VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Vašington zabrinut zbog nove tlibanske vlade

    Vašington zabrinut zbog nove tlibanske vlade

    SAD su “zabrinute” nakon što su talibani objavili sastav nove vlade Avganistana, koju čine samo muškarci, među kojima su i ličnosti povezane sa napadima na američke snage.

    Stejt department je saopštio da vrši procjenu jučerašnje objave.

    Privremeni kabinet predvodi mula Mohamad Hasan Akund, koji je na crnoj listi UN, a u vladi je i Siradžudin Hakani, kojeg traži američki Federalni istražni biro.

    “Uočavamo da se objavljena lista imena sastoji samo od pojedinaca koji su pripadnici talibana ili njihovi bliski saradnici i da nema žena. Zabrinuti smo i zbog pripadnosti i prošlosti nekih pojedinaca”, navodi Stejt department.

    U saopštenju se dodaje da će Amerika “suditi talibanima na osnovu njihovih djela, a ne riječi”.

    Talibanska vlada, koja je proglasila Avganistan za “Islamski Emirat”, suočava se sa izazovima u ovoj ratom opustošenoj zemlji, uključujući stabilizovanje ekonomije i sticanje međunarodnog priznanja.

    Grupa je prethodno objavila da želi da formira sveobuhvatnu vladu, prenio je BBC.

  • Snažan potres magnitude 7 stepeni pogodio Meksiko

    Snažan potres magnitude 7 stepeni pogodio Meksiko

    Potres magnitude 7 stepeni pogodio je područje 17 kilometara sjeveroistočno od Acapulca u meksičkoj saveznoj državi Guerrero, javila je američka geološka služba USGS.

    Kako javljaju mediji, građevine su se tresle, a stanovnici su istrčali na ulice. Prema izvještaju civilne zaštite, uzrokovao je odrone kamenja koje je padalo na ceste, kao i klizišta. Prema izjavama svjedoka, oštetio je i građevine u Acapulcu.

    Gradonačelnica glavnog meksičkog grada Ciudad de Mexica Claudia Sheinbaum kazala je da u glavnom gradu za sada nema dojava o velikim štetama.
    Prvo je bila izmjerena magnituda potresa od 7,4, a USGS je izvijestio da se radilo o vrlo plitkom potresu na 12,5 kilometara ispod zemljine površine, što je povećalo efekt tresenja.

    Tokom potresa zabilježen je i svjetlosni fenomen sličan Aurori Borealis.

  • Djevojka u Španiji otkrila da je u porodilištu zamijenjena s drugom bebom, traži odštetu od tri miliona eura

    Djevojka u Španiji otkrila da je u porodilištu zamijenjena s drugom bebom, traži odštetu od tri miliona eura

    Jedna djevojka je tužila regionalno ministarstvo zdravlja u sjevernoj Španiji i zatražila odštetu, nakon što je otkrila da je prije 19 godina greškom zamijenjena s drugom bebom, javili su lokalni mediji.

    Ona je zamijenjena s bebom koja je rođena na isti dan 2002. godine u bolnici u Logronu, južno od Bilbaa. Obje bebe stavljene su u inkubator prije nego što su predane pogrešnim roditeljima, piše BBC.

    Regionalna vlada priznala je slučaj naglasivši da je riječ o “ljudskoj pogrešci”. Regionalna ministrica zdravstva Sara Alba rekla je u utorak da nije moguće zaključiti ko je pogriješio. Navela je da bi bilo “nemoguće da se ovako nešto ponovi danas” jer su postupci identifikacije beba “sigurni i pouzdani”.

    O slučaju su prve izvijestile novine La Rioja, koje navode da jedna od žena traži odštetu od 3 miliona eura od regionalnog ministarstva zdravstva. Ministarstvo nudi samo naknadu od 215.000 eura, prenosi BBC.

