Izvršen je raketni napad na avganistansku prestonicu, prenijeli su svjetski mediji.
Prema navodima agencija, nekoliko raketa pogodilo je naselje Kair Kana u Kabulu.
Očevici su izjavili da postoji mogućnost da su projektili pogodili elektranu “Čamtalah”.
Za sada niko nije preuzeo odgovornost za raketni napad.
Predsjednik Francuske Emmanuel Macron potvrdio je kako je vojska ove zemlje ubila lidera tzv. Islamske države na području Zapadne Afrike Adnana Abu Walida al-Sahrawija.
Sahrawi je predvodio trupe ISIL-a na području Zapadne Afrike, a upravo su vojnici pod njegovom komandom izvršili jedan od najkrvavijih napada na području Nigera 2017.godine u kojem su stradali i američki vojnici.
“Ovo je još jedan važan uspjeh u borbi protiv terorističkih grupa u području Sahela”, rekao je Macron.
Također, francuski predsjednik je izjavio kako je upravo Sahrawi u augustu 2020. godine lično naredio ubistvo šest francuskih humanitarnih randika kao i njihovih vozača.
“Nacija večeras razmišlja o svim svojim heroijima koji su poginuli za Francusku u Sahelu tokom operacija Serval i Barkhane. Njihova žrtva nije bila uzaludna. S našim afričkim, evropskim i američkim partnerima nastavit ćemo ovu borbu”, poručio je francuski predsjednik.
Predsjednik Francuske Emmanuel Macron još je u julu izjavio kako će Francuska uskoro početi proces pregrupiranja vojnih snaga na području Afrike gdje vojnici vode borbe protiv militanata.
Također, Macron je najavio kako će na kraju procesa pregrupiranja snaga Francuska upoloviti broj vojnika na području ovog kontinenta.
Bijela kuća je danas potvrdila da su u toku razgovori sa Kinom o daljim koracima američkog predsjednika Džozefa Bajdena i kineskog predsjednika Si Ðinpinga u nastavku njihove komunikacije.
Bajden je utorak demantovao medijski izveštaj da je kineski predsjednik odbio njegovu ponudu za sastanak tokom telefonskog razgovora koji su dva lidera imali prošle nedjelje, prenosi Rojters.
Portparolka Bijele kuće Džen Psaki saopštila je da su dvojica predsjednika razgovarala o tome kako da nastave komunikaciju i da se neprestano razgovara sa kineskim liderima o tome šta bi trebalo da bude sljedeći korak u vezi sa angažovanjem na najvišem nivou rukovdstava dvije zemlje.
Pandemija za vakcinisane je prošla, ali imamo sada pandemiju nevakcinisanih, istakao je austrijski kancelar Sebastijan Kurc.
Vakcinisani su bezbjedni, i mogu živeti život normalno, ali nevakcinisani su nebezbijedni i moraju imati negativne testove i FFP2 maske za restorane, trgovinu, javni prevoz, ukazao je Kurc za dnevnik “Kronen cajtung”.
On je istakao da su mnogi vakcinisani i ne moraju da se bave mjerama, ali i dalje ima 30 odsto građana koji se nisu vakcinisali i nisu zaštićeni, pa moraju znati da će se u nekom trenutku zaraziti koronom.
“Upravo zbog nevakcinisanih je i dalje potreban minimum mjera. Draže mi je da imamo sve otvoreno za 70 odsto stanovništva, nego da sve zatvorimo”, objasnio je Kurc.
Takođe on je kritikovao Slobodarsku partiju Austrije (FPO) zbog širenja straha i vođenja kampanje protiv vakcinacije.
“Nisam srećan zbog toga, jer u najgorem slučaju radi se o životu i smrti. Pa bih želio ozbiljniji pristup od te stranke”, naglasio je on.
Šef političke kancelarije talibanskog pokreta i zamjenik premijera privremene vlade Avganistana, mula Abdul Gani Baradar odbacio je danas izvještaje o njegovoj smrti i nesuglasicama među talibanskim liderima.
“Nema nikakvih svađa među liderima Islamskog emirata Avganistana. Imamo takav respekt među sobom da rijetko koja porodica može da se pohvali time. Pozivamo naš narod da ne budu obmanjeni netačnim izvještajima u nekim medijima i tražimo od novinara da prekinu sa širenjem dezinformacija”, izjavio je Baradar, koji se trenutno nalazi u Kandaharu, prenijela je agencija TAS S.
Nekoliko lokalnih i stranih medija izvijestili su o tome da je Baradar imao sukob sa Halilom ur-Rahmanom Hakanijem, ministrom za izbjeglice, oko sastava privremene vlade.
Mediji su naveli da je Baradar tražio inkluzivnu vladu koja bi ukjučila i predstavnike raznih etničkih i religioznih grupa, kao i žena.
Baradar nije bio dio talibanske delegacije koja se 12. septembra sastala sa viceperemijerom Katara i ministrom spoljnih poslova, šeikom Muhamedom bin Abdulrahmanom al-Tanijem.
