dosad je Trampova administracija poslala samo oružje koje je odobrio bivši predsjednik Bajden.

Trampova administracija je ovaj mjesec bila obustavila slanje ključnog naoružanja koje je odobrio Bajden, ali pošiljke su se poslije nastavile, prenosi “Index”.

Visoki zvaničnik ukrajinske bezbjednosne službe pukovnik Ivan Voronič šetao je jutros kroz Goloseivski okrug kada mu je oko 9 sati po lokalnom vremenu prišao nepoznati čovjek i pucao u njega usmrtivši ga dok je prelazio ulicu.

Ubica je zatim pobjegao s lica mjesta, a nosio je crnu majicu i šorts.

Vjeruje se da je u Voroniča, koji je blizak saradnik predsjednika Volodimira Zelenskog, ispalio pet hitaca iz pištolja s prigušivačem, a zatim se okrenuo i pobjegao.

Pukovnik Voronič je od zadobijenih rana podlegao na licu mjesta.

Identitet osumnjičenog i motivi ostaju nejasni.

Pukovnik Voronič јe navodno bio viši operativac u odjeljenju centra za speciјalne operaciјe SBU.

SBU se nakon ubistva oglasila saopštenjem.

“Pokrenut јe krivični postupak zbog ubistva službenika SBU u Goloseivskom okrugu Kiјeva”, saopšteno je, prenosi Telegraf.

Oni su dodali da će preduzeti sve mjere kako bi se ovaj zločin što prije razjasnio.

Na društvenim mrežama pojavio se snimak nakon brutalne likvidacije:

Dok Rusija gotovo svake noći ispaljuje rekordne količine dronova i projektila na ukrajinske gradove, njena vojska na tri linije fronta beleži teritorijalne dobitke.

Prema podacima ukrajinske platforme DeepState, koja prati stanje na frontu putem tzv. otvorenih izvora, ruske snage su prošlog meseca zauzele dodatnih 556 kvadratnih kilometara.

Reč je o području četiri puta većem od Liverpula i gotovo jednakom veličini Čikaga, preneo je Index.

Moskva želi i da preseče linije snabdevanja ukrajinskih snaga na istoku i da stvori tampon-zonu unutar severnih ukrajinskih granica.

Tekst se nastavlja posle oglasa

Međutim, uprkos svakodnevnim napadima, rusko napredovanje je sporo – ovim tempom trebalo bi im više od 70 godina da osvoje celu Ukrajinu.

Fokus na tri područja
Najveći deo ruskih operacija trenutno je koncentrisan na tri ključna pravca: severoistočnu Sumsku oblast uz granicu s Rusijom, gradove Pokrovsk i Kostjantinovku na istoku te na područje zapadno od Pokrovska.

Lansirane balističke rakete; KIjev u plamenu; Tajno oružje protiv Putina? FOTO/VIDEO
Najveći poraz Donalda Trampa
U Harkovskoj oblasti je Rusija prošle sedmice objavila da je zauzela jedno pogranično selo. Ali, kako se navodi, bez dodatnih snaga teško da će nastaviti napredovanje, piše BBC

Vojni analitičari smatraju da su ovakve operacije osmišljene kako bi se ukrajinska odbrana prisilila na razvučenost duž celog fronta, koji se proteže na oko 1.200 kilometara. Time bi Kijev morao da preraspodeli trupe čime bi oslabila odbrana ključnih tačaka, poput Pokrovska.

Taj strateški grad Rusija pokušava da osvoji više od dve godine, a prema rečima ukrajinskog generala Oleksandra Sirskog, tamo je trenutno koncentrisano oko 111.000 ruskih vojnika.

“Kotao”
Na istoku Rusija pokušava da formira “kotao” – da delimično okruži ukrajinske snage kod Pokrovska i Kostjantinovke i prisili ih na povlačenje.Sada pokušavaju da probiju prostor između ta dva grada i uspostave mostobran s kog bi mogli da napadnu jedno ili drugo uporište, kaže oficir Viktor Trehubov, portparol operativno-strateške grupe “Hortica”.

I tu se ističe da su šanse za veći proboj za sada male. Napredovanje između Pokrovska i Kostjantinovke već usporava, a prethodni pokušaji s drugih strana nisu uspeli.

Ipak, navodi se da je najveći ruski napredak u poslednjim sedmicama zabeležen na zapadu, u smeru Novopavlovke, odakle su se ukrajinske snage povukle.

Napredak je bio toliko brz da su neki ruski vojni blogeri tvrdili da su njihove snage stigle i do Dnjepropetrovske oblasti – prvi put od početka invazije.

Njemačka bi u slučaju političke odluke mogla da razvije nuklearno oružje, najopasnije naoružanje na svijetu, u roku od nekoliko mjeseci, ocijenio je generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi.

Govoreći o globalnim nuklearnim pitanjima u intervjuu za više evropskih medija, Grosi je naveo i da je Ukrajina donijela ispravnu odluku kada je nakon raspada Sovjetskog Saveza 1990-ih predala svoje nuklearno oružje Rusiji, jer bi, kako je rekao, u suprotnom međunarodna zajednica mogla da odbije da prizna njen suverenitet, prenijela je poljska “Republika”.

