Kategorija: Svijet

Volodimir Zelenski je možda upravo zadao poslednji udarac svom odnosu sa Džoom Bajdenom, u jednom od najotvorenijih napada na odlazećeg predsednika SAD do sada.

Kako podseća britanski Telegraf, bilo je dosta svađa između dva lidera tokom skoro tri godine sukoba Rusije i Ukrajine, ali svađa koja je počela da se odvija prošle nedelje mogla bi da ih sve okonča.

Naime, kako se navodi dalje u tekstru, poslednjih nedelja američki zvaničnici su tiho pozivali svoje ukrajinske kolege da regrutuju muškarce od 18 godina kako bi bili poslati na liniju fronta u ratu protiv sveobuhvatne invazije Rusije.

Vašington tvrdi da je nedostatak ljudstva dostigao kritičnu fazu rata jer Rusija ostvaruje stalne dobitke u istočnoj Ukrajini, pogotovo što bi budući predsednik SAD Donald Tramp mogao da povuče vojnu podršku Kijevu kada preuzme dužnost u januaru.

Ta upozorenja su postala javna kada je Entoni Blinken, državni sekretar SAD, stigao u Brisel na sastanak sa ministrima inostranih poslova NATO-a.

“Čak i sa novcem, čak i sa municijom, moraju biti ljudi na prvim linijama fronta da bi se izborili sa ruskom agresijom”, rekao je on novinarima.

“Na primer, uvlačenje mlađih ljudi u borbu, mislimo, mnogi od nas misle, je neophodno. Trenutno, mladi od 18 do 25 godina nisu u borbi”, dodao je Blinken kasnije u intervjuu za Rojters.

Mark Rute, generalni sekretar NATO-a predvođenog SAD, takođe se pridružio, rekavši: “Moramo da se uverimo, očigledno, i da je dovoljno ljudi dostupno u Ukrajini.”

Međutim, to se, kako će se ispostaviti, pokazalo kao previše za Zelenskog.

Ukrajinski predsednik se osećao prinuđenim da odgovori u javnosti, zadavši oproštajni udarac direktno Bajdenu, koji je još 42 dana najmoćniji svetski lider.

“Rekao sam predsedniku Trampu da se Putin boji samo njega i, možda, Kine”, napisao je Zelenski na društvenim mrežama.

On je takođe upozorio Bajdenovu administraciju da “prioritet treba da bude obezbeđivanje projektila i smanjenje vojnog potencijala Rusije, a ne regrutovanje mladih Ukrajinaca”.

Za Kijev, mobilizacija muškaraca između 18 i 24 godine potpuno ne dolazi u obzir.

Ova starosna grupa čini manje od 10 odsto stanovništva Ukrajine, sa oko dva miliona muškaraca koji čine taj skup.

Poređenja radi koje je naveo britanski Telegraf, muškarci između 25 i 54 godine čine otprilike 44 odsto od 36,7 miliona stanovnika.

Zelenski je ranije ove godine već spustio starosnu granicu za regrutaciju sa 27 na 25 godina, što je bila jedna od njegovih najkontroverznijih političkih odluka tokom rata.

Taj potez je napravljen u nadi da će se regrutovati oko 200.000 vojnika kako bi se popunile sve veće praznine u oružanim snagama Kijeva pogođenim borbom.

Međutim, postoje argumenti za koje neki zapadni stručnjaci veruju da mogu opravdati regrutovanje čak i malog broja vojnika iz niže starosne grupe.

Rajan Evans, osnivač veb-sajta i podkasta Rata na stenama, nedavno je sugerisao da bi čak i samo 30.000 novih vojnika moglo da napravi razliku u ukrajinskom cilju.

“Ova politika u Ukrajini može biti komplikovana, ali potreba za više boraca nije komplikovana. Efikasna pešadija zahteva više mladića, a ne muškaraca srednjih godina”, rekao je on.