    Druga oštećena žena obaviještena je o situaciji, ali se nije žalila, izvijestile su novine “El País”. Podnositeljicu žalbe, koja nije imenovana, odgojila je žena za koju je vjerovala da joj je baka.

    Kad je baka 2017. tužila osobu za koju se mislilo da je otac zbog nebrige o djeci, sud je naložio DNK test. Tada se potvrdilo da muškarac nije biološki otac djeteta, a kasniji je test otkrio da ni majka nije osoba za koju se mislilo da jeste.

    Sa 16 godina djevojka je zatražila pomoć advokata koji su izvršili pritisak na zdravstvene vlasti da istraže okolnosti njenog rođenja. Istraga je pokazala da postoji samo jedna beba s kojom je djevojčica mogla biti zamijenjena.

    Sada joj je 19 godina i čeka rezultate DNK testa kako bi potvrdila identitet svojih bioloških roditelja dok tužitelji istražuju slučaj.

  • Talibani blokiraju napuštanje Avganistana

    Talibani blokiraju napuštanje Avganistana

    Avganistanska sluzbenica zaposlena pri američkoj organizaciji u Kabulu kaže da je talibani blokiraju da napusti zemlju, kao i još stotine ljudi koji žele čarterima da izađu iz Avganistana.

    Neimenovana žena, koja je danas razgovarala sa AP-om, kaže da se plaši za svoju bezbjednost ukoliko je talibani budu odvojili na stranu.

    Američka organizacija “Asend”, sarađivala je godinama sa avganistanskim ženama i djevojčicama, kako bi im pomogla.

    Neimenovana žena je samo jedna od nekoliko stotina ljudi, među kojima ima i američkih državljana i vlasnika zelenih karata, koji kažu da čekaju u halama i hotelima više od nedjelju dana da dobiju dozvolu da se ukrcaju na čarter let iz sjevernog grada Mazar-e-Šarif.

    “Mislimo da se nalazimo u nekoj vrsti zatvora”, rekla je ona.

    Dodaje da su američki državljani koje je srela u grupi su ljudi u sedamdesetim godinama, uglavnom roditelji Amerikanaca avganistanskog porijekla koji su u SAD.

    Talibani su obećali da će pustiti sve ljude koji imaju odgovarajuće propusnice i ostalu dokumentaciju.

    Državni sekretar SAD Entoni Blinken danas je negirao tvrdnje republikanskih poslanika da je situacija u Mazar-e-Šarifu nalik talačkoj krizi, nakon što se američka vojska povukla 30. avgusta iz Avganistana.

    Talibani su preuzeli vlast u toj zemlji 15. avgusta, kada su bez borbe ušli u Kabul.

  • Talibani saopštili sastav nove vlade

    Talibani saopštili sastav nove vlade

    Talibani su saopštili sastav nove privremene vlade, koju će predvoditi Mulah Mohamed Hasan Akund, a zamjenik će mu biti suosnivač pokreta Mulah Mohamed Hasan Akund, javlja danas BBC pozivajući se na izjavu portparola talibana Zabinulaha Mudžahida.

    “Znamo da je narod u Avganistanu čekao novu vladu”, rekao je portparol Mudžahid.

    Ministar policije biće Saradžudin Hakani, koga traži američki FBI, a koji je na čelu militantne grupe poznate kao Hakani mreža.

    Ministar odbrane biće Mulah Jakub, a Mulah Abdul Salam Hanafi njegov zamjenik.

    Talibani su preuzeli kontrolu kad najvećim dijelom Avganistana 15. avgusta, kada su ušli u Kabul, a predsjednik Ašraf Gani je tada napustio zemlju.

  • Kompanija Allianz pod istragom u Njemačkoj zbog investicionih fondova

    Kompanija Allianz pod istragom u Njemačkoj zbog investicionih fondova

    Njemački regulatori pokrenuli su istragu protiv najveće finansijske kompanije u zemlji Allianza (ALVG.DE) nakon što su prošle godine nestali neki od američkih investicionih fondova, rekli su za Reuters ljudi koji su direktno upoznati o tome.

