Kategorija: Svijet

  • Moskva ne žuri da prizna talibane

    Moskva ne žuri da prizna talibane

    Rusija ne žuri da prizna avganistansku vladu koju je imenovao talibanski pokret, saopštio je danas portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov.

    Rusija ne žuri da ih prizna. Kao i velika većina zemalja širom svijeta, preferiramo da pažljivo pratimo koje će korake preduzeti novo rukovodstvo – rekao je Peskov.

    On je podsjetio da su Talibani ranije objavili da su završili sa formiranjem vlade, prenio je TASS.

    – Konkretni koraci koji će uslijediti biće najvažniji. Pažljivo ćemo pratiti šta rade – dodao je portparol Kremlja.

    Talibani su pokrenuli ofanzivu i preuzeli kontrolu nad čitavom teritorijom Avganistana do 6. septembra, nakon što su SAD okončale svoju operaciju i povukle trupe iz ove zemlje.

  • Nepromišljeno: Zakasnila na let, pa slagala da je u avionu bomba

    Nepromišljeno: Zakasnila na let, pa slagala da je u avionu bomba

    Žena iz Čikaga uhapšena je na aerodromu na Floridi nakon što je digla lažnu uzbunu da je u avionu bomba, objavile su vlasti.
    Marina Verbitski (46) uhapšena je u ponedjeljak ujutro na međunarodnom aerodromu Fort Lauderdale-Hollywood, saopštila je šerifova kancelarija, prenosi Index.

    Verbitski je rekla da se u njenom prtljagu, koja je već bila u avionu, nalazi bomba, budući da joj je rečeno da se ne može ukrcati jer je stigla kasno.

    Potom je uhapšena, a avion koji se pripremao za polijetanje je zaustavljen. Putnici su evakuisani i avion pregledan, te se utvrdilo da je uzbuna bila lažna.

    Verbitski je pritvorena i prijavljena za lažnu prijetnju bombom, eksplozivom ili oružjem za masovno uništenje.

  • “Amerika bi mogla da bankrotira”

    “Amerika bi mogla da bankrotira”

    Sjedinjene Američke Države finansijski su iscrpljene podsticajima kojima su sprečavale produbljivanje recesije izazvane pandemijom.

    Prema pisanju Fajnenšel tajmsa i Njujork tajmsa, šefica američkog Treasury-a (pandan evropskim ministrima finansija) uputila je vrlo dramatično pismo američkim kongresnicima.

    Dženet Jelen tvrdi kako je Treasury iscrpeo sve “vanredne mere” za finansiranje države, te bi od oktobra Sjedinjene Američke Države mogle biti u situaciji da više ne mogu da plaćaju obaveze. Tvrdi kako ne mogu da procene tačno vreme kad bi Amerika mogla da prestane da plaća obaveze, to jest da bankrotira, ali je utvrdila kako brzo ističe vreme u kom se može sprečiti ekonomska katastrofa, prenosi Jutarnji list.

    “Jednom kad sve moguće mere i gotovina ne budu bili dostupni, odnosno kada budu potpuno iscrpljeni, Sjedinjene Američke Države neće moći da ispune obaveze po prvi put u svojoj istoriji”, napisala je Jelen.

    Istekla dva ključna programa

    Kako bi odložili bankrot, američki Treasury prošli je mesec suspendovao investicije u Fondu za penziono i invalidsko osiguranje, Fondu za beneficije penzionera u poštanskoj službi i Fondu za penzionisanje državnih službenika. Drugim rečima, prestali su da ulažu u buduće penzije državnih zaposlenih.

    Sjedinjene Američke Države finansijski su iscrpljene podsticajima kojima su sprečavale produbljivanje recesije izazvane pandemijom.

    Jelen je takođe izjavila kako bi bankrot mogao da izazove “nepopravljivu štetu” ekonomiji Sjedinjenih Američkih Država i globalnim finansijskim tržištima. Tvrdi kako i samo vremensko približavanje toj mogućnosti čini ogromnu štetu.