Izraelske odbrambene snage (IDF) su objavile napade na sirijske mornaričke resurse, koristeći pad Damaska pod kontrolu oružanih opozicionih grupa i svrgavanje vlade Bashara Assada.

Izraelski ratni brodovi su ispalili rakete na luke Latakija i Al-Bayda tokom proteklih 48 sati, saopštio je IDF u utorak navečer. Dodali su da je tokom napada u lukama bilo usidreno 15 sirijskih mornaričkih plovila.

“Uništeni su deseci brodskih raketa s dometom od 80 do 190 km,” napisao je IDF na platformi X, uz objavu videozapisa udara na neodređena plovila.

Premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da je ovlastio IDF da “bombardira strateške vojne kapacitete koje je ostavila sirijska vojska, kako ne bi pali u ruke džihadista”.

Izraelske trupe su ranije napredovale s Golanske visoravni dublje u Siriju, proširujući teritoriju koju zauzimaju od 1967. godine. Ministar odbrane Israel Katz izjavio je da IDF namjerava uspostaviti “sterilnu odbrambenu zonu” na jugu Sirije kako bi spriječio “terorističke grupe” da iskoriste haos i ugroze jevrejsku državu.
Arapske zemlje i Turska osudile su izraelske operacije, dok je Saudijska Arabija tvrdila da akcije IDF-a dodatno destabiliziraju ratom razorenu zemlju.

Situacija u Siriji dramatično se promijenila ranije ovog mjeseca, kada je labava koalicija anti-Assadovih snaga predvođena pobunjenicima iz Hayat Tahrir al-Shama (HTS) pokrenula munjevitu ofanzivu, zauzimajući sve gradove koje je prethodno držala vlada.

Druge grupe, uključujući kurdski Sirijski demokratski front (SDF) uz podršku SAD-a, iskoristile su kolaps vladine vojske za proširenje vlastite kontrole.

Ruska zračna baza u blizini Latakije stavljena je u stanje visoke pripravnosti, saopćila je Moskva u nedjelju, dodajući da nema neposredne prijetnje trupama. Prema TASS-u, sirijska opozicija je u kontaktu s ruskim zvaničnicima i garantovala je sigurnost ruskih diplomata i vojnog osoblja.

Američki sedmični list Njuzvik je na svom portalu objavio analizu vojnih stručnjaka na temu potencijalnog početka trećeg svjetskog rata, a između ostalog, spomenuta je situacija i u Bosni i Hercegovini.

Admiral u penziji Mark Montgomeri i bivši savjetnik američkog ministra odbrane Džejms Anderson su za ovaj list istakli nekoliko lokacija u svijetu gdje bi mogao započeti veći sukob.

Između ostalih, spomenuta je i situacija na Balkanu, odnosno u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori.

Montgomeri je rekao da će Rusija biti najvjerovatniji okidač za širi rat, napominjući da Moskva ima svoju ruku u manjim sukobima u zemljama poput Gruzije i Srbije.

Putin snažno podstiče napetosti u Srbiji, Bosni i Republici Srpskoj, gurajući ih prema mogućem sukobu – navodi Montgomeri, piše Njuzvik.

Pored Balkana, analitičari su za Njuzvik spomenuli i ruske aspiracije na Baltiku i u Poljskoj, koje smatraju “ekstenzijom” rata u Ukrajini.

Spomenuta su i druga potencijalna “žarišta” u svijetu, povezana primarno s Kinom. Radi se o Indo-Pacifiku, te konkretno potencijalnoj invaziji Kine na Tajvan, što je vanjskopolitički cilj vlade u Pekingu od osnivanja Narodne republike Kine.

Montgomeri i Anderson su, takođe, spomenuli i Iran u ovoj analizi, posebno istaknuvši finansiranje grupa Hamas, Hezbolah i Huta, zajedno s nedavnim direktnim napadom Teherana na Izrael.

