VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Dramatično u Kabulu: Zapad priznaje da neće moći izvući sve

    Dramatično u Kabulu: Zapad priznaje da neće moći izvući sve

    Situacija kod aerodroma u Kabulu se ne smiruje, a u isto vrijeme raste broj zemalja koje upozoravaju da iz Avganistana neće moći izvući sve one koji žele pobjeći od talibana.

    Kolona automobila na cesti prema aerodromu u Kabulu duga je puna tri kilometra, javlja BBC-jev dopisnik.

    Pucnjava oko aerodroma
    “Kako smo se približili aerodromu, zvuci pucnjave postajali su sve glasniji”, navodi BBC-jev dopisnik.

    Kad je novinarska ekipa BBC-ja pokušala razgovarati s ljudima okupljenima pred aerodromom, naoružani avganistanski vojnici strogo su im rekli da se odmah maknu.

    “Vojnici su bili jako ljuti. Imali su nešto nalik na bičeve u rukama, čak su nas i udarili par puta. Na kraju su provjerili naše novinarske akreditacije i pustili nas”, navodi BBC-jev dopisnik.

    Danas su s aerodroma u Kabulu poletila tek četiri aviona, a jedan pakistanski let je otkazan. Još uvijek se ne zna zašto.

    “Oni koji pokušavaju otići su porodice Avganistanaca koji su na ovaj ili onaj način radili sa strancima, kao prevodioci ili u medijima. Na njihovim licima vidi se tuga, kao da ih neko na silu izbacuje iz njihove države”, navodi BBC-jev dopisnik.

    Britanski ministar priznao: Nećemo uspjeti izvući sve one koje bismo htjeli
    Britanski ministar obrane Ben Valas je u razgovoru za BBC priznao da neće uspjeti s aerodroma u Kabulu izvući sve one koje bi htjeli.

    “U zadnja 24 sata izvukli smo 2000 ljudi, odnosno 10.000 ljudi od aprila. Fokusirani smo na to da izvučemo što više ljudi”, rekao je Valas.

    Kaže da žele ostati i nakon 31. avgusta ako to bude moguće. Ali, oni koji odlučuju o tome su SAD i talibani.

    “Talibani nam mogu jako zagorčati život. Sve će zavisiti o dogovoru SAD-a i talibana. Ako Amerika donese odluku da se ne ostaje nakon 31. avgusta, onda ćemo i mi otići taj dan”, zaključio je.

    Njemačka i Španija priznale da će morati ostaviti dio avganistanskih saveznika u Kabulu
    I Španija je priznala da neće moći evakuisati sve Avganistance koji su radili sa španskim snagama. Kao razlog navode “dramatičnu situaciju na terenu”.

    “Evakuisaćemo koliko god ljudi možemo, ali dio ljudi će ostati tamo iz razloga koji ne zavise od nas, nego o dramatičnoj situaciji na terenu”, rekla je španska ministrica odbrane Margarita Robles u intervjuu za Radio Cadena Ser.

    Slično priznanje stiglo je i od njemačkog ministra vanjskih poslova.

    SAD i saveznici neće moći izvući sve Avganistance koji imaju uslove za odlazak do 31. avgusta, priznao je njemački ministar vanjskih poslova, prenosi Index.hr.

  • Potpredsjednica SAD-a: Kina nastavlja s prisvajanjem teritorija i zastrašivanjem susjeda

    Potpredsjednica SAD-a: Kina nastavlja s prisvajanjem teritorija i zastrašivanjem susjeda

    Potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država Kamala Harris uputila je oštre poruke Kini zbog njenih akcija i upada u Južnokinesko more te je poručila kako kineske aktivnosti u ovom dijelu Azije djeluju zastrašujuće za sve okolne države.

    Harris je naglasila kako Kina pod hitno mora prestati s djelovanjima protiv susjednih zemalja u Južnom kineskom moru te je istakla kako će SAD uvijek biti uz svoje saveznike u ovoj regiji.

    “Znamo da Peking nastavlja prisiljavati, zastrašivati susjede i polagati prava na većinu Južnog kineskog mora. Akcije Pekinga podrivaju međunarodni poredak zasnovan na jasnim pravilima i također podrivanju suverenitet nacija”, rekla je Harris.

    Sjedinjene Američke Države i saveznici već su ranije optužili Kinu da u Južnom kineskom moru razmješta vojnu opremu uključujući i projektile zemlja-zrak.

    Potpredsjednica SAD-a je tokom posjete američkim vojnicima u Singapuru poručila kako će se veliki dio historije 21. stoljeća pisati upravo u ovoj regiji te da je rad američke vojske u ovom dijelu svijeta ključan.