    Ovaj potez pojačava pritisak na osiguravača koji se već suočava s mnoštvom tužbi ulagača zbog svojih strukturiranih alfa fondova i srodnih istraga Ministarstva pravosuđa Sjedinjenih Američkih Država (DOJ) i Komisije za vrijednosne papire i razmjenu (SEC).

    Njemački osiguravač jedan je od najvećih svjetskih menadžera novca sa 2,4 biliona eura (2,9 triliona dolara) imovine kojom upravlja preko obvezničkog giganta Pimco i Allianz Global Investors, koji su upravljali sredstvima u središtu istraga.

    Istraga njemačkog finansijskog regulatora BaFina vodi se kroz više odjela ove institucije, izjavilo je nekoliko izvora, govoreći pod uslovom anonimnosti dok je istraga u toku.

    Zvaničnici BaFina, kažu izvori, ispituju u kojoj su mjeri rukovodioci Allianza izvan odjela za fondove znali ili su bili uključeni u događaje koji su doveli do gubitka milijardi dolara.

    Glasnogovornik Allianza odbio je komentarisati istragu o BaFinu.

    Izvori kažu da je njemačka istraga trenutno u fazi utvrđivanja činjenica i da uključuje više ljudi, ali da je ubrzala od kada je Allianz najavio istragu DOJ-a 1. augusta, piše Reuters.

    Osiguravač je prošlog mjeseca rekao da je ponovo procijenio rizike vezane za sredstva nakon što mu se obratilo Ministarstvo pravde i zaključio da bi to pitanje moglo materijalno pogoditi njegove buduće finansijske rezultate.

    Različite istrage i tužbe vrte se oko strukturiranih alfa fondova Allianz Global Investora, koji su se bavili američkim penzijskim fondovima za radnike poput učitelja i namještenika. Sredstva su plasirana i evropskim investitorima.

    Nakon što je pandemija koronavirusa dovela tržišta do zastoja, sredstva su pala, u nekim slučajevima za 80 posto ili više. Gubici od loših opklada na opcije bili su toliko ekstremni da je Allianz u martu 2020. zatvorio dva fonda vrijedna 2,3 milijarde dolara. Gubici kod drugih naveli su neke investitore da povuku ono što im je ostalo od novca.

    Ulagači su sada pokrenuli 25 tužbi tražeći odštetu od 6 milijardi dolara, rekavši da je Allianz odstupio od svoje strategije pružanja negativne zaštite za tržišne slomove. Allianzovi advokati rekli su da su investitori sofisticirani i svjesni rizika.

  • Britanski vojnici oduzeli sebi život zbog dešavanja u Avganistanu

    Britanski vojnici oduzeli sebi život zbog dešavanja u Avganistanu

    Pojedini britanski veterani iz avganistanskog rata oduzeli su sebi život jer su bili pogođeni i očajni zbog haotičnog povlačenja snaga predvođenih SAD i pobjedom talibana, izjavio je ministar odbrane Velike Britanije Džejms Hipi.

    Britanija je izgubila 457 vojnika u Avganistanu, odnosno imala je oko 13 odsto žrtava među 3.500 saveznčkih snaga od 2001. godine, podsjeća Rojters.

    “Nažalost, bilo je vojnika koji su služili u Avganisanu, uključujući i vojnika sa moje posljednje posjete Avganistanu, koji su oduzeli sebi život u prošloj nedjelji zbog osjećaja koji im se javio nakon najnovijih dešavanja u Avganistanu”, rekao je Hipi.

    Hipi, koji je bio u vojnoj službi u Avganistanu, Sjevernoj Irskoj i Iraku, ocjenio je da je sve to “vrlo zabrinjavajuće i uznemiravajuće”.