Grosi je govorio i o izazovima koje predstavljaju Iran i Sjeverna Koreja, navodeći da međunarodna zajednica mora da održi dosljednost u nadzoru i inspekcijama, ali nije iznio konkretne detalje u vezi s aktuelnim stanjem u tim zemljama, prenosi Tanjug.

Posebno se osvrnuo na nuklearnu elektranu Zaporožje, koja se nalazi u ratnoj zoni na jugu Ukrajine i koja je trenutno pod ruskom kontrolom.

Iako je elektrana van funkcije, on je upozorio da opasnost ne dolazi iz tehničkih nedostataka, već iz rizika od vojnog udara.

“Za razliku od Černobilja, koji je koristio zastarjelu tehnologiju i imao ozbiljne bezbjednosne manjkavosti, Zaporožje koristi modernija rješenja iz 1990-ih, uključujući zaštitne kupole i savremenije reaktore. Međutim, problem je što se nalazi u zoni sukoba”, rekao je Grosi.

Istakao je da se u elektrani nalazi šest reaktora i velika količina upotrijebljenog nuklearnog goriva, što bi u slučaju direktnog napada moglo da dovede do ozbiljnog zagađenja i regionalne nuklearne katastrofe. Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je ranije da će raditi na tome da omogući svojoj zemlji da izgradi najjaču konvencionalnu vojsku u Evropi, i da ponovo učini njemačku ekonomiju “lokomotivom rasta”.

Naglasio je da će nemačka vlada “obezbijediti sva finansiranja koja su Bundesveru potrebna da postane najjača konvencionalna vojska u Evropi”.

“Naši prijatelji i partneri to očekuju od nas, i više od toga – oni to zapravo zahtijevaju od nas”, kazao je tada Merc.

Rekao je i to da će Njemačka “ispuniti svoje obaveze”, u interesu Njemačke i NATO-a.

Merc je priznao da bezbjednost i uticaj Njemačke u svijetu zavise od “ekonomske snage” te zemlje.

Njemačka vlada planira uvođenje nove forme vojne obaveze koja bi se na početku temeljila na dobrovoljnoj bazi, prenijeli su nedavno njemački mediji.

Njemački ministar odbrane Boris Pistorius je grupi parlamentarnih zastupnika predstavio nacrt zakona o vojnoj obavezi koja bi se temeljila na dobrovoljnosti.

Zakon predviđa skraćeni dobrovoljni vojni rok u trajanju od šest mjeseci, koji bi bilo moguće produžiti prema ličnoj želji.

Period od šest mjeseci omogućava obuku većeg broja vojnika od dosadašnje dvanaestomjesečne vojne službe.

Tokom ove skraćene vojne obuke regruti bi bili pripremani za jednostavnije zadaće poput kontrola ili čuvanja objekata. Svako produženje roka bi sa sobom donosilo dodatno stručno usavršavanje.

Prema medijskim izvorima, nacrt zakona predviđa ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka u slučaju da se na dobrovoljnoj bazi ne uspiju pokriti potrebe Bundesvera, prenijela je Hina.

Upitnici kojima bi se regrutovali novi dobrovoljni regruti bili bi podijeljeni svim pripadnicima jedne generacije koji bi se tim putem izjašnjavali o tome jesu li spremni na vojni rok ili ne.

Za muškarce bi ispunjavanje upitnika bilo obavezno, a za žene ne.

Pistorius planira povećanje sadašnjeg saziva Bundesvera na ukupno 460.000 pripadnika.

Stručnjaci smatraju da Bundesver neće uspjeti doći do potrebnog broja vojnika isključivo na dobrovoljnoj bazi.

Zato postoje zahtjevi da se u nacrt zakona ubaci klauzula koja bi omogućavala automatski prelazak na obavezno služenje vojnog roka u slučaju da dobrovoljno služenje ne pokrije potreban broj vojnika.

Mađarski premijer Viktor Orban pozvao je danas predsjednicu Evropske komisije (EK) Ursulu fon der Lajen da podnese ostavku, nakon što je Sud pravde Evropske unije 14. maja proglasio Fon der Lajen odgovornom za prikrivanje informacija o ugovorima o nabavci vakcina.

Orban je to objavio na društvenoj mreži Iks uz fotografiju koja je stilizovana kao naslovnica časopisa Tajm, posvećena povlačenju bivšeg američkog predsjednika Džoa Bajdena iz izborne trke 2024. godine, a na kojoj je slika Fon der Lajen uz tekst “Vrijeme je za odlazak”.

Njegov poziv dolazi nakon što je više od 70 poslanika Evropskog parlamenta 27. juna podržalo predlog za nepovjerenje Fon der Lajen.

O tom prijedlogu evroposlanici su raspravljali u ponedjeljak, a sutra bi trebalo o njemu da glasaju, prenosi Tanjug.