    “U našem je vitalnom interesu da budemo ujedinjeni s našim saveznicima i partnerima u Jugoistočnoj Aziji u odbrani slobodnog i otvorenog Indo-Pacifika”, rekla je Harris.

    Tokom posjete, Harris će se sastati i s predsjednicom i premijerom Singapura, a nakon toga će otputovati u Vijetnam gdje će se također sastati s visokim zvaničnicima ove zemlje.

    Posljednjih nekoliko mjeseci, administracija američkog predsjednika Bidena više puta je posjetila ovaj dio Azije te tako jasno naglasila težnje SAD-a za djelovanjem u ovom području.

    Ministar odbrane Lloyd Austin kao i zamjenica državnog sekretara Wendy Austin također su posjetili Indo-Pacifik, a isto je učinio i državni sekretar SAD-a Antony Blinken koji je održao niz online sastanaka sa saveznicima iz Jugoistočne Azije.

  • Džonson i Bajden saglasni u saradnji na evakuacijama

    Džonson i Bajden saglasni u saradnji na evakuacijama

    Britanski premijer Boris Džonson i američki predsjednik Džozef Bajden saglasili su se da će sarađivati na obezbjeđivanju evakuacija iz Avganistana, uključujući i period nakon isteka zadatog roka 31. avgusta, saopšteno je danas iz kancelarije premijera Velike Britanije.

    “Lideri su telefonom razgovarali o naporima Britanije i SAD na koordinaciji brze i bezbjedne evakuacije naših državljana i onih koji su radili sa našim službama sa aerodroma u Kabulu”, navodi se u saopštenju.

    Džonson i Bajden ukazali su i na važnost diplomatske uključenosti u osiguranju napretka u Avganistanu i sprečavanja humanitarne katastrofe.

    U saopššenju se dodaje da su Džonson i Bajden posvećeni pokretanju međunarodne inicijative, između ostalog putem G7 i Savjeta bezbjednosti UN, za stabilizaciju situacije u Avganistanu, podršku narodu te zemlje i radu sa odgovarajućim predstavnicima avganistanskih vlasti.

    Bajden će sutra virtuelno prisustvovati sastanku lidera zemalja G7 na kojem će biti razgovarano o situaciji u Avganistanu.

    Talibani su zauzeli Kabul prošle sedmice zbog čega je veliki broj civila i vojnika pobjegao. Veliki broj ljudi strahuje da će ponovo uvesti njihovo strogo tumačenje islama kao i prije 20 godina.

  • U nesreći na naftnoj platformi u Meksičkom zaljevu poginulo pet osoba

    U nesreći na naftnoj platformi u Meksičkom zaljevu poginulo pet osoba

    Meksička državna naftna kompanija saopćila je danas da je došlo do požara na jednoj od naftnih platformi u Meksičkom zaljevu gdje je pet radnika poginulo, dva radnika se vode kao nestala, dok ih je šest povrijeđeno.

    Kompanija Petroleos Mexicanos izjavila je da je požar na platformi za preradu u polju Ku-Maloob-Zaap stavljen pod kontrolu još u nedjelju, javlja AP.

    Ova naftna kompanija je rekla da je požar uzrokovan zatvaranjem 125 bušotina na polju, što će smanjiti dnevnu proizvodnju naftnih ekvivalenata u Meksiku za 421.000 barela dnevno. To je ekvivalent otprilike četvrtini dnevne proizvodnje Meksika od gotovo 1,7 miliona barela.

    Nije još objavljeno kolika je mogućnost pronalaska dvojice nestalih radnika. Platforma je bila jako ugljenisana. Direktor kompanije Octavio Romero rekao je da su neki od poginulih radnika obavljali rutinsko održavanje i čišćenje plinskih vodova na platformi.

    Romero je rekao da će kompanija pokušati obnoviti proizvodnju “što je prije moguće”.

  • Hiljade vatrogasaca obuzdavaju šumske požare u Kaliforniji

    Hiljade vatrogasaca obuzdavaju šumske požare u Kaliforniji

    Više od 13.500 američkih vatrogasaca pokušavaju da obuzdaju više od 12 velikih požara u Kaliforniji, koji su uništili stotine kuća i primorali hiljade ljudi da se evakuišu.

    Nakon detaljnog proučavanja štete, guverner Gavin Newsom zatražio je da predsjednik SAD-a Joe Biden proglasi stanje katastrofe u osam okruga.

    Ovakva deklaracija bi omogućila aktiviranje različitih vidova pomoći, uključujući smještaj, hranu, pomoć za nezaposlene i pokrivanje troškova u vanrednim situacijama, rekli su zvaničnici.