    “To mi izaziva stravičnu mučninu”, otkrio je Hipi.

  • Sve više američkih kompanija planira zapošljavanje uslovljavati obaveznom vakcinacijom

    Sve više američkih kompanija planira zapošljavanje uslovljavati obaveznom vakcinacijom

    Sve je više američkih kompanija koje namjeravaju da zapošljavanje uslovljavaju vakcinacijom protiv koronavirusa.

    Među njima je i denverški restoran Bonanno Concepts koji će od 30. septembra sve radnike obavezati na vakcinaciju.

    “Od ukupnog broja zaposlenih, 20 posto njih je bilo nevakcinisano. Skoro svi oni su se u 24 sata prijavili za vakcinaciju, a nakon što smo se odlučili na ovaj korak”, izjavila je Jessica Kinney, direktorica odjela za ljudske resurse spomenutog restorana.

    Velike kompanije, poput United Airlinesa i Googlea, su također obavezale dio radnika na vakcinaciju. Postoje firme koje će nevakcinisanim radnicima dodatno naplaćivati troškove zdravstvene zaštite. Jedna takva je Delta Air Lines, a u njenom slučaju to će iznositi 200 dolara mjesečno.

    Uprave kompanija su podstaknute da budu odlučnije u namjeri da obavežu na vakcinaciju, i to nakon što je američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) ranije ove sedmice odobrila i vakcinaciju tinejdžera vakcinama proizvođača Pfizer/BioNTech.

    Vakcinacijom se uslovljavaju i nova zapošljavanja. Prema online servisu za zapošljavanje Indeed.com, od jula ove godine se broj kompanija, koje uslovljavaju zapošljavanje vakcinacijom, povećao za 90 posto.

    “Ovo bi mogao biti početak trenda koji će se nastaviti”, ocijenila je AnnElizabeth Konkel iz Indeeda.

    Vakcinacija je najčešće obavezna za radnike u marketingu, IT-u, obrazovanju i prodaji. Prema istraživanju Gallupa, 52 posto radnika podržava obaveznu vakcinaciju, dok se 38 posto njih protivi tome. Istraživanje, koje je proveo Associated Press-NORC Center for Public Affairs Researh, je pokazalo da 59 posto uposlenika podržava obaveznu vakcinaciju.

    Obavezivanje na vakcinaciju će učiniti da dio ljudi još više bude zainteresovan da konkuriše za određeno radno mjesto, ali bi i dio njih moglo odvratiti od te namjere, objavio je CBS News.

  • Vanredno stanje na istoku Evrope: Migrantska kriza kao način ratovanja EU i Bjelorusije

    Vanredno stanje na istoku Evrope: Migrantska kriza kao način ratovanja EU i Bjelorusije

    Predsjednik Poljske objavio je ovih dana dekret kojim se uvodi vanredno stanje na granici s Bjelorusijom na 30 dana zbog migrantske krize koja je eskalirala na granici između ove dvije zemlje i dodatno destabilizirala cijelu regiju.

    Kako je naveo poljski predsjednik u svojoj odluci, vanredno stanje se uvodi u 183 mjesta koja se nalaze u pojasu od tri kilometra uz granicu s Bjelorusijom, što su mnogi ocijenili kao potez bez presedana u postkomunističkoj historiji Poljske.

    “Situacija na granici s Bjelorusijom je teška i opasna. Poljska kao država koja je odgovorna za svoje granice, ali i za granice Evropske unije mora poduzeti mjere kako bi osigurala sigurnost i poljske države kao i Evropske unije”, rekao je glasnogovornik predsjednika Poljske Blazej Spychalski.

    Zašto je uvedeno vanredno stanje?

    Kako su naveli poljski zvaničnici, vanredno stanje na granici s Bjelorusijom uvedeno je prije svega zbog većeg priliva migranata iz arapskih zemalja, koji preko Bjelorusije nastoje doći do država Evropske unije.