U daljoj analizi, vojni analitičari pišu kako bi u ovom hipotetičkom sukobu učestvovale Sjeverna Koreja, Iran i Kina, a svoj stav pojašnjavaju činjenicom da su ove države “podržale rusku agresiju na Ukrajinu”, napominjući na direktnu i indirektnu podršku koju je dobila Rusija od ovih zemalja.

S druge strane, očekuje se da će biti uključene i države NATO pakta, a u prvom redu bi to bile Njemačka, Poljska, Francuska, Velika Britanija, Italija i SAD. Takođe, ako potencijalno rat krene na Baltiku, i ove tri države (Latvija, Litvanija i Estonija) bi takođe bile uključene.

Prema njihovoj analizi, van sukoba ne bi ostali i Filipini, kao i Japan, Australija, Indija, Malezija i Indonezija, zbog svoje geografske blizine Kini.

Spomenuli su Tursku, koju su nazvali “potencijalno destabilizirajućom silom”, ali su dodali i da “ne bi riskirali sukob s SAD i Izraelom.”

Što se tiče sigurnosti, Montgomeri i Anderson kažu da u slučaju većeg sukoba “nigdje na svijetu ne bi bilo potpuno sigurno”, ali da će najsigurnija regija biti “globalni jug”, te ruralna mjesta u SAD koja ne bi bila meta potencijalnih napada, prenosi Klix.

 

Ako Sjedinjene Američke Države obustave slanje vojne pomoći, Kijev će imati dovoljno sredstava, tj. naoružanja i municije da se bori do otprilike polovine 2025. godine, izjavio je ukrajinski ministar finansija Sergej Marčenko za list “Pais”.

“Mislim da imamo dovoljno sredstava, dovoljno oružja, dovoljno projektila i artiljerijskih granata da izdržimo barem do kraja prve polovine 2025. godine”, rekao je Marčenko.

Ministar finansija je napomenuo da Kijev mora da napravi plan za stvaranje neophodnih uslova za saradnju sa administracijom novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa.

Podsjećanja radi, u intervjuu za Еn-Bi-Si, Donald Tramp je rekao da Ukrajina od njegove administracije ne bi trebalo da očekuje isti obim pomoći od SAD, kao za vrijeme vladavine Džozefa Bajdena.

Sa druge strane, portparol Stejt departmenta Metju Miler, izjavio da će SAD i njihovi saveznici biti voljni da opremaju i obučavaju nove ukrajinske vojnike ako vlasti te zemlje prošire mobilizaciju i regrutuju veći broj ljudi.

Na pitanje novinara da li je Vašington “pozvao” Kijev da proširi mobilizaciju, portparol je priznao da su vlasti obe zemlje vodile razgovore “o bezbjednosnoj situaciji sa kojom se Ukrajina suočava na istoku”.

“Ono što smo im stavili do znanja jeste da ćemo, ukoliko angažuju dodatne snage da se priključe borbi, mi i naši saveznici biti voljni da ih opremimo i obučimo za borbu”, poručio je Miler, a prenosi RT Balkan.

 

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je otvoren za potencijalno raspoređivanje zapadnih trupa u Ukrajini kako bi se garantirala sigurnost zemlje u sklopu širokih napora da se okonča gotovo trogodišnji rat s Rusijom.

Raspoređivanje bi predstavljalo korak ka ulasku Ukrajine u NATO, rekao je Zelenski u objavi na svom Telegram kanalu.

“Ali prije toga moramo imati jasno razumijevanje kada će Ukrajina biti u Evropskoj uniji, a kada u NATO-u”, rekao je Zelenski.

Njegovi prijedlozi kreću se delikatnim diplomatskim putem usred međunarodnih napora da se pronađe način za okončanje najvećeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata u vrijeme kada je Rusija postigla prednost u borbama.

Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp želi postići prekid vatre i sastao se sa Zelenskim u Parizu u subotu. Ali Zelenski je u ponedjeljak rekao da će se obratiti odlazećem američkom predsjedniku Džou Bajdenu u vezi s mogućim članstvom Ukrajine u NATO-u jer je on još uvijek na funkciji, dok Tramp još nema “zakonska prava” da odlučuje o tom pitanju, prenosi “AP”.