Mediji tvrde da je Baradar otišao u Kandahar nakon što je imao svađu sa ostalim talibanskim liderima, štaviše, pisalo se da je imao zdravstvene probleme i da je vjerovatno mrtav.
“Nisam znao da je katarski ministar posjetio Kabul. Da sam znao ranije, susreo bih se sa njim. Išao sam na put u tom trentuku i nisam mogao da prekidam put kako bih negirao glasine, posebno o mom zdravlju”, dodao je Baradar.
Odbor Zastupničkog doma Kongresa SAD-a prihvatio je prijedloge zakona o povećanju poreza za kompanije i bogate kako bi se pomoglo u financiranju budžetskih planova predsjednika Joea Bidena vrijednog 3.500 milijardi dolara.
Odbor Zastupničkog doma koji je zadužen za razmatranje budžeta, a u kojemu zastupnici demokrata imaju većinu, odobrio je većinom glasova dijelove prijedloga budžetskih zakona koji se odnose na poreze.
Porez na dobit kompanijama povećan s 21 na 26,5 posto To uključuje podizanje najviše stope poreza na dohodak s 37 na 39,6 posto i najveće stope poreza na dobit kompanija s 21 na 26,5 posto.
Prema planu, povećala bi se stopa poreza na kapitalnu dobit s 20 na 25 posto za Amerikance s oporezivim prihodom iznad 400.000 dolara i dodao prirez od 3 posto na prihode veće od 5 miliona dolara.
Mišljenje odbora predstavlja preporuku čelnicima Zastupničkog doma i Senata dok će se u sljedećim sedmicama raditi na konačnim verzijama zakona o porezima i potrošnji.
Američka mornarica i Boeing su nedavno uspješno obavili punjenje goriva u letu.
Borbeni avion F-35C Lightning II je koristio Boeingov bespilotni dron tanker MQ-25 Stingray kako bi tokom leta preuzeo gorivo i nastavio let.
MQ-25 program postoji već nekoliko godina, počeo je 2018. godine, a bespilotna letjelica je obavila prvi let u septembru 2019. godine. Od tada je upisala više od 120 sati leta kako bi se prikupili podaci o njenim performansama u letu. Međutim, tek u junu ove godine je prvi put pokušano spajanje borbenog aviona kako bi se obavilo punjenje gorivom.
Testni dron tanker nazvan T1 je gorivom napunio F/A-18 Superhornet, što je bilo prvo punjenje goriva u svijetu ove vrste. Avion je tokom punjenja gorivom bio udaljen svega 6,1 metar od drona, a u augustu je dron gorivom napunio avion E-2D Hawkeye. Ove sedmice je uspješno obavljeno i punjenje borbenog aviona F-35C Lightning II, koje je proteklo bez problema. Dron tenker je pokazao dobre performanse i stabilnost, a koliko je goriva nasuto i kolika je udaljenost bila između letjelica, zasad nije poznato.
Boeing trenutno proizvodi dva MQ-25 dron tankera za mornaricu, a T1 je ušućen na demonstracije na nosač aviona kako bi se unaprijedio proces integracije.
Ruska vojska je tokom vojne vježbe “Zapad” predstavila borbene robote koji mogu uništavati tenkove bez opasnosti po ruske vojnike, javlja Russia Today.
Roboti su ispalili protivoklopne projektile i koristili montirane bacače planove dok su njihovi operateri bezbrižno sjedili na sigurnoj udaljenosti daleko od bojnog polja. Ove aktivnosti su izvedene u sklopu kolosalnih vojnih vježbi kojima je prisustvovao i ruski predsjednik Vladimir Putin.
Tokom demonstracija su između ostalog dva borbena modela demonstrirala svoje mogućnosti i naoružanje te su simulirali paljbu usmjerenu protiv neprijatelja tokom vježbe Zapad-2021.
Jedan od dva vojna modela je oklopno borbeno vozilo Uran-9 napravljeno poput konvencionalnog tenka, ali se njime može upravljati iz daljine. Može biti naoružano topovima i raketnim sistemima te opremljeno infracrvenim i laserskim senzorima visoke tehnologije kako bi moglo pronaći i pogoditi svoje mete. Prvi primjerci modela Uran-9 su već djelovali tokom rata u Siriji. Ovo borbeno vozilo čak ima i bacače plamena dizajnirane za napad na neprijateljsku pješadiju i čišćenje utvrđenih pozicija.
Borbeno vozilo Nerekhta je također korišteno tokom pomenutih vježbi. Kreće se pomoću gusjenica, opremljeno je centralnim topom, a dizajnirano je za misije izviđanja u predjelima koji su opasni za vojnike. Ovo vozilo posjeduje i mitraljez, kao i minobacač.
Putin je zajedno s drugim ruskim zvaničnicima posmatrao vježbu, eksplozije i borbu s komandnog položaja.
U već tradicionalnoj vježbi Zapad-2021 učestvuju ruski i bjeloruski vojnici, kao i određen broj vojnika iz drugih država. Cilj je unaprijediti borbene sposobnosti i demonstrirati novu tehnologiju.