    Ukratko, izabrani predstavnici u Kongresu primili su jedno od najdramatičnijih pisama američkih fiskalnih vlasti koje bi se moglo nazvati vapajem.

  • Novavaks započela ranu fazu studije kombinovane vakcine

    Novavaks započela ranu fazu studije kombinovane vakcine

    Američka kompanija Novavaks saopštila je danas da je započela ranu fazu studije za testiranje kombinovane vakcine protiv gripa i koronavirusa.

    U istraživanje koje će se sprovesti u Australiji biće uključeno 640 zdravih, odraslih osoba starosti između 50 i 70 godina, koje su ili već bile zaražene koronavirusom ili su dobile neautorizovanu vakcinu najmanje osam nedelja pre početka studije, prenosi Rojters.

    Učesnici u studiji dobiće kombinaciju Novavaks vakcine protiv virusa kovid 19 i vakcinu protiv gripa, uz buster dozu vakcine.

    Vakcina kompanije Novavaks efikasna 90 odsto

    “Kombinacija ove dve vakcine može dovesti do veće efikasnosti zdravstvenog sistema i postići jedan visok nivo zaštite od koronavirusa i gripa”, rekao je predsednik kompanije Novavaks Gregori Glen.

    Kompanija je u maju saopštila da očekuje da će sezonski kombinovane vakcine protiv gripa i koronavirusa verovatno biti potrebne u borbi protiv novih sojeva koronavirusa.

    SZO: “Sve odobrene vakcine efikasne protiv svih sojeva korone”

    Kako navodi kompanija Novavks, rezultati studija očekuju se u prvoj polovini naredne godine.

  • Kina će poslati Afganistanu hranu i vakcine protiv koronavirusa u vrijednosti od 31 milion dolara

    Kina će poslati Afganistanu hranu i vakcine protiv koronavirusa u vrijednosti od 31 milion dolara

    Kina će poslati Afganistanu hranu, potrepštine za zimski period, lijekove i vakcine protiv koronavirusa u vrijednosti od 31 milion dolara, saopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova Kine.

    Hua Chunyin, glasnogovornica ministarstva, rekla je da je odluka donesena tokom prvog sastanka ministara vanjskih poslova zemalja koje graniče s Kinom i da će hitna pomoć biti upućena afganistanskom narodu.

    Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi najavio je da će Kina donirati 3 miliona doza vakcine Afganistanu u prvoj turi.

    Kineski lideri su više puta najavili da će podijeliti svoju vakcinu protiv koronavirusa, a naročito sa državama sa niskim prihodima, te da im je Afganistan prioritet u ovom momentu.

    Wang je naglasio kako su Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici dužni pružiti ekonomsku i humanitarnu pomoć Afganistancima više nego bilo koja druga zemlja.

    Također je rekao da bi SAD trebale preuzeti odgovornost zbog toga što su se povukle i time dozvolile talibanima da preuzmu vlast.

  • Žene u Kabulu protestovale protiv nove talibanske vlade

    Žene u Kabulu protestovale protiv nove talibanske vlade

    Desetine žena u Kabulu i sjeveroistočnoj avganistanskoj pokrajini Badakšan protestovale su protiv formiranja privremene talibanske vlade koja će voditi Avganistan.

    Demonstrantice su rekle da neće prihvatiti vladu bez žena ministara, javlja BBC.

    Neke su žene navodno pretučene prije nego što su rastjerane.

    Lokalna novinska organizacija Etilaatroz navodi da su neke njene novinarke privedene i pretučene zbog izvještavanja sa skupa.

    Talibani, koji nisu odgovorili na optužbe, upozorili su da su takvi protesti nezakoniti.

    Rekli su da je demonstrantima potrebna dozvola za marš i da ne bi trebali koristiti ono što su nazvali uvrijedljivim jezikom.

    U utorak su tri osobe poginule tokom demonstracija u zapadnom gradu Herat.

    EU je saopštila da je islamistička grupa odustala od obećanja da će vladu učiniti “uključivom i reprezentativnom”.