    Blizu 43.000 stanovnika Kalifornije je pod naređenjem za evakuaciju, a više od 500 je u skloništima, prenio je AP. Zvaničnici brinu zbog požara jugozapadno od jezera Taho, na granici Kalifornije i Nevade i na okolnim vrhovima Sijera Nevade sa zajednicama koje se bave turizmom.

    Procenat lokalizacije ovog požara je samo devet odsto i on je prioritet u intervencijama vatrogasne službe.

  • Izraelski avioni bombardovali položaje Hamasa nakon što su iz Gaze pušteni zapaljivi baloni

    Izraelski avioni bombardovali položaje Hamasa nakon što su iz Gaze pušteni zapaljivi baloni

    Izraelski borbeni avioni bombardovali su Hamasove lokacije u Gazi kao odgovor na zapaljive balone puštene iz ove palestinske enklave, koji su izazvali požare rastinja na jugu Izraela, saopćila je rano jutros vojska ove zemlje.

    Za sada nema izvještaja o žrtvama zračnih udara čije su mete, prema navodima vojske, bili objekat za proizvodnju oružja i lansirna rampa za rakete koji pripadaju Hamasu, islamističkom pokretu koji vlada Gazom.

    Militanti iz Gaze sporadično su slali balone sa zapaljivim materijalom prema Izraelu od kada je Egipat posredovao u sklapanju sporazuma o prekidu vatre nakon rata koji je trajao 11 dana u maju.

    Palestinci kažu da balonima žele da izvrše pritisak na Izrael da ublaži restrikcije prema Gazi i dozvoli da pomoć stigne na ovu teritoriju.

    Baloni koji su pušteni jučer izazvali su požare na izraelskim poljima uz granicu sa Gazom, saopćila je izraelska vatrogasna služba.

  • Ugušen otpor u sjevernom Afganistanu: Talibani zauzeli još tri okruga

    Ugušen otpor u sjevernom Afganistanu: Talibani zauzeli još tri okruga

    Talibani su u jučer zauzeli tri okruga u sjevernom Afganistanu koji su prošle sedmice pripali lokalnim militantnim grupama, rekao je jutros glasnogovornik talibana, iako nema potvrđenih izvještaja o daljim borbama.

    Okruzi Bano, Deh Saleh, Pul e-Hesar u sjevernoj provinciji Baghlan prošle su sedmice zauzele lokalne militantne grupe u jednom od prvih znakova oružanog otpora talibanima od njihovog zauzimanja glavnog grada Kabula 15. augusta.

    Do ponedjeljka, talibanske snage su očistile okruge i osnovane su u Badakhshanu, Takharu i Andarabu u blizini doline Panjshir, prema Twitter nalogu glasnogovornika Zabihullaha Mujahida, prenosi Reuters.

    Snage odane Ahmadu Massoudu, sinu pokojnog zapovjednika mudžahedina Ahmada Shaha Massouda, učvrstile su se u njegovom uporištu Panjshir, koje se opiralo i Sovjetima i talibanima prije 2001.

    Massoud, u čije snage ulaze ostaci regularne vojske i jedinica specijalnih snaga, pozvao je na pregovore o formiranju inkluzivne vlade za Afganistan, ali je obećao da će pružiti otpor ako talibanske snage pokušaju ući u dolinu, sjeverno od Kabula.

    Talibanska informativna služba Alemarah rekla je da se stotine boraca kreće prema Panjshiru. Nije bilo potvrde bilo kakvih borbi, ali pomoćnik Massouda rekao je da su obje strane spremne za vojnu akciju.

    Zabihullah Mujahid rekao je da je prijevoj Salang, na glavnom autoputu koji vodi od juga Afganistana prema sjeveru, otvoren i da su neprijateljske snage blokirane u dolini Panjshir. Ali njegova izjava sugerira da za sada nema borbi.

    “Islamski emirat pokušava mirno riješiti probleme”, rekao je Zabihullah.

  • “Nastavićemo da jačamo potencijal ruske mornarice” Putin pokrenuo izgradnju nuklearnih podmornica

    “Nastavićemo da jačamo potencijal ruske mornarice” Putin pokrenuo izgradnju nuklearnih podmornica

    Ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo je danas izgradnju nove nuklearne podmornice i ostalih ratnih brodova, kao dio modernizacije vojske.

    Tokom video konferencije, Putin je naložio izgradnju dvije nuklearne podmornice naoružane interkontinentalnim balističkim raketama, zajedno sa dvije podmornice na dizelski pogon, kao i dvije korvete u brodogradilištima u Sjeverodvinsku, Sankt Peterburgu i Kosmomolsku na Amuru, javio je AP.