Nakon višemjesečnih kritika upućenih različitim članovima njegovog kabineta, britanski premijer Boris Johnson odlučio je smijeniti nekoliko svojih ministara, javlja BBC News.
Johnson u srijedu je ponovo imenovao ministra vanjskih poslova Velike Britanije Dominica Raaba za ministra pravosuđa u sklopu velike rekonstrukcije vlade, saopćeno je iz Downing Streeta.
Raab se suočio s kritikama zbog načina na koji se nosio s afganistanskom krizom. Bio je na odmoru na Kritu dok su talibani pobjedonosno ulazili u Kabul.
Johnson je za novog ministra vanjskih poslova imenovao dosadašnju ministricu trgovine Liz Truss, dok je Raabu dao i mjesto zamjenika premijera.
Raab je efektivno bio zamjenik prošle godine, kada je zamijenio Johnsona nakon što je premijer bolovao od COVID-a i bio hospitaliziran.
Johnsonov ured saopštio je ranije u srijedu da premijer ima namjeru da “imenuje snažan i ujedinjen tim za oporavak države nakon pandemije”.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ocjenjuje kao uspjeh to kako se u Evropskoj uniji upravljalo tokom pandemije korone, ali istovremeno poziva i na dodatne napore.
Sa više od 70 odsto potpuno vakcinisanih među odraslom populacijom, EU je među vodećim regionima u svijetu, uprkos svim kritikama, rekla je Fon der Lajen u svom govoru o stanju Evropske unije u Evropskom parlamentu u Strazburu. Osim toga, naglašava Fon der Lajen, EU je bila jedini region koji je distribuirao više od 700 miliona doza vakcina u više od 130 zemalja svijeta, piše DW.
Predsjednica Evropske komisije osvrnula se istovremeno i na globalnu neravnotežu kada je riječ o vakcinaciji. Prioritet, kaže, mora biti ubrzanje vakcinacije širom svijeta, jer stepen neravnoteže je očigledan. Njemačka političarka je najavila da će EU do sredine 2022. donirati još 200 miliona doza.
Pomoć siromašnima u zaštiti klime
U govoru u Strazburu Fon der Lajen je ujedno pohvalila napore na zaštiti klime i istovremeno pozvala bogate države da učine više kako bi novac za klimatsku politiku bio dostupan i siromašnim zemljama. Velike ekonomske sile obavezale su se da će do 2025. godišnje izdvajati oko 100 milijardi američkih dolara, i EU je to ispunila sa svojih 25 milijardi dolara, rekla je Fon der Lajen. Ostali, međutim, nisu.
Sto miliona evra za Avganistan
Predsjednica Evropske komisije osvrnula se i na ulogu EU nakon povratka talibana na vlast u Avganistanu. U tom kontekstu, ona je najavila dodatnih 100 miliona evra humanitarne pomoći za tu zemlju. EU će Avganistance u toj zemlji i regionu i dalje podržavati, jer glad i humanitarna katastrofa moraju da se spriječe.
Posljedica događaja u Avganistanu je i to što se Fon der Lajen sada u Strazburu založila za formiranje “Evropske odbrambene unije”. Ona je takođe iznijela ideju o zajedničkom “Centru za analizu situacije”, predlaže oslobađanje od PDV-a prilikom kupovine opreme za odbranu koja je razvijena i proizvedena u Evropi i iznosi prijedlog novog evropskog zakona o kibernetičkoj bezbjednosti.
Zalažući se za formiranje snaga EU za reagovanje u slučaju kriza, o čemu je i ranije bilo riječi, Ursula fon der Lajen ukazuje na osnovno pitanje: “Možete da imate najrazvijenije oružane snage na svijetu, ali čemu one služe ako nikada niste spremni da ih upotrijebite?” Ono što je Evropsku uniju do sada kočilo nije samo nedostatak kapaciteta, već i nedostatak političke volje. “Ako razvijemo tu političku volju, možemo učiniti mnogo toga na nivou EU.”
Odlučna u sporu s Poljskom
Ursula fon der Lajen iskazuje odlučnost u sporu oko kontroverznih poljskih reformi pravosuđa.
“Pravo na nezavisno sudstvo, na jednak tretman pred zakonom – svuda u Evropi ljudima se mora omogućiti da se oslone na ta prava”, rekla je ona pred poslanicima Evropskog parlamenta. Zbog zabrinutosti po pitanju vladavine prava u Poljskoj i Mađarska, Evropska komisija tim zemljama još nije odobrila sredstva iz Fonda za pomoć osnovanom zbog korone.
Evropska komisija prošle sedmice podnijela je Evropskom sudu pravde zahtjev da se protiv Poljske uvedu i finansijske sankcije, podsjetila je Fon der Lajen. Razlog je prije svega to što Poljska disciplinska komora nastavlja da kažnjava sudije u toj zemlji. Evropski sud pravde izdao je privremeni nalog da to tijelo prestane s radom, ali se Varšava toga ne pridržava. Predsjednica Evropske komisije naglašava da su presude tog suda obavezujuće.