VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Američka vojska u pripravnosti: Mogući novi teroristički napadi u Afganistanu

    Američka vojska u pripravnosti: Mogući novi teroristički napadi u Afganistanu

    Američki zapovjednici u pripravnosti su zbog mogućih novih napada takozvane Islamske države Khorosan (ISIL-K), uključujući moguće rakete ili bombe koje bi sa vozila bile ispaljene prema aerodromu u Kabulu, rekao je šef američkog Centralnog zapovjedništva general Frank McKenzie.

    “Činimo sve što možemo da bismo bili spremni”, rekao je general McKenzie, dok američke snage nastoje dovršiti povlačenje iz Afganistana.

    SAD žele evakuaciju završiti do roka do 31. augusta koji je dogovoren s talibanima. Američki predsjednik Joe Biden nije produžio ovaj rok, prenosi BBC.

    U četvrtak navečer Biden je rekao da će se nastojanja evakuacije nastaviti uprkos napadima.

    Također se obavezao na osvetu napadačima, dodajući da je naredio Pentagonu da isplanira način napada na ISIS-K, regionalnu frakciju grupe koja je preuzela odgovornost za bombaške eksplozije u kojima je u četvrtak poginulo najmanje 90 ljudi.

    Islamska država je navodno rekla da je jedan od njenih bombaša samoubojica ciljao “prevoditelje i saradnike američke vojske”, prema izvještaju Reutersa.

  • Biden o napadima u Kabulu: Nećemo oprostiti, nećemo zaboraviti, lovićemo ih i natjerati da plate

    Biden o napadima u Kabulu: Nećemo oprostiti, nećemo zaboraviti, lovićemo ih i natjerati da plate

    Američki predsjednik Joe Biden se obratio povodom terorističkog, samoubilačkog napada u Kabulu prilikom čega je ubijeno najmanje 60 osoba, a povrijeđeno više od 140.

    “Težak dan. Teroristi su večeras napali Kabul”, započeo je Biden nastavljajući sa informacijom da među ubijenima ima i američkih vojnika.

    “ISIL-K je oduzeo živote američkih vojnika. Ubijeni američki vojnici bili su junaci koji su spašavali živote drugih. Spasili su u posljednjih 11 dana 7.000 ljudi. Oni su dio najnesebičnije vojske na svijetu, najbolje što ova zemlja može ponuditi. Srca nas bole zbog svih žrtava. Bijesni smo i srca su nam slomljena”, rekao je Biden.

    Do napada, koje je izveo ogranak terorističke organizacije ISIL (Khorosan) došlo je na području koje je pod zaštitom Sjedinjenih Američkih Država, a ubijeno je najmanje 12 američkih vojnika, a nekoliko njih je povrijeđeno i u kritičnom stanju.

    Biden navodi da su životi koji su izgubljeni, životi dati slobodi, sigurnosti i Americi.

    “Oni su branili našu viziju i vrijednosti protiv terorizma. Njihovu smrt nećemo oprostiti, nećemo ni zaboraviti, lovit ćemo ih i natjerati ih da plate. Amerika neće biti zastrašena”, rekao je on.

    Biden je kazao da se ne osjeća odgovornim za smrti američkih vojnika s obzirom na to da je postojao raniji sporazum sa talibanima prema kojem su američke trupe morale biti povučene, a zauzvrat je postojala garancija da nijedan vojnik neće biti napadnut.

    Najavio je da će SAD nastaviti sa evakuacijom do 31. augusta kako je i planirano, ali da će pokušati da izvuče i sve one koji se ne uspiju ukrcati u narednih nekoliko dana.

    “Ne možemo garantovati da ćemo uspjeti u evakuaciji baš svake osobe koja želi vani jer ih je zaista mnogo”, rekao je.

  • Broj poginulih u Kabulu porastao na 90, povrijeđeno najmanje 150 osoba

    Broj poginulih u Kabulu porastao na 90, povrijeđeno najmanje 150 osoba

    Ministarstvo zdravstva Afganistana saopćilo je kako je broj poginulih u eksplozijama u Kabulu porastao na 90, a da je najmanje 150 ljudi povrijeđeno u samoubilačkim napadima koje su izveli pripadnici tzv. Islamske države Khorasan.