Kako izvještava libanski Al Mayadeen pozivajući se na svoje izvore izraelski tenkovi su prošli grad Qunaitra i sada se nalaze na samo 20-ak kilometara udaljenosti od Damaska.
Izraelski mediji izvijestili su da je u manje od dva dana izvršeno gotovo 300 napada na Siriju, dodajući da su izraelske zračne snage sve bliže uništenju cjelokupnih sirijskih zračnih snaga.

Tokom noći na utorak, izraelska okupacija nastavila je s napadima na Siriju, uglavnom ciljajući na sirijske vojne kapacitete.

Grad Salamiyah, u istočnom selu Hame, našao se pod izraelskim udarima, izvijestio je dopisnik Al Mayadeena.

Ratni avioni također su gađali zračnu bazu Shayrat u pokrajini Homsa. Osim toga, izraelski udari su ciljali vojne objekte u sjevernoj regiji pokrajine Raqqa. Dopisnik Al Mayadeena je rekao da je do sada 250 izraelskih napada bilo usmjereno na vojna postrojenja u zemlji.

Ničim izazvan, Izrael nastavlja uništavati sirijske vojne kapacitete i također je pokrenula očigledan kopneni napad na sirijske teritorije.

Izrael je zauzeo cijeli Golan, uključujući sirijsku stranu vrha planine Hermon. Također je predvodio napredovanje prema istoku, preuzimajući tampon zonu u istom području.

Dopisnik Al Mayadeena javlja da su izraelski tenkovi napredovali pored grada Qunaitra i sada su na rubu okolice Damaska.

Lokalni izvori rekli su Al Mayadeenu da su izraelski tenkovi sada pozicionirani 3 km od grada Qatna u okolini glavnog grada, gotovo 20 km od Damaska.

Štaviše, izraelske snage su okupirale nekoliko gradova i sela, uključujući Aarna, Baqa'sm, al-Reemeh, Hinah, Qal'a, Jandal, al-Husseiniyah, Jita i al-Khashab u južnom dijelu Damaska.

Ovo se događa nakon što su naoružane skupine zauzele sirijske gradove, svrgnuvši u nedjelju predsjednika Bashara al-Assada.

Američki državni sekretar Entoni Blinken istakao je danas da će “Islamska država” pokušati ponovo da uspostavi kapacitete u Siriji, ali da su Sjedinjene Države odlučne da ne dozvole da se to dogodi.

Blinken je ukazao da “svrgavanje režima sirijskog predsjednika Bašara el Asada predstavlja veliku mogućnost za Siriju”, ali da to podrazumijeva i značajan rizik.

On je naglasio da sirijski narod mora sam da bira svoju budućnost i da postoji jasan interes da se izbjegne fragmentacija Sirije, prenio je Rojters.

Blinken je istakao da se mora spriječiti širenje terorizma i ekstremizma iz Sirije.

On je rekao da su izjave vođa sirijskih pobunjenika o izgradnji inkluzivnog upravljanja dobrodošle, ali da će prave mjere biti akcije koje budu preduzeli u vezi sa tim.

Bivši sirijski premijer Mohamed el DŽalali izjavio je danas da je pristao da preda vlast pobunjeničkoj vladi nacionalnog jedinstva.

Rusko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je ranije da je sirijski predsednik Bašar el Asad, nakon pregovora sa nizom učesnika u sirijskom sukobu, odlučio da podnese ostavku na svoju funkciju i da je napustio Siriju, dajući uputstva za miran prenos vlasti.

Asad i članovi njegove porodice stigli su u Moskvu, a Rusija im je pružila azil iz humanitarnih razloga.

Pobunjenici protiv Asadove vlasti, koje predvodi islamistička grupa Hajat Tahrir al Šam, zauzeli su tokom protekle nedjelje veće gradove u Siriji, uključujući i glavni grad Damask, nakon čega su proglasili pobjedu.