    – Nastavićemo da jačamo potencijal ruske mornarice, da razvijamo baze i infrastrukturu i da ih naoružavamo najboljim oružjem. Snažna i suverena Rusija treba moćnu i dobro izbalansiranu mornaricu – dodao je predsjednik Rusije.

    Ruska mornarica je već prisutna na Mediteranu, sa pomorskom bazom u sirijskoj luci Tartus.

    Rusija je proširila i modifikovala bazu u Tartusu, jedini objekat ovakve vrste koji posjeduje van teritorije bivšeg Sovjetskog saveza.

    – Ruska zastava će se vijoriti u strateški važnim okeanskim mjestima. Brojna naša oružja imaju sposobnosti kakve nema niko u svijetu, a neka će ostati bez konkurencije još dugo vremena -zaključio je Putin.

  • Dolina lavova spremna, neće prihvatiti agresiju talibana

    Dolina lavova spremna, neće prihvatiti agresiju talibana

    Zvaničnik Nacionalnog fronta otpora (NRF) zadužen za spoljne poslove Ali Nazari izjavio je danas da pokret okupljen u provinciji Pandžšir na sjeveroistoku Avganistana ima hiljade boraca spremnih za borbu, ali je izrazio nadu da će se mirovni pregovori nastaviti.

    “Ali ako pregovori ne budu uspjeli mi nećemo prihvatiti bilo kakvu vrstu agresije talibana”, poručio je Nazari, prenosi BBC.

    U međuvremenu, talibani su saopštili da su opkolili uporište NRF u provinciji Pandžšir i da je štab pokreta otpora pod opsadom.

    Zvaničnici povezani sa pokretom otpora potvrdili su da talibani napreduju u tom regionu sjeveroistočno od glavnog grada Kabula.

    Amrulah Saleh, koji je bio potpredsjednik u vladi koju su zbacili talibani, a sada se nalazi u provinciji Pandžšir, objavio je na svom Twitter nalogu da su talibani okupili snage blizu ulaza u dolinu.

    Provincija Pandžšir, a posebno istoimena dolina, poznati su po organizovanju uspješnog pokreta, uključujući i suprotstavljanje sovjetskim snagama tokom rata od 1979. do 1989. godine, ali i talibanima tokom devedesetih.

    Provincija je i dalje pod kontrolom NRF koji je osnovao Ahmad Masoud, sin avganistanskog heroja i ikone pokreta otpora Ahmada Šaha Masouda.

    Nazari je izjavio da pokret NRF ima “hiljade boraca spremnih za otpor”, iako BBC nije nezavisno potvrdio ovu tvrdnju.

    “Međutim, radije bismo da pregovaramo o miru prije bilo kakvog rata ili sukoba”, poručio je Nazari.

  • Hoće li Afganistan ponovno biti baza za džihad?

    Hoće li Afganistan ponovno biti baza za džihad?

    Nakon pobjede talibana postavlja se i pitanje: Hoće li Afganistan ponovno postati baza za terorističke napade? Stručnjaci vide relativno mali rizik, piše Deutsche Welle.

    Za američkog predsjednika Joea Bidena nema sumnje da je Washington imao prije svega jedan cilj s obzirom na Afganistan: garantovati vlastitu sigurnost. Tako će, kako je rekao, i ostati.

    “Naš jedini vitalni interes za Afganistan ostaje ono što je uvijek bio: spriječiti teroristički napad na našu zemlju”, rekao je u svom govoru u ponedjeljak prošle sedmice.

    Bidenovu pretpostavku da bi to moglo uspjeti čak i bez prisutnosti SAD-a ne dijele svi Amerikanci.

    “Vraćamo se u stanje kakvo je postojalo prije (2001). To će reći, u žarište terorizma”, rekao je republikanski kongresmen Michael McCaul.

    Američki general Mark Milley izrazio je zabrinutost da bi skupine poput Al Qaide i Islamske države (IS) mogle brzo obnoviti svoje mreže u Afganistanu.

    Afganistan opet kao utočište za džihadiste?

    Rizik da bi se ove grupe mogle reorganizirati u Afganistanu apsolutno je stvaran, piše američki stručnjak Bliski istok i terorizam Daniel Byman u članku u časopisu “Foreign Affairs” pod naslovom: “Hoće li Afganistan ponovno postati sigurna luka za teroriste?”