    Iako su prve informacije s terena govorile kako u eksplozijama nisu stradali strani državljani, novi izvještaj je pokazao da je u dvije odvojene eksplozije stradalo između ostalog i 13 pripadnika američke vojske.

    “U eksplozijama u Kabulu stradalo je 90 osoba, a povrijeđeno je najmanje 150 građana”, saopćeno je iz Ministarstva zdravsta Afganistana.

    Povodom napada oglasili su se i predstavnici talibana koji su za Reuters izjavili kako je u eksplozijama poginulo najmanje 28 članova ovog pokreta.
    “Izgubili smo više ljudi nego Amerikanci”, rekao je jedan od zvaničnika talibanskog pokreta u kratkoj izjavi za Reuters.

    Povodom smrti američkih vojnika oglasio se i američki predsjednik Joe Biden koji je izjavio kako su ovo teški dani za SAD.

    “ISIL-K je oduzeo živote američkih vojnika. Ubijeni američki vojnici bili su junaci koji su spašavali živote drugih. Spasili su u posljednjih 11 dana 7.000 ljudi. Oni su dio najnesebičnije vojske na svijetu, najbolje što ova zemlja može ponuditi. Srca nas bole zbog svih žrtava. Bijesni smo i srca su nam slomljena”, rekao je Biden.

    Uprkos napadima, većina zapadnih zemalja koje su posljednjih nekoliko dana vršile evakuaciju stanovništva u narednim danima saopćile su kako će nastaviti s aktivnostima u narednih nekoliko dana, odnosno do 31. augusta kada je dogovoreno povlačenje stranih trupa iz Afganistana.

    Od 14. augusta kada je započeo proces evakuacije stanovništva, s Međunarodnog aerodroma u Kabulu evakuisano je više od 100.000 Afganistanaca.

  • Grupa povezana sa ISIL-om osumnjičena za samoubilački napad u Kabulu

    Grupa povezana sa ISIL-om osumnjičena za samoubilački napad u Kabulu

    Glavni osumnjičeni za samoubilački napad na aerodromu u Kabulu je ogranak tzv. Islamske države u Afganistanu poznat kao Islamska država Khorasan, ISIL-K ili ISKP.

    Naime, u blizini Međunarodnog aerodrom u Kabulu došlo je do velike eksplozije, tačnije samoubilačkog napada u kojem je stradalo 13 osoba među kojima ima i djece, a povrijeđeni su mnogi, između ostalog i američki vojnici, kao i talibani.
    Eksplozija je uslijedila samo nekoliko sati nakon što su zapadne obavještajne službe upozorile da postoji opasnost od terorističkog napada u bližem okruženju aerodroma.


    Jake Sullivan, savjetnik predsjednika SAD-a Joea Bidena za nacionalnu sigurnost, rekao je još u nedjelju da postoji “akutna” i “uporna” prijetnja nastavku evakuacije iz afganistanske prijestolnice upravo zbog ISIL-K. Upozorenje, koje je usmjerilo pažnju na ovu, grupu koja je do sada imala vrlo nizak međunarodni profil, ove sedmice ponovili su britanski i zapadnoevropski zvaničnici.

    “Putanja ISKP-a bila je oživljavanje nakon teškog perioda 2019. i prve polovine 2020. godine. Oni su se odjednom pritajili od preuzimanja talibana, a mogući razlog za to bila je priprema grupe za novu kampanju,” rekao je Charlie Winter, viši naučni saradnik na Centru za proučavanje radikalizacije Univerziteta u Londonu.

    Gužve, avioni i infrastruktura na aerodromu predstavljaju očigledno mjesto za napad koji može prouzrokovat masovne žrtve, po čemu je ISIL postao poznat. A ovaj napad na aerodrom vjerovatno će doživjeti kao “veliku pobjedu”.

    Grupa je inače dobila ime Khorasan po nazivu koji je korišten od niza islamskih imperijalnih vladara za dio zemlje koji se proteže od Irana do zapadnih Himalaja.