  • EU uklonila Srbiju sa “zelene liste”

    EU uklonila Srbiju sa “zelene liste”

    Evropska unija je uklonila Srbiju sa takozvane “zelene liste” trećih zemlja čijim građanima je dozvoljen ulazak u EU na osnovama dobrih epidemioloških parametara.

    To ne znači da je srpskim državljanima zabranjen ulazak u države EU, već da moraju da ispoštuju veći broj zahtjeva, u zavisnosti od toga na koju listu je neka zemlja članica stavila našu zemlju.

    Cilj liste je da se usklade pravila za putovanja u EU, iako ne obavezuje članice koje slobodno vode svoju graničnu politiku.

    Prethodno su Srbiju sa “zelene liste” već uklonile države poput Njemačke, Češke, Rumunije, Kipra.

    Ambasadori zemlja članica EU odlučivali su danas na sastanku u Briselu o tome koje će zemlje ostati, a koje će biti uklonjene sa “zelene liste” koja se ažurura dva puta mjesečno.

    Posebni zdravstveni komitet EU predložio je prethodno uklanjanje sa liste Srbije, Albanije, Japana, Jermenije, Azerbejdžana i Bruneja.

  • Njemački konzervativci dosegli rekordno loš rejting pred parlamentarne izbore

    Njemački konzervativci dosegli rekordno loš rejting pred parlamentarne izbore

    Njemačka politička koalicija kršćanskih demokrata (CDU/CSU) prvi put u njemačkoj poslijeratnoj historiji po objavljenim anketama spala je ispod 20 posto podrške birača, prema Forsa istraživanju.

    Socijaldemokrati (SPD), predvođeni vicekancelarom i ministrom finansija, Olafom Scholzom, su vodeći u anketama sa oko 25 posto, piše portal Euractiv. Istovremeno, Zeleni su na 17 posto podrške, a liberalni FDP je porastao za jedan poen na 13 posto. Krajnje desni AfD ima podršku od 11 posto birača, a ljevičarska straka Die Linke je na 6 posto.

    To znači da niti jedna kombinacija od dvije stranke neće imati većinu za sastavljanje vlade nakon izbora 26. septembra, niti crveno-zelena ni velika koalicija ni liberalna crno-žuta koalicija.

    Nekoliko trostranačkih koalicija bilo bi moguće nakon izbora ako bi postigli rezulate koji su u skladu sa trenutnim anketama – savez lijevih stranaka (SPD-Zeleni-Die Linke), “semafor koalicija” (SPD-Zeleni-FDP) i opcija CDU-Zeleni-FDP ili SPD-CDU-FDP.

    Historijski loši rezultati u anketama su samo dodatni udarac u mjesecu koji je bio težak za konzervativnog kandidata za kancelara Armina Lascheta.

    Kontinuirano nizak rejting konzervativnog bloka kancelarke Angele Merkel doveo je do toga da je pojačala kampanju, hvaleći Lascheta kao važnog garanta stabilnosti na posljednjoj redovnoj sjednici njemačkog parlamenta, dok je u isto vrijeme bila jako kritična prema Scholzu.

    “U pitanju su ključne ekonomske i poreske odluke koje će odrediti budućnost naše zemlje, broj radnih mjesta”, rekla je Merkel, dodajući da je Laschet jedini kandidat sposoban formirati “umjerenu vladu koja će voditi našu zemlju u budućnost”.

    Merkel je također kritizirala Scholza jer je koristio izraz “zamorci” kad je govorio o ljudima vakcinisanim protiv koronavirusa.

  • Indija pokušava da zaustavi virus koji je jači od korone

    Indija pokušava da zaustavi virus koji je jači od korone

    Indijski dječak (12) preminuo je od Nipaha, rijetkog virusa koji je smrtonosniji od kovida-19, a zdravstveni zvaničnici su se dugo plašili da bi mogao da izazove globalnu pandemiju, nalik aktuelnoj sa koronom.

    Neimenovani dječak preminuo je u subotu u bolnici u gradu Kerala, na jugoistoku Indije, prenio je Njujork post.

    On je prije smrti bio u još dvije bolnice i došao je u kontakt sa nekoliko stotina ljudi, a 11 pokazuje potencijalne simptome nipaha, saopštila je NDTV iz Nju Delhija.