    Glasnogovornik poljskog predsjednika saopćio je kako je u posljednjih nekoliko mjeseci hiljade migranata pokušalo preći iz Bjelorusije prema državama Evropske unije, od kojih su na udaru najviše Poljska, Litvanija i Latvija.

    Prema podacima vlasti, samo u augustu granicu između dvije zemlje ilegalno je željelo preći oko 3.200 migranata, a situacija je eskalirala naročito nakon krize u Afganistanu, kada su brojni građani pobjegli iz države zbog talibanskih osvajanja.


    Upravo u posljednjih nekoliko dana na granici Bjelorusije i Poljske zabilježen je veći priliv migranata iz Afganistana, a zbog situacije, poljska vlast započela je i izgradnju ograde visoke dva metra, kako bi olakšala posao graničnoj policiji na dijelovima gdje migranti pokušavaju preći granicu.

    Zbog novih mjera i uvođenja vanrednog stanja, brojni migranti ostali su “zaglavljeni” na ničijoj zemlji između Bjelorusije i Poljske te se trenutno nijedna zemlja ne oglašava o njihovom statusu.

    Iako je u suštini za krizu na granici između Bjelorusije i Poljske zaslužna migrantska kriza, posljednje odluke poljskog predsjednika povezane su i s političkom krizom koja već više od godinu traje između Bjelorusije s jedne te susjednih zemalja poput Latvije, Litvanije i Poljske s druge strane

    Lukašenkova osveta Evropskoj uniji

    Naime, od predsjedničkih izbora u Bjelorusiji 2020. godine, na kojima je pobjedu odnio Aleksandar Lukašenko, uslijedili su protesti bjeloruske opozicije, koje su podržale i susjedne države.

    Pojedini bjeloruski opozicionari, kao što je Sviatlana Tsikhanouskaya, djelovali su upravo iz Litvanije zbog zabrane ulaska u Bjelorusiju.

    Nakon što je situacija eskalirala, Evropska unija je uvela niz ekonomskih i političkih sankcija Bjelorusiji, što je nanijelo određenu štetu režimu Aleksandra Lukašenka.


    Ipak, bjeloruski predsjednik našao je način kako da odgovori na evropske sankcije, a za to su mu poslužili upravo migranti. Sveprisutnu migrantsku krizu bjeloruski predsjednik je iskoristio za svojevrsni rat protiv Evropske unije.

    Migranti iz Iraka, sjevera Afrike, ali i Afganistana, koji su dolazili u Bjelorusiju, uredno su provedeni prema granicama Litvanije, Latvije i Poljske, što je stvorilo velike probleme ovim zemljama.

    “Nećemo nikoga zadržavati. Bjelorusija nije krajnje utočište migrantima. Oni su krenuli prema prosvijetljenoj, ugodnoj i toploj Evropi”, ironično je izjavio Lukašenko.

    Njegova odluka da i dalje nastavi propuštanje migranata dovela je do toga da Poljska, Litvanija i Latvija zatvore granice s Bjelorusijom i proglase vanredno stanje u pograničnim dijelovima.

    Upravo ove zemlje, uključujući i Estoniju, potpisale su 23. augusta i zajedničku deklaraciju, gdje su optužile Bjelorusiju za hibridni rat s Evropskom unijom, u kojem režim Aleksandra Lukašenka koristi upravo migrante kao “oružje”.
    “Od juna smo suočeni s hibridnim napadima na istočnu granicu Evropske unije i NATO-a. Građani iz zemalja trećeg svijeta se koriste za ilegalne prelaske granica. Ovo nije migrantska kriza, već politički orkestrirana operacija režima Aleksandra Lukašenka kako bi se skrenula pažnja sve većih kršenja ljudskih i građanskih prava u Bjelorusiji”, navodi se u zajedničkoj izjavi.