    Osnovani su prije nešto manje od šest godina nakon što su dva predstavnika ISIL-a otputovala u Balochistan, jugozapadnu provinciju Pakistana, na sastanak s malom grupom razočaranih talibanskih komandanata i drugih ekstremista koji su se borili u regiji, ali su se osjećali marginalizovani unutar tamošnjeg džihadističkog pokreta.

    Glavna matična organizacija ISIL tada je bila na vrhuncu moći, zauzela je dijelove Sirije i Iraka nakon munjevite kampanje. Grupa je započela planiranje svoje globalne ekspanzije čak i prije pobjeda koje su privukle međunarodnu pažnju i krenula u osnivanje podružnica u cijelom islamskom svijetu.

    Postojeći lokalni islamistički pokreti često su se borili protiv takvih napora. U Afganistanu su se talibani protivili širenju ISIL-K. Tako su učinile i Al-Qaida, snage afganistanske vlade i Sjedinjene Države. Niz ofanziva rezultovao je velikim žrtvama i smrću niza vođa.

    ISIL i ISIL-K vjeruju da su talibani napustili islamsku vjeru zbog svoje spremnosti na pregovore sa SAD-om, njihovog očiglednog pragmatizma i neuspjeha u primjeni islamskog zakona sa dovoljno strogoće.

  • Eksplozija u blizini aerodroma u Kabulu, poginulo najmanje 13 osoba

    Eksplozija u blizini aerodroma u Kabulu, poginulo najmanje 13 osoba

    U blizini Međunarodnog aerodrom u Kabulu došlo je do velike eksplozije, potvrdio je sekretar za medije Pentagona John Kirby.

    Talibani su saopštili da je poginulo najmanje 13 osoba, prenosi Reuters.

    Kako se navodi, eksplozija je uslijedila samo nekoliko sati nakon što su zapadne obavještajne službe upozorile da postoji opasnost od terorističkog napada u bližem okruženju aerodroma na kojem i danas kao i prethodnih dana veliki broj Afganistanaca čeka evakuaciju iz Kabula.

    Kako javljaju mediji koji se nalaze na licu mjesta, prve informacije pokazuju kako je napad izveo bombaš samoubica. Iako zvaničnici nisu mogli potvrditi informacije o povrijeđenima, mediji prenose kako je i više osoba povrijeđeno tokom ovog napada.
    “Prema prvim izvještajima, čini se da ima afganistanskih žrtava u eksploziji blizu mjesta gdje su ljudi koji se nadaju bijegu stajali u redu za obradu viza”, prenosi The Guardian.

    “Možemo potvrditi da je došlo do eksplozije u blizini aerodroma u Kabulu. Za sada nema podataka o žrtvama. Čim budemo u mogućnosti, obratit ćemo se s novim informacijama”, rekao je John Kirby.
    Kako prenosi The Guardian, izvori iz britanskog ministarstva odbrane su također potvrdili da je došlo do eksplozije u blizini hotela Baron koji se nalazi blizu Međunarodnog aerodroma u Kabulu.

    Za sada, niti jedan obavještajni izvor ne može potvrditi da li su u napadu učestvovali pripadnici talibanskog pokreta ili tzv. Islamske države čija je organizacija IDIL-K i dalje veoma aktivna u Afganistanu.

    Povodom napada oglasio se i poznati afganistanski novinar Bilal Sarwary koji je naveo kako su mu prijatelji koji se nalaze u blizini događaja prenijeli informacije o eksploziji.

    “Napadač samoubica raznio se usred velike gomile ljudi. Barem još jedan napadač počeo je pucati i to mi je potvrdilo više svjedoka i prijatelja”, rekao je Sarwary.

  • EU: Zbog treće doze vakcine države se mogu suočiti s pravnim problemom

    EU: Zbog treće doze vakcine države se mogu suočiti s pravnim problemom

    Zemlje Evropske unije koje odluče da koriste dodatnu treću dozu vakcine protiv kovid-19, mogu se suočiti s pravnim problemima, jer regulatorna Evropska agencija za lijekove (EMA) još nije preporučila dodatnu dozu vakcine, saopštila je danas Evropska komisija.

    EMA je više puta nagovještavala da je potrebno više podataka prije nego što se odobri upotreba buster vakcine, piše Rojters.