    Prethodna žarišta Nipaha, ili skraćeno NiV-a, pokazala su da je smrtnost od ovog virusa između 40 i 75 odsto, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, što je neuporedivo smrtonosnija bolest od one koju izaziva korona virus.

    – Virus je počeo da se širi od osobe do osobe tokom ranijih žarišta, čime je pojačana zabrinutost da bi NiV mogao da izazove globalnu pandemiju – saopštili su američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

    Više od 100 mogućih kontakta sa dječakom je moralo da se izoluje, a 48 osoba leži u bolnici i njihovo stanje se prati.

    Nipah je otkriven u Maleziji i Singapuru 1999. godine, kada je tokom izbijanja žarišta oko 300 ljudi bilo zaraženo, a umrlo je više od 100, saopštio je CDC.

  • Angela nije rekla “zbogom”, ali to je bio oproštaj

    Angela nije rekla “zbogom”, ali to je bio oproštaj

    Kancelarka Angela Merkel održala je vjerovatno posljednji govor u parlamentu i preporučila Armina Lašeta iz svoje stranke – za svog nasljednika, budućeg kancelara. Da li će to pomoći njemu i konzervativnim strankama Unije?

    Nije rekla “zbogom”, ali svejedno je to bio oproštaj. Jer ako se ne dogodi ništa nepredviđeno, Angela Merkel je posljednji put govorila u parlamentu kao kancelarka. Ona je to učinila kao šefica vlade – i kao političarka CDU u jeku predizborne kampanje.

    Savezni izbori 26. septembra su “odlučni za našu zemlju u ovim najtežim vremenima”. I nije svejedno ko vlada ovom zemljom. Građani mogu da biraju: Vladu, koju bi činili SPD i Zeleni, stranke koje bi pristale da vladaju u koaliciji sa Ljevicom ili u najmanju ruku ne isključuju takvu mogućnost.

    Aluziju Merkelove na crveno-crveno-zelenu koaliciju koja je prema sadašnjim anketama matematički moguća, članovi Ljevice komentarisali su glasno i podrugljivo.

    “Samo govorim istinu”, odgovorila je kancelarka i hvalila svog mogućeg nasljednika Armina Lašeta (CDU) koji stoji za Saveznu vladu “koja našu zemlju vodi u budućnost sa mjerom i sredinom puta”.

    “Sram vas bilo!” čuli su se glasni povici iz redova Ljevice upućeni Angeli Merkel.

    “Bože, kakva drama”, uzvratila je Merkelova.

    Članica Bundestaga je više od 30 godina i ne zna gdje bi trebalo razgovarati o takvim pitanjima, ako ne ovdje.

    “Ovo je srce demokratije i upravo ovdje se o tome razgovara”, dodala je Merkelova.

    Tako emotivna Merkelova rijetko je viđena u parlamentu.

    A razloga za to ima: prema anketama, CDU i CSU stoje loše kao nikada do sada – samo 20 odsto Nijemaca bi glasalo za njih. Nakon 16 godina sa kancelarkom Angelom Merkel, konzervativci bi dakle mogli da završe u opoziciji.

    Olaf Šolc se zahvaljuje “gospođi doktor Merkel”

    Olaf Šolc, kandidat za kancelara socijaldemokrata, u početku je govorio o pandemiji korone: vlada, članovi parlamenta, građani bili su suočeni sa najvećim izazovom od ujedinjenja zemlje.

    “Zajedno smo se držali kao cijela država, ali – želim da istaknem – držali smo se zajedno kao Vlada”, kazao je Šolc.

    I zato na kraju ove legislature želi da kaže: “Hvala lijepo i Vama na saradnji, gospođo doktor Merkel!”

    I koliko god je ovu debatu u prvih nekoliko minuta karakterisala oštra retorika predizborne kampanje – Merkel i Šolc su kod teme “Korona” bili složni. S obzirom na sve veći broj infekcija, oboje su promovisali vakcinicaju: “Vakcinacija nam vraća slobodu”, rekla je kancelarka.