    Evropska unija bez konkretnog rješenja

    Povodom eskalacije krize na granicama oglasila se i komesarka Evropske unije za unutrašnje poslove Ylva Johansson, koja je također optužila Bjelorusiju da prebacivanjem migranata na granice Evropske unije nastoji destabilizovati kompletnu regiju.
    “Ono što Lukašenko pokušava jeste destabilizacija Evropske unije, a u tome koristi ljudska bića. Sankcije koje je njegovom režimu uvela Evropska unija zapravo su ga povrijedile te pokušava učiniti sve kako bi nam se suprotstavio”, rekla je komesarka.

    Za sada se problemu migracija na istoku Evrope ne nazire kraj. Odnosi između Latvije, Litvanije, Poljske i Bjelorusije na najnižem su nivou, a Evropska unija za sada nema adekvatno rješenje koje bi zadovoljilo obje strane.

    Do sada se na granicama ovih zemalja nalazi nekoliko hiljada migranata čija je budućnost usljed političke krize neizvjesna, a situacija se svakako može dodatno zakomplikovati ukoliko se uzme u obzir činjenica da Evropa ulazi u jesen i zimu – period godine kada je evropski mehanizam upravljanja migracijama na posebnom ispitu.

  • Gadafijev sin pušten na slobodu nakon sedam godina provedenih u zatvoru

    Gadafijev sin pušten na slobodu nakon sedam godina provedenih u zatvoru

    Libijske vlasti pustile su u nedjelju jednog od sinova Moamera Gadafija nakon više od sedam godina zatočeništva u glavnom gradu Tripoliju, rekao je privremeni čelnik zemlje.

    Mandatar za mjesto premijera Abdul Hamid Dbeibah rekao je u ponedjeljak da je Al-Sadi Gadafi pušten na slobodu u skladu s prethodnim sudskim nalogom.

    Mohamed Hamouda, glasnogovornik prijelazne vlade, rekao je da je on izašao iz zatvora Al-Hadaba, gdje se nalaze mnogi dužnosnici Gadafijevog režima koji čekaju na suđenje, uglavnom u vezi sa suzbijanjem ustanka 2011. u kojem je srušen dugogodišnji vladar. Hamouda nije detaljno objašnjavao okolnosti puštanja.

    Lokalni mediji izvijestili su da je Al-Sadi Gadafi pušten na slobodu nakon što je oslobođen optužbi koje datiraju iz vremena ustanka protiv vladavine njegovog oca. Nakon puštanja na slobodu, otputovao je u Tursku, prema internetskoj stranici Al-Marsad.

    “Ne možemo ići naprijed bez pomirenja”, rekao je Dbeibah u tweetu najavljujući puštanje.

    Njegova vlada dobila je zadatak voditi razorenu zemlju do izbora prije kraja ove godine. U vrijeme pobune 2011. Al-Sadi Gadafi bio je na čelu brigade specijalnih snaga koja je učestvovala u suzbijanju pobunjenika.

    On je prokrijumčaren preko pustinje u Niger 2011. upravo u trenutku kada je srušen režim. Izručen je u martu 2014. nakon što on, kao i kolege koji su ga pratile, “nisu poštovali uvjete boravka u Nigeru”, rekla je tada vlada zapadnoafričke zemlje.

    Diktator Gadafi je imao osmero djece, od kojih je većina imala značajnu ulogu u njegovom režimu. Njegov sin Muatasim ubijen je u isto vrijeme kada je Gadafi zarobljen i ubijen. Druga dva sina, Seif al-Arab i Kamis, ubijena su ranije u ustanku.

    Seif al-Islam, koji je važio za nasljednika svog oca, živi u Libiji od puštanja iz pritvora 2017. Drugi sin, Hanibal, navodno je pritvoren u Libanu. Ostala djeca su još na slobodi a zatražila su azil u susjednom Alžiru zajedno sa Gadafijevom ženom.