    “Pojačane doze trenutno nisu odobrene za stavljanje u promet i još nisu bile podložne naučnoj procjeni naučnicima iz EMA jer nema dovoljno podataka”, saopštila je Komisija EU.

    U saopštenju se dodaje da odgovornost o odlučivanju da se uključe buster vakcine u kampanje vakcinacije imaju same države članice i to bi moglo značiti da bi u slučaju neočekivanih nuspojava kod pacijenata države EU mogle snositi pravne posljedice.

    Komisija EU je takođe rekla da u ovakvim slučajevima odgovornost kompanija vakcina neće potpuno nestati ako se buster vakcina rukovodi bez odobrenja EMA-a.

    Svaka kompanija koja isporučuje Evropskoj uniji vakcine protiv kovid-19 pregovarala je o različitim klauzulama, koje ostaju uglavnom povjerljive.

    Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) saopštio je da Austrija, Belgija, Francuska, Mađarska, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg i Slovenija trenutno preporučuju upotrebu buster vakcina protiv kovid-19, dok 13 dugih evropskih država još raspravlja o tome.

    Posljednjih mjeseci EU je rezervisala milijarde doza od nekoliko proizvođača vakcine za predstojeće godine, a koje se mogu donirati i siromašnijim zemljama.

    Buster vakcine protiv kovid-19 biće dostupne Amerikancima od 20. septembra, rekli su prošle nedjelje američki zdravstveni zvaničnici.

    Neke zemlje EU imaju programe kompenzacije koji imaju za cilj da nadoknade potencijalnim žrtvama štetu od vakcina van sudova, ali kriterijumi za nadoknadu variraju.

    Od početka kampanje vakcinacije u Evropi stotine zahtjeva su podnesene vlastima od strane potencijanih žrtava, što pokazuju zvanični podaci iz Danske, Njemačke, Norveške i Švajcarske, dok je do sada odobreno samo nekoliko novčanih nadoknada.

  • Evropa prekida evakuaciju: “Smrtonosni napad mogao bi se desiti kroz nekoliko sati”

    Evropa prekida evakuaciju: “Smrtonosni napad mogao bi se desiti kroz nekoliko sati”

    Sve više zapadnih zemalja ozbiljno upozorava na mogućnost terorističkog napada na aerodrom u Kabulu.

    Britanski ministar oružanih snaga Džejms Hipi rekao je da je prijetnja terorističkim napadom, zbog koje je niz zapadnih zemalja izdao upozorenja svima koji se nalaze kod aerodroma u Kabulu, “vrlo kredibilna”.

    Prijetnju je opisao kao vrlo ozbiljnu te naveo kako izvještaji obavještajnih službi kažu da bi se napad mogao dogoditi svakog časa. Na pitanje bi li se napad mogao dogoditi u narednih nekoliko sat, Hipi je samo kratko rekao: “Da”.

    Holanđani su objavili da prekidaju evakuacije iz Kabula, a danska ministarka odbrane rekla je da više nije sigurno letjeti u Kabul ili iz njega.

    Hrvatski ambasador u Turskoj Hrvoje Cvitanović, zadužen i za Avganistan, upozorio je danas u Zagrebu da “opasnost svakim danom raste” u Avganistanu i procjenjuje da postoji prijetnja terorističkog napada na koji su već upozorile američka, australijska i britanska vlada.

    “Pred samim vratima zračne luke danas je bio jedan vrlo ružan napad, u ovom trenutku ne znamo koga, međutim troje ljudi je stradalo životom”, rekao je hrvatski veleposlanik koji učestvuje na Konferenciji ambasadora, generalnih konzula i vojnih izaslanika RH u Zagrebu.

    Kako se bezbjednosna situacija oko aerodroma u Kabulu pogoršava, Belgija i Danska objavile su kako su obavile svoje posljednje evakuacije letove. Holanđani su najavili da danas prekidaju evakuacijske letove, pri čemu je vlada poručila da su im Amerikanci rekli da moraju otići.

    Njemačka još uvijek nije potvrdila što planira, ali više u izvještaja se navodi kako bi današnja četiri njemačka leta mogla biti posljednja. Pripadnici njemačke vojske evakuisaće se sutra.

    Objavljen je i snimak jednog od posljednjih njemačkih evakuacijskih aviona, koji je jutros iz Kabula krenuo prema Uzbekistanu.

    Francuski premijer Žan Kastes jutros je za državni radio rekao da će posljednji francuski avion napustiti Kabul sutra naveče. “Nakon toga više ne možemo letjeti iz Kabula”, dodao je.

    Belgijski premijer Aleksander de Kro potvrdio je da je zadnji belgijski evakuacijski avion sinoć sletio u pakistanski grad u Islamabadu. Takva odluka je donesena, pojasnio je, jer “se situcija drastično pogoršala tokom dana”. Belgijske vlasti dobile su izvještaje o mogućem napadu bombaša samoubica na aerodrom u Kabulu.

    Poljska je “iz bezbjednosnih razloga” završila evakuaciju iz Avganistana nakon što je evakuisala više od 1.300 ljudi, objavile su danas poljske vlasti, prenosi AFP. Posljednji od 14 poljskih aviona sletio je jutros u Varšavu.

    BBC-jev diplomatski dopisnik objavio je kratku analizu prijetnji terorističkim napadom na aerodrom u Kabulu.

    Britanski Forin ofis je i ranije upozorio sve državljane da ne putuju u Avganistan, navodeći mogućnost terorističkih napada. Ali, novo upozorenje je vrlo specifično: Ne putujte na aerodrom u Kabulu. Ako ste već tamo, maknite se na sigurnu lokaciju i čekajte dalje upute.

    Zvaničnici ne žele iznositi detalje o prirodu mogućeg napada, ali novo upozorenje pristiglo je samo 24 sata nakon što je američki predsjednik Džo Bajden upozorio na opasnost koju predstavljaju ekstremisti povezani sa grupom koja se naziva Islamskom državom.

    “Teroristička prijetnja postoji otkad su započele evakuacije”

    Prijetnja terorističkog napada na aerodrom u Kabulu “postojala je od trenutka kad su započele evakuacije”, rekao je za BBC pukovnik Ričard Kemp, bivši komandant britanskih snaga u Avganistanu.

    “Govorimo prijetnji terorističkim napadom, da li od talibana, Al Kaide ili Islamske države. Mogla bi ga izvesti bilo koja od te tri grupe”, rekao je.

    “Činjenica da ljudi najviše govore o ISIS-u ne čini tu prijetnju navjerovatnijom. Mislim da je prijetnja postojala od trenutka kad je počela evakuacija. Nemam sumnje da su naše snage sasvim svjesne prijetnje i da već danima poduzimaju mjere kako bi spriječile da se takvo šta dogodi”, rekao je Kemp.

    “Ali, jasno je da bi se mogao dogoditi teroristički napad, možda na snage koje obezbjeđuju aerodrom, one izvan njega i naravno na ljude koji pokušavaju ući na aerodrom”, rekao je Kemp.

  • Moderna zbog kontaminacije bočica obustavila isporuku vakcina Japanu

    Moderna zbog kontaminacije bočica obustavila isporuku vakcina Japanu

    Kompanija Moderna saopćila je da je obustavila isporuku oko 1,63 miliona doza svoje vakcine protiv koronavirusa u Japanu nakon izvještaja o kontaminaciji bočica određenim česticama, za koje se sumnja da su povezane sa proizvodnom linijom u Španiji.

    Iako Moderna tvrdi da nisu identifikovani nikakvi problemi vezani za sigurnost ili efikasnost, suspenzija predstavlja novi neuspjeh za firmu čiji su partneri prošlog mjeseca imali kašnjenja u proizvodnji, što je poremetilo isporuke nekim zemljama, uključujući Južnu Koreju.

    To je navelo neke japanske kompanije da otkažu vakcinaciju radnika planiranu za danas, jer je većina spornih doza isporučena na mjesta masovne vakcinacije i radna mjesta u Japanu.

    “Moderna” potvrđuje da je obaviještena o slučajevima čestica koje se vide u bočicama vakcina protiv koronavirusa”, navodi se u saopćenju Moderne.

    Dodaje se da kompanija istražuje izvještaje i ostaje posvećena brzom radu sa svojim partnerom Takedom i regulatorima na rješavanju ovog problema.