    “Vakcinišite se”, apelovao je njen mogući nasljednik na mnoge neodlučne.

    Virolozi smatraju da je neophodno da se vakciniše najmanje 85 odsto stanovništva kako bi se dugoročno uspješno obuzdala pandemija. Trenutno je potpuno vakcinisano 61,5 odsto stanovništva Njemačke.

    Međutim, osim borbe protiv korone, nakon četiri godine zajedno na vlasti, između konzervativaca i socijaldemokrata nema zajedništva.

    “Još jedna Savezna vlada pod vođstvom CDU/CSU koštala bi Njemačku prosperiteta i radnih mjesta”, povikao je Olaf Šolc u plenarnu salu i dobio oduševljen aplauz iz redova SPD.

    U vezi saradnje sa Ljevicom, koju je pomenula Merkel, on je uzvratio indirektno – tako što je još jednom iznio svoju privrženost prema NATO. Ljevica, s druge strane, teži ukidanju NATO i bezbjednosnom partnerstvu koje uključuje Rusiju.

    Na kraju svog govora, Šolc je reako da je uvjeren da će uspjeti da naslijedi Angelu Merkel i direktno se obratio biračima: “Vi odlučujete kako će naše društvo ići dalje”.

    Analena Berbok: “… dragi gledaoci”

    Analena Berbok takođe želi da postane savezna kancelarka i ne pozdravlja samo svoje kolege u plenarnoj sali, već i “gledaoce” – Feniks, kanal javnog servisa direktno je prenosio debatu u Bundestagu.

    Kandidatkinja Zelenih takođe naglašava da su izbori za Bundestag “ključni”. Zašto?

    “Zato što će se odlučiti da li sljedeća Savezna vlada još uvijek može aktivno uticati na klimatsku krizu ili ne”, rekla je ona.

    Ona je optužila sadašnju koaliciju CDU, CSU i SPD da je učinila premalo za životnu sredinu. Konkretno, ona kritikuje, prema njenom mišljenju, prekasno napuštanje proizvodnje uglja 2038. godine.

    Armin Lašet i još jednom upozorenje da se na sarađuje sa Ljevicom

    Potom je za govornicu stupio kandidat za kancelara CDU Armin Lašet. Iako nije član Bundestaga, prisustvuje sjednicama Bundestaga kao premijer Sjeverne Rajne-Vestfalije. U plenarnoj sali su rezervisana mjesta za predstavnike svih 16 njemačkih saveznih pokrajina.

    Eru Angele Merkel, koje se bliži kraju, opisao je kao “16 dobrih godina za Njemačku”.

    Kao dokaz, on se, između ostalog, poziva na broj nezaposlenih: trenutno ih je 2,6 miliona, u odnosu na pet miliona 2005. kada se završilo vladanje prve i do sada jedine crveno-zelene Savezne vlade, koja je 1998. formirana pod kancelarom Gerhardom Šrederom (SPD).

    Armin Lašet je govorio 35 minuta – to je bio daleko najduži govor u trosatnoj debati o “situaciji u Njemačkoj”. Konačno, poput Angele Merkel na početku, kritikovao je činjenicu da SPD i Zeleni nisu isključili koaliciju sa Ljevicom.

    Nije tako teško reći “ne” i “nećemo praviti koaliciju sa njima”, kaže kandidat za kancelara CDU/CSU, izazivajući time podsijmeh i smijeh iz redova Ljevice.

    Sve će biti učinjeno kako bi se “osiguralo da u Njemačkoj ne dođe crveno-crveno-zelenog saveza”, rekao je Lašet.

    Sporedne uloge za FDP i AfD

    Osim Zelenih, opozicione stranke su na ovom zasijedanju Bundestaga imale samo sporedne uloge. Jer alternativa za Njemačku (AfD), Slobodne demokrate (FDP) i Ljevica nemaju izgleda da u prvoj vladi poslije Angele Merkel savezni kancelar bude iz njihovih redova.

    Ipak – sa izuzetkom AfD, sve te pomenute stranke mogu manje ili više da se nadaju da će biti članovi koalicije koja će vladati Njemačkom.