    Protivterorističke mjere su, kako navodi, znatno otežane povlačenjem SAD-a iz Afganistana. Međutim, malo je vjerojatno, kako dalje navodi, da bi Afganistan mogao ponovno postati sigurno utočište za međunarodne džihadističke skupine. Prema njegovom mišljenju za to postoji nekoliko razloga. Al Qaeda je izgubila veliki dio svojih bivših snaga te je Islamska država u neprijateljskim odnosima sa talibanima. I prije svega, kako piše Byman, talibani su učili iz prošlosti i u skladu s tim se ponašaju drugačije.

    Stručnjak za južnu Aziju Christian Wagner iz Berlinske zaklade za nauku i politiku (SWP) također vjeruje da je malo vjerovatno da će džihadističke grupe u Afganistanu povratiti svoju staru prisutnost i snagu. “Oni više ne žele biti država parija, već traže međunarodno priznanje”, kaže Wagner. On podsjeća da su “Islamski emirat Afganistana”, kojim su vladali talibani od 1996. do 2001. godine, priznale samo tri zemlje, Pakistan, Saudijska Arabija i UAE.

    “Talibani sada to žele promijeniti. Oni znaju da je to moguće samo ako postoji odgovarajuća politika. To uključuje, između ostalog, njihov odnos s džihadističkim skupinama”, kaže Wagner.

    Talibani su pod prismotrom sa svih strana

    Ideja o Afganistanu u kojem žive međunarodni džihadisti ne samo da plaši Zapad. Rusija godinama održava kanale komunikacije s talibanima, a Kina također od prije nekoliko mjeseci sve češće razgovara s talibanima. Vodstvo u Teheranu također se oslanja na dijalog s talibanima. Odlazeći ministar vanjskih poslova Javad Sarif već je ponudio pomoć u mirovnim pregovorima koji se možda vode u Afganistanu. Sve tri susjedne države ujedinjene su u borbi protiv džihadizma. Talibani bi morali biti svjesni toga.

    I konačno, čak i nakon povlačenja, SAD ne ovise samo o dobrohotnosti talibana kada je u pitanju zaštita od terorističkih prijetnji. Prema Danielu Bymanu, oni još uvijek imaju dobro osmišljene izviđačke mogućnosti pomoću kojih mogu promatrati džihadističku scenu u Afganistanu i, ako je potrebno, boriti se s njom.

    “Američka vojska je pronašla kako da svoje zračne baze izvan Afganistana koristi za napade ili na drugi način djeluje u zemlji ukoliko bi to bilo neophodno”, kaže Byman.

    Razlike u odnosu na IS i Al Qaidu

    Međutim, veze između talibana i Al Qaide ostaju bliske, rekao je Edmund Fitton-Brown, šef misije UN-a za nadzor terorističkih grupa Islamska država, Al Qaeda i talibani.

    “Polazimo od toga da će vodstvo Al Qaede i dalje biti pod zaštitom talibana”, rekao je Fitton-Brown američkoj televiziji NBC.

    Nasuprot tome sasvim drugačije izgleda situacija sa IS-om u Afganistanu, koji sebe naziva “Islamskom državom u provinciji Khorasan” u odnosu na povijesnu regiju. Prema izvještaju koje je Vijeće sigurnosti UN-a objavilo u maju 2020., ova grupa je pretrpjela “značajne udarce”. “Talibanske snage odigrale su važnu ulogu u nanošenju ovih udaraca IS-u”, navodi se u izvještaju.

    U osnovi, džihadističke grupe poput Al Kaide i IS-a slijede drugačije ciljeve od talibana. Dok se potonji usredotočuju na proširenje svoje vladavine u Afganistanu, druge dvije skupine djeluju na međunarodnoj razini. Za njih granice ne igraju nikakvu ulogu.

    “Ovo različito gledište odigralo je ulogu samo u odnosu talibana s IS -om”, kaže Christian Wagner.

    IS optužuje Afganistance da se koncentrišu samo na svoju državu i na taj način to više vrednuju od islama i njegovog širenja. Al Qaeda, kako kaže Wagner, također slijedi taj cilj, ali za razliku od IS-a, to ne dovodi do napetosti s talibanima.

    “Obje grupe (Talibani i Al Qaeda) međusobno su povezane zajedničkim borbenim iskustvom u Afganistanu, a u nekim slučajevima teško se mogu odvojiti jedna od druge”, kaže Wagner.

    Upravo bi to, kako očekuje Wagner, moglo talibanima otežati definiranje njihovog odnosa s Al Qaedom nakon što su došli na vlast. Stoga će se, prema njegovom mišljenju, mnogo toga razjasniti na lokalnoj, a ne na nacionalnoj razini.