    Vjeruje se da bi kontaminacija mogla biti posljedica proizvodnog problema u jednoj od proizvodnih linija na lokaciji u Španiji.

    Nije poznato da li je to uticalo na isporuke u druge zemlje.

    Serija spornih vakcina imala je 565.400 doza, a Moderna je saopćila da je stopirala isporuku ove i još dvije serije.

    Takeda je saopćila da je sprovela hitan pregled nakon što su u velikom broju bočica sa vakcinom pronađene čestice na mjestu inokulacije u Japanu.

    Japansko Ministarstvo zdravlja odlučilo je da povuče neke doze iz predostrožnosti nakon konsultacija sa Takedom, ali je saopćilo da će nastojati da smanji uticaj povlačenja na svoje planove vakcinacije.

    Zvaničnici su rekli da nije prijavljen nijedan slučaj zdravstvenih problema povezanih sa davanjem ovih vakcina.

    Kompanija “Japan Airlines” saopćila je da je danas otkazala vakcinaciju svojih zaposlenik ovom vakcinom zbog pojave čestica.

    Još jedna japanska avio-kompanija, ANA, takođe je danas obustavila vakcinaciju, prenosi novinska agencija Kjodo.

  • Navaljni: Tjeraju me da gledam državnu televiziju osam sati dnevno

    Navaljni: Tjeraju me da gledam državnu televiziju osam sati dnevno

    Ruski opozicionar Aleksej Navaljni dao je prvi intervju iz zatvora, uporedivši ga sa kineskim “radnim logorom”, uz dodatak da je primoran da gleda osam sati dnevno državnu televiziju, prenio je “Gardijan”.

    Navaljni služi zatvorsku kaznu od dvije i po godine u zatvoru u Pokrovu, 100 kilometara istočno od Moskve.

    On je za “Njujork tajms” rekao da su dani “teškog rada” u sovjetskom gulagu završeni, ali su sada zamijenjeni, kako je rekao, “psiholoških nasiljem” putem ispiranja mozga i propagande.

    “Možete da zamislite istetovirane mišićave muškarce sa čeličnim zubima, koji se bore noževima da zauzmu krevet pored prozora. Morali biste da zamislite nešto kao što je kineski radni logor, gdje svi marširaju u redu, a kamere su na sve strane. Takođe, prisutna je i konstanta kontrola i kultura cinkarenja”, izjavio je Navaljni.

    On navodi da čuvari nadgledaju njega i ostale zatvorenike dok gledaju “državnu propagandu”, ne dozvoljavajući im da čitaju ili pišu, a ako neko slučajno zaspi, odmah ga bude.

    Međutim, dodaje se u tekstu, Navaljnog ne napušta nada o budućnosti vladavine predsjednika Vladimira Putina, insistirajući da će se jednog dana to okončati.

    “Prije ili kasnije, ova greška će biti ispravljena, Rusija će postati demokratsko društvo, na evropskoj stazi razvoja – zato što ljudi tako žele”, rekao je on u intervjuu objavljenom u srijedu.

    On je kazao da će zapadne sankcije Rusiji više nauditi ruskom narodu nego ljudima na vlasti.

    Dodao je da ga niko nije od zatvorenika napao, čak je rekao da mu je zabavno sa njima.

    Navaljni, koji je prema tvrdnjama zapadnih obavještajnih službi otrovan nervnim agensom prošle godine, vratio se nakon liječenja iz Njemačke u Rusiju u januaru, ali je odmah po dolasku na aerodrom u Moskvu uhapšen i potom osuđen zbog optužbe da je prekršio uslovnu kaznu.

    Kremlj je negirao da stoji iza trovanja Navaljnog i ostao pri stavu da zatvorska kazna nije politički motivisana.

    Ovog mjeseca, optužen je za nova krivična djela zbog čega bi mogao da ostane u zatvoru još tri godine.

    Ukoliko ga sud proglasi krivim, na slobodi bi mogao najranije da se nađe poslije 2024. godine.

  • Avganistan i droga: Koliko se opijuma proizvodi i šta poručuju talibani

    Avganistan i droga: Koliko se opijuma proizvodi i šta poručuju talibani

    Talibani tvrde da su uzgajanje opijumskog maka i trgovina drogama zaustavljeni kada su prethodni put bili na vlasti u Avganistanu.

