VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Konačno se nazire sanacija mosta Brčko – Gunja

    Konačno se nazire sanacija mosta Brčko – Gunja

    Sanacija mosta Brčko – Gunja, koji već godinama nije u upotrebi za teretni saobraćaj, konačno se nazire, o čemu svjedoči i podatak da je Ministarstvo komunikacija i transporta BiH izradilo Nacrt sporazuma za ovaj projekat, a trebalo bi da ga potpišu Savjet ministara BiH i Vlada Hrvatske.

    U tom dokumentu navedeno je da je namjera unapređenje saobraćajne povezanosti dviju susjednih država.

    Sporazum se, kako je precizirano, odnosi na rekonstrukciju drumskog mosta na lokaciji Brčko – Gunja, preko korita rijeke Save, na zajedničkoj državnoj granici između BiH i Hrvatske.

    Osim toga, definisano je i sprovođenje postupaka javnih nabavki za izradu projektne dokumentacije, izvođenje radova i stručnog nadzora, te način finansiranja radova na mostu.

    Kada je riječ o finansiranju, predviđeno je da troškove podijele obje zemlje, u procentu 50 – 50 odsto.

    Rekonstrukcija mosta obuhvataće više njegovih elemenata, kao što su donja, gdje spadaju stubovi i upornjaci, ležajne grede, čunj nasipa itd. Posla će biti i na gornjoj strukturi, gdje spadaju rasponska konstrukcija, kolovozna ploča, konzole pješačkih staza, ivičnjaci, ograde, rasvjeta, oprema za rasvjetu itd. Biće uređena i okolina mosta.

    Predviđeno je u nacrtu, koji je već nekoliko dana u procesu konsultacija, da izradu potrebne projektne dokumentacije za rekonstrukciju mosta uradi Hrvatska. Zadatak obje strane je da zajedno urade postupak javne nabavke za izvođenje radova.

    “Nezavisnim novinama” potvrđeno je da preko ovog mosta trenutno ne mogu prelaziti teretnjaci.

    “Na vanrednoj sjednici Vlade Brčko distrikta, održanoj 24. januara 2019. godine, donesen je zaključak da se obustavi teretni promet preko ovog mosta”, rekli su nam iz Ministarstva komunikacija i transporta BiH.

    Podsjetimo, nedavno je Esed Kadrić, gradonačelnik Brčko distrikta, u radnoj posjeti primio Zorana Tegeltiju, predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, i Vojina Mitrovića, ministra komunikacija i transporta BiH, gdje je razgovarano i o izgradnji novog i sanaciji postojećeg mosta Brčko – Gunja.

    Nešto ranije, odnosno sredinom juna, Brčko distrikt bio je domaćin Mitroviću i ministru mora, prometa i infrastrukture Hrvatske Olegu Butkoviću, te su obje strane iskazale interesovanje da se sadašnji most preko rijeke Save sanira, ali i izgradi novi.

    “Usaglasili smo naše stavove da nam je cilj rekonstrukcija postojećeg mosta kako bi se saobraćaj odvijao neometano kao prije dvije godine. Paralelno s ovim poslovima dogovorili smo sa hrvatskom stranom da pripremamo izgradnju novog mosta na lokaciji udaljenoj četiri kilometra nizvodno od postojećeg”, izjavio je Mitrović.

    Butković je najavio da će ove godine biti napraljen glavni projekat da se krene hitno u sanaciju postojećeg mosta, a za to vrijeme kreću sve radnje koje se odnose na pripremu i izradu projektno-studijske dokumentacije budući da u prostornim planovima i sa hrvatske strane i u BiH postoji nova lokacija za novi most.

    Gradonačelnik Brčko distrikta Esed Kadrić rekao je da mnogi građani Gunje ostvaruju svoja prava u distriktu, a čak i učenici iz Gunje idu u srednje škole u Brčko, čime most ima poseban značaj i simboliku.

  • U Mijanmaru stopa smrtnosti od koronavirusa najveća u jugoistočnoj Aziji

  • Zbog koronavirusa Japan uvodi vanredno stanje u područjima oko Tokija

    Zbog koronavirusa Japan uvodi vanredno stanje u područjima oko Tokija

    Japan će u petak proširiti vanredno stanje zbog koronavirusa u Tokiju i na susjedna područja i grad Osaku na zapadu, nakon rekordnog porasta infekcija, dok je glavni grad Japana domaćin Olimpijskih igara.

    Vladino vijeće odobrilo je plan kojim se Saitama, Kanagawa i Chiba, kao i Osaka, nalaze u vanrednom stanju od ponedjeljka do 31.augusta. Mjere koje su već na snazi ​​u Tokiju i na južnom otoku Okinawi bit će produžene do kraja augusta, prenosi AP.

    Premijer Yoshihide Suga trebao bi službeno najaviti mjere kasnije u petak. Pet drugih područja, uključujući Hokkaido, Kyoto, Hyogo i Fukuoka, bit će stavljeno pod manje stroga vanredna ograničenja.

    Tokio je izvijestio o rekordnom porastu slučajeva koronavirusa tri dana zaredom, uključujući 3.865 u četvrtak. Broj novozaraženih se udvostručio od prošle sedmice, a dužnosnici su upozorili da bi u roku od dvije sedmice mogao doseći 4.500 dnevno.

    Na hospitalizaciji je 2.995 pacijenata, otprilike polovina sadašnjeg kapaciteta od 6.000 kreveta, a neke bolnice su već popunjene. Više od 10.000 drugih zaraženih je izolirano kod kuće ili u određenim hotelima, a gotovo 5.600 ih je čekalo kod kuće, dok domovi zdravlja odlučuju gdje će se liječiti.

  • Semjueli: Potpuno legitimno da neko preispita šta se dogodilo u Srebrenici

    Džordž Semjueli sa londonskog Instituta za globalnu politiku istakao je da je potpuno legitimno da neko preispita šta se desilo u BiH i Srebrenici, te ocijenio da će biti zanimljivo ako Rusija podrži stav Srba u BiH.
    Semjueli je naveo da je odluka odlazećeg visokog predstavnika Valentina Incka da uvede zabranu “negiranja genocida” u Srebrenici loša ne samo za BiH, nego i za Evropu i slobodu govora.

    “Ono što žele Incko i EU establišment, jeste da svi to samo prihvate kao dogmu, tvrđu nego u vrijeme srednjovijekovne crkve”, rekao je Semjueli za “Sputnjik”, uz ocjenu da Evropa kao da se vraća u doba prije 17. vijeka i epohe prosvetiteljstva.

    Prema njegovim riječima, ako Rusija snažno podrži stav Srba, nastaće dosta zanimljiva situacija, jer je Moskva dala niz oštrih izjava povodom onog što je Incko radio i o tome kako je njegov nasljednik Kristijan Šmit imenovan.

    On je naveo da ni NATO, koji uvijek nastoji