VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • U Italiji nove mjere među najstrožim u svijetu

    U Italiji nove mjere među najstrožim u svijetu

    Italija će uvesti obavezne “zelene propusnice” za sve zaposlene, dokaz o vakcinaciji, negativnom testu ili oporavku od virusa, a nove mjere vlade u Rimu prve su u Evropi i smatra se da su među najstrožijim u svijetu.

    Kako saznaje BBC, svako ko nema propusnicu biće suočen sa suspenzijom sa posla i mogućnošću da mu plata bude suspendovana nakon pet dana bez propusnice.

    Ova mjera, koja bi trebalo da stupi na snagu 15. oktobra, ima za cilj povećanje vakcinacije u zemlji koja je inače teško pogođena širenjem korona virusa.

    Zelene kovid propusnice su digitalno obrađeni dokumenti koji se već traže za ulazak na italijanske železničke stanice, bioskope, za odlazak u restorane, teretane i na bazene.

    Nastavno osoblje u obrazovnim institucijama u Italiji takođe mora da posjeduje ove propusnice, a prema pisanju medija zbog neispunjavanja ove obaveze neki nastavnici su navodno vraćeni s posla.

    Italijanska vlada odobrila je novi zakon kojim se ova obaveza uvodi u svim sektorima, a preduzeća i radnici koji budu uhvaćeni bez propusnice mogli bi da budu kažnjeni novčanom kaznom u iznosu do 1.500 evra.

    Najavljujući ovu novu mjeru ministar zdravstva Italije Roberto Speranca ukazao je da će ona poboljšati epidemiološku bezbjednost i proces imunizacije učiniti efikasnijim.

    Uprkos protivljenja vakcinaciji glasne manjine Italijana, većina je podržali vladinu kampanju vakcinacije, pa je skoro 65 odsto Italijana do sada potpuno vakcinisano, ali infekcije su ipak u porastu zbog širenja zaraznije delta varijante virusa.

  • Đinping: Ne dozvoliti spoljnim silama uplitanje u unutrašnja pitanja

    Đinping: Ne dozvoliti spoljnim silama uplitanje u unutrašnja pitanja

    Kineski predsjednik Si Đinping rekao je danas da spoljnim silama nikada ne treba dozvoliti da se upliću u unutrašnja pitanja drugih zemalja pod bilo kojim izgovorom.

    On je rekao da države treba čvrsto podržati da istražuju svoje puteve i modele upravljanja koji najbolje odgovaraju njihovim domaćim uslovima.

    “Budućnost razvoja naše zemlje i progresa leži čvrsto u našim vlastitim rukama”, rekao je on.

    Si je govorio na sastanku šefova država Šangajske organizacije za saradnju u Tadžikistanu putem video-veze.

  • Orban poručio da Mađarska mora ostati u Evropskoj uniji zbog pristupa jedinstvenom tržištu

    Orban poručio da Mađarska mora ostati u Evropskoj uniji zbog pristupa jedinstvenom tržištu

    Mađarski premijer Viktor Orban je poručio da Mađarska mora ostati članica Evropske unije kako bi osigurala stalan pristup njenom jedinstvenom tržištu.

    On je rekao da je Mađarska među posljednjim zemljama koje bi napustile blok u slučaju dezintegracije. Istakao je da je za Mađarsku glavni razlog ostanka u EU nije novac koji dolazi iz Brisela.

    Prema njegovim riječima, ovosedmična prodaja duga pokazala je da Mađarska finansijski stoji na čvrstom tlu.

    “Ako pogledate cijelu godinu, iz Brisela dobijamo više novca nego što plaćamo. Ali ako oduzmete iznos novca koji zapadne kompanije vraćaju iz zemlje svake godine, saldo je negativan”, naglasio je Orban za državni radio.

    On je napomenuo da je Unija važna za Mađarsku jer joj pruža tržište.

    “Moramo se zauzeti za EU ​​i ostati u njoj. Zato kažem bez obzira na to kako škripi i pucketa, mi ćemo biti među rijetkima koji su još uvijek u Uniji i ako se blok raspadne”, naveo je on.