    Ali iako je došlo do naglog pada 2001. godine – kada je Avganistan posljednji put bio pod kontrolom islamske militantne grupe – uzgoj opijumskog maka u područjima pod kontrolom talibana porastao je u narednim godinama.

    Koliko se opijuma proizvodi u Avganistanu?
    Biljke opijumskog maka mogu se oplemeniti kako bi bile osnova za nekoliko droga koje izazivaju veliku zavisnost, kao što je heroin.

    Avganistan je najveći svjetski proizvođač opijuma, prema podacima Agencije Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal (UNODC).

    Žetva opijuma u toj zemlji čini više od 80 odsto svjetskih zaliha.

    UNODC je 2018. procijenio da je proizvodnja opijuma učestvovala sa 11 odsto ekonomije zemlje.

    Šta su talibani rekli da će učiniti sa opijumom?
    Pošto su talibani ponovo preuzeli kontrolu nad Avganistanom sredinom avgusta 2021. godine, portparol Zabihulah Mudžahid je rekao: “Kada smo ranije bili na vlasti nije bilo proizvodnje droge”.

    “Ponovo ćemo dovesti uzgoj opijuma na nulu i neće biti krijumčarenja”, poručio je.

    Kakva je istorija talibana u vezi sa drogom?
    U početku je uzgoj opijumskog maka znatno porastao pod vladavinom talibana – sa oko 41.000 hektara 1998. godine, na više od 64.000 do 2000. godine, prema američkom Stejt departmentu.

    To se uglavnom događalo u provinciji Helmand pod kontrolom talibana, koja je činila 39 odsto svjetske nezakonite proizvodnje opijuma.

    Ali u julu 2000. godine talibani su zabranili uzgoj opijumskog maka u oblastima koje su kontrolisali.

    A u izvještaju Ujedinjenih nacija iz maja 2001. “primjećuje se skoro potpuni uspjeh zabrane uzgoja maka u područjima pod kontrolom talibana”.

    Poslije talibanske zabrane uzgoja opijumskog maka, došlo je do primjetnog pada u zapljenama opijuma i heroina u svijetu 2001. i 2002. godine.

    Međutim, stvari su se od tada promijenile.

    Iako se uzgoj odvijao u regionima koje je donedavno kontrolisala bivša avganistanska vlada, većina uzgoja maka koncentrisana je u područjima koja su bila u rukama talibana.

    Na primjer, provincije Helmand i Kandahar u južnom Avganistanu imale su najviše zemlje koja se koristila za uzgoj maka 2018. godine, pod kontrolom talibana.

    Kako talibani zarađuju od maka?
    Uzgoj opijuma glavni je izvor zapošljavanja u Avganistanu – skoro 120.000 radnih mjesta bilo je obezbjeđeno žetvom opijuma 2019. godine, prema istraživanju opijuma UNODC-a za Avganistan.

    Talibani zarađuju kroz poreze na usjeve opijuma i indirektno kroz preradu i trgovinu, navodi američki Stejt department.

    Porez na uzgoj opijuma iznosi 10 odsto. Porezi se takođe naplaćuju od laboratorija koje pretvaraju opijum u heroin, kao i od trgovaca koji krijumčare nedozvoljene droge.

    Procjene godišnjeg udjela talibana u ekonomiji ilegalnih droga kreću se od 100 do 400 miliona dolara.

    Nelegalne droge čine do 60 odsto godišnjih prihoda talibana, prema američkom specijalnom generalnom inspektoru za obnovu Avganistana (Sigar).

    Gdje droga završava?
    Heroin napravljen od opijuma koji se uzgaja u Avganistanu čini 95 odsto tržišta u Evropi. Međutim, samo jedan procenat heroina dolazi u Ameriku iz Avganistana, prema američkoj Agenciji za borbu protiv droga.

    Većina dolazi iz Meksika. Između 2017. i 2020. godine, više od 90 odsto narkotika transportovano je drumom. Ali nedavno je došlo do porasta zapljena na moru, na putevima između Indijskog okeana i Evrope.