    Orban, koji se sljedeće godine suočava sa novim izborima, iskoristio je stopu korporativnog poreza od devet posto da privuče velika ulaganja u automobilski i proizvodni sektor koji su podigli privredni rast i zaposlenost, pomažući mu da stekne imidž snažnog ekonomskog upravljanja.

    Mađarski premijer dodao je da će ovogodišnji privredni rast vjerovatno premašiti 5,5 posto, otvarajući put nizu mjera za podršku ključnim glasačkim grupama uoči parlamentarnih izbora koji će biti održani na proljeće 2022. godine.

    Mađarska i Poljska sukobile su se s Briselom oko pitanja koja se kreću od prava LGBT osoba do slobode štampe. Evropska komisija pokrenula je u julu pravni postupak protiv ove dvije države zbog mjera za koje kaže da diskriminišu LGBT osobe.

    Mađarska državna agencija za dug (AKK) prikupila je ove sedmice ekvivalent od 4,4 milijarde eura na globalnim tržištima, daleko više nego što se očekivalo radi pokrivanja vjerovatnog kašnjenja novca EU za oporavak od pademije koronavirusa.

    Orban će se na inauguracijskom jesenjem zasjedanju parlamenta u ponedjeljak, 20. septembra, obratiti zastupnicima u vezi sa planovima vlade.

  • Testament princa Philipa će ostati tajna najmanje 90 godina

    Testament princa Philipa će ostati tajna najmanje 90 godina

    Testament princa Philipa, vojvode od Edinburgha, ostat će tajna najmanje 90 godina, odluka je suda u Velikoj Britaniji.

    Kako javlja BBC, odluka je donesena kako bi se “zaštitilo dostojanstvo” kraljice Elizabete, a to je već tradicija duža od stoljeća jer se nakon smrti člana kraljevske porodice od sudova traži da zapečate njihove testamente. To znači da oni nisu dostupni javnosti, a nakon 90 godina će biti obavljen privatni proces tokom kojem će se odlučiti da li će testament biti otpečačen.

    U julu je održano privatno saslušanje povodom zahtjeva da se testament zapečati, a predsjedavao je sudija Sir Andrew McFarlane. On je saslušao argumente advokata koji su zastupali princa Philipa, kao i pravnog savjetnika vlade, a odluka je donesena u četvrtak.

    U sefu će biti čuvano više od 30 sada zapečačenih koverti u kojima je prinčev testament.

    Princ Philip je preminuo u aprilu ove godine u 99. godini.

  • Hiljade migranata ispod mosta u Teksasu, čeka se Bidenova reakcija

    Hiljade migranata ispod mosta u Teksasu, čeka se Bidenova reakcija

    Hiljade migranata stigle su pod most koji povezuje gradove Del Rio u Teksasu i Acuñu u Meksiku i na velikoj vrućini podignuli improvizirani kamp, postavljajući tako pred američkoga predsjednika Joea Bidena novi pogranični problem s kojim će se morati suočiti.

    Temperatura se penje i do 37 Celzijevih stepeni, a hrane i vode ima vrlo malo pa su stotine migranata bile prisiljene prijeći Rio Grande i vraćati se u Meksiko kako bi se opskrbile osnovnim namirnicama koje, kako su rekli Reutersovim novinarima, ne dobivaju na američkoj strani.

    Migranti su uglavnom s Haitija, ali ima i onih s Kube te iz Venezuele i Nikaragve.


    Teški uvjeti na granici odražavaju humanitarni izazov s kojim je suočen Biden, dok je broj uhićenih na granici najviši u zadnjih dvadeset godina. Američke vlasti uhapsile su u augustu na meksičkoj granici više od 195 hiljada migranata, pokazuju vladini podaci objavljeni u srijedu.

    Carinska i pogranična služba nije odgovorila na pitanje koliko se ljudi nalazi u kampu u Del Riu, a jedan je službenik Reutersu u srijedu rekao da se tamo nalazi oko 6 hiljada ljudi.

    Granična policija saopćila je da povećava broj osoblja u Del Riu kako bi osigurala “siguran i humani postupak”. Za migrante su osigurani pitka voda i prijenosni WC-i, dodaje se u priopćenju.

    Američki predsjednik Biden, demokrata, koji je dužnost preuzeo u januaru, odbacio je mnoge stroge imigracijske mjere koje je uveo njegov prethodnik, republikanac, Donald Trump.

    Ipak, Biden se našao između pro-migrantskih grupa i nekih demokrata koji ga kritiziraju da ne čini dovoljno kako bi pomogao migrantima s jedne strane, i protivnika koji govore da je njegova politika potaknula ilegalnu imigraciju, s druge.
    Del Rio se nalazi u okrugu Val Verde, koji je na izborima 2020. glasao za Trumpa. Neki stanovnici toga pograničnoga grada kažu da ih je savezna vlada napustila, kada je u pitanju pogranična sigurnost.

    I migranti i meksički službenici kažu da se u idućim danima može očekivati još veći priliv migranata.

  • Ovo je pet država koje se vraćaju predpandemijskom načinu života

    Ovo je pet država koje se vraćaju predpandemijskom načinu života

    Danska, Singapur, Tajland, Južna Afrika i Čile su države koje se nastoje vratiti predpandemijskom načinu života.

    To se desilo 18 mjeseci od početka pandemije na koju je većina zemalja odgovorila restriktivnim mjerama. S druge strane, pojedine zemlje su istrajne na restriktivnim mjerama bez obzira na negativne ekonomske i socijalne posljedice.

    Danska

    U Danskoj su 10. septembra ukinute sve mjere ocijenivši da koronavirus više nije “kritična prijetnja” po društvo. Građani mogu posjećivati ugostiteljske objekte i noćne klubove bez da pokazuju Covid propusnice.

    U javnom prijevozu nije potrebno nositi zaštitne maske i dozvoljeno je okupljanje većeg broja bez ikakvih ograničenja.

    Kako piše CNN, ovome je doprinijela i vakcinacija protiv koronavirusa. Do 13. septembra potpuno je vakcinisano 74 posto stanovništva, podaci su istaknuti na web stranici Our World in Data.

    Singapur

    U Singapuru su odlučili da se protiv pandemije bore isključivo vakcinacijom te da budu posvećeni liječenju osoba koje imaju teške simptome koronavirusa. Epidemiološke mjere se od juna ove godine više ne primjenjuju.

    Jedan singapurski zvaničnik je poručio da je “loša vijest to što koronavirus nikada neće nestati, ali je dobra vijest što se uprkos tome može normalno živjeti”. Međutim, nadležni su poručili da postoji mogućnost da se ponovo primjenjuju restriktivnije mjere.

    Tajland

    Predpandemijskom načinu života nastoje se vratiti i u Tajlandu. U ovoj državi je tokom prošle godine registrovan mali broj pozitivnih na koronavirus, a to je posljedica restriktivnih epidemioloških mjera.

    Najavljeno je da će se sljedeći mjesec zemlja ponovo otvoriti za strane turiste.

    To je slučaj uprkos tome što je vrlo mali broj građana vakcinisan u odnosu na susjedne države. Prema Our World in Data, jednom dozom vakcine je vakcinisano manje od 18 posto stanovništva, dok je 21 posto u potpunosti vakcinisano, tj. vakcinisano je objema dozama vakcine.

    Južnoafrička Republika

    Južnoafričke vlasti su najavile da će ublažiti epidemiološke mjere, a koje su podrazumijevale striktnu fizičku distancu i zabranu okupljanja većeg broja ljudi. Jedini izuzetak u tome bile su sahrane.

    Predsjednik Cyril Ramaphosa je naglasio da sada imaju dovoljan broj vakcina za punoljetno stanovništvo. I u ovoj državi je mali broj vakcinisanih te je predsjednik pozvao građane da se imuniziraju.

    Čile

    U Čileu je 87 posto stanovništva potpuno vakcinisano, a u međuvremenu se planira i vakcinacija trećom dozom vakcinom. Odobrena je i vakcinacija djece od šest i više godina vakcinom kineskog proizvođača Sinovac.

    I ova država se namjerava otvoriti za strane turiste koji se smatra prvim korakom ka normalizaciji života, piše CNN.

  • Putin pozvao građane da iskažu patriotizam, pravo glasa ima oko 180 miliona Rusa

    Putin pozvao građane da iskažu patriotizam, pravo glasa ima oko 180 miliona Rusa

    Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je danas građane Ruske Federacije da iskažu patriotizam, nekoliko časova prije početka izbora za Donji dom parlamenta ili Dumu.

    Računam na vaš građanski osjećaj odgovornosti, promišljenost i patriotizam, na to da vam je stalo da izaberete zastupnike koji će raditi za dobro i za našu voljenu Rusiju – rekao je Putin u video poruci objavljenoj na internet stranici Kremlja.

    Putin je poruku uputio iz izolacije nakon što je više ljudi u njegovoj pratnji zaraženo virusom korona.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov istakao je da bi zbog toga predsjednik mogao glasati elektronski.

    Parlamentarni, regionalni i lokalni izbori počinju u Rusiji za nekoliko časova i trajaće tri dana kako bi se smanjio rizik od zaraze virusom.

    Preliminarni rezultati očekuju se u nedjelju 19. septembra nakon 20.00 časova.

    Pravo glasa ima skoro 180 miliona Rusa koji biraju 450 zastupnika Donjeg doma parlamenta – Dume.

  • Sporazum između SAD-a, Velike Britanije i Australije “nož u leđa” za Francusku

    Sporazum između SAD-a, Velike Britanije i Australije “nož u leđa” za Francusku

    Službeni Pariz je u četvrtak reagirao na novi indo-pacifički sigurnosni savez između Velike Britanije, SAD-a i Australije nazvavši ga ,”nožem u leđa”.

    Partnerstvo okrunjeno sporazumom pod akronimom “AUKUS” objavili su prethodnog dana Washington, Canberra i London radi suprotstavljanja kineskom uticaju u tom dijelu svijeta, javlja EuroNews.

    Australija će otkazati ugovor s Francuskom za nabavku podmornica kako bi od svojih novih partnera dobila one na nuklearni pogon.

    Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian, gostujući u četvrtak ujutro na radiju France, bio je izrazito ljut zbog te objave.

    “To je nešto što jednostavno ne radite saveznicima”, rekao je ministar.

    Dodao je da je to ,,nož u leđa Francuskoj i da je takva jednostrana, brutalna, nepredvidiva odluka slična onome što je gospodin Trump radio”.

    Naglasio je da je Francuska dobila ugovor za isporuku podmornica Australiji prije dvije godine i da ni SAD ni Velika Britanija nisu tada učestvovale u tenderskoj proceduri.

    “S Australijom smo uspostavili odnos povjerenja i to povjerenje je iznevjereno. Ali ovdje priči neće biti kraj”, upozorio je Le Drian.

    Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell rekao je da blok “nije bio informiran o potpisivanju sigurnosnog sporazuma “AUKUS” u Indo-Pacifiku i to je shvatio kao znak da EU treba razviti vlastitu strategiju za tu regiju.

    Evropska unija najavila je u četvrtak vlastitu strategiju za jačanje političkih i odbrambenih veza u Indo-Pacifiku samo dan nakon što su Sjedinjene Države, Velika Britanija i Australija predstavile novi trostrani pakt.

    Borrell je dodao da Brisel nije konsultovan u vezi sa sporazumom koji je nazvan “AUKUS”.

    “Žao nam je što nismo obaviješteni i što nismo bili dio ovih razgovora. Moramo preživjeti sami, kao što to rade i drugi”, dodao je on.

  • Njemačka proglasila BiH državom visokog rizika: Ovo su nova pravila za ulazak u zemlju

    Njemačka je 12. septembra zbog pogoršane epidemiološke situacije ponovo proglasila Bosnu i Hercegovinu državom visokog rizika zbog čega su uvedena nova pravila za ulazak državljana ove zemlje.

    Od 12. septembra 2021. godine ćete prije ulaska u Njemačku morati ispuniti digitalnu prijavu ulaska – Einreiseanmeldung.

    Ulazak iz zemalja koje nisu u EU, Šengenu i drugim kojima Njemačka omogućava neometan ulazak je moguć je samo za potpuno vakcinisane osobe u bilo koju svrhu (uključujući posjete ili turizam).

    Što se tiče BiH, uslov je da je osoba vakcinisana i da je prošlo najmanje 14 dana od druge doze. Za nevakcinisane osobe ulazak je još uvijek moguć samo u posebnim slučajevima. Preduslov je da postoji tzv. apsolutna potreba, prenosi Klix.ba.

    Putnici koji su bili u zoni visokog rizika ili varijanti virusa u posljednjih 10 dana moraju se prije dolaska u Njemačku registrovati na www.einreiseanmeldung.de i imati sa sobom dokaz o registraciji pri ulasku u zemlju.

    Osobe koje su putovale područjem visokog rizika ili područjem varijante virusa i tamo nisu imali zaustavljanje, mogu putovati Njemačkom i napustiti zemlju što je brže moguće ili u kontekstu pograničnog prometa – ljudi koji su bili u zoni visokog rizika ili zoni varijante virusa manje od 24 sata ili koji ulaze u Njemačku samo do 24 sata.

    Prilikom ulaska nakon boravka u rizičnom području ili zoni visokog rizika (ali ne u zoni varijante virusa) postoji i izuzetak za boravak kraći od 72 sata za posjete bliskoj rodbini (roditeljima, djeci), supružnicima i partnerima koji ne pripadaju istom domaćinstvu, kao i zajedničko starateljstvo.

  • Građani EU bi Merkel za predsjednicu Unije

    Građani EU bi Merkel za predsjednicu Unije

    Prema najnovijoj anketi, većina građana Evropske unije bi, kada bi mogla da bira, izabrala njemačku kancelarku Angelu Merkel za predsjednicu EU, a ne predsjednika Francuske Emanuel Makrona.

    Merkelova je večeras u gostima kod Makrona, posljednji put pred izbore u Njemačkoj 26. septembra, a kako je najavljeno na radnoj večeri u Jelisejskoj palati biće reči o Avganistanu poslije povlačenja zapadne vojske, o situaciji u području Sahela gdje obje zemlje učestvuju u vojnim misijama, kao i o francuskim predsjedničkim izborima u maju naredne godine.

    Uoči ovog sastanka objavljeni su rezultati ankete istraživačkog centra Evropskog savjeta za spoljne odnose iz Brisela prema kojima bi 41 odsto građana EU – Angelu Merkel, izabralo za “predsjednicu Evropske unije” – kada bi takva funkcija postojala.

    Kako se navodi, čini se da građani EU preferiraju način na koji politiku vodi Angela Merkel u odnosu na pristup Emanuela Makrona.

    “Merkel je svojim tehnokratskim stilom vođenja osvojila poverenje Evropljana mnogo više nego što je to učinio Makron svojim vizionarskim govorima”, konstatuje ECFR.

    Merkel je pobijedila Makrona u svih 12 zemalja učesnica ankete, a Makron je dobio samo 14 odsto glasova.

    U Francuskoj bi 32 odsto glasalo za Nijemicu, a samo 20 odsto za svog šefa države a, kako piše DW, interesantno je da je Makron u Mađarskoj, gdje je za njega bilo 24 odsto građana – dobio veću podršku nego su svojoj zemlji.

    Merkel je posebno omiljena među Holanđanima – izabralo bi je 58 odsto građana dok bi Makron tamo dobio samo šest odsto glasova, u Austriji bi 34 odsto glasalo za Merkel, 14 odsto za Makrona – ostali ispitanici su bili neodlučni ili nisu htjeli da glasaju.

    Autori studije konstatuju, da “činjenica da je Merkel toliko popularnija od Makrona ne samo u Holandiji i Španiji, već i u Portugalu i Danskoj, pokazuje kolika može biti integrativna moć u različitim delovima EU”.

    “Nordijske štedljive države i zemlje na jugu EU često imaju dijametralno suprotne stavove o mnogim aspektima evropske politike, posebno o ekonomskim i finansijskim pitanjima. Pošto je podrška Merkelovoj velika u oba tabora, čini se da je uspela da prenese poruku da je posvećena riješavanju problema i jednih i drugih, pozicionirajući Njemačku kao silu koja ujedinjuje”, piše ECFR.

    Prema istraživačkom centru iz Brisela, anektirano je ukupno 16.267 ljudi iz 12 zemalja EU – Njemačke, Francuske, Holandija, Danske, Švedske, Italije, Portugala, Španije, Austrije, Poljskea, Mađarske i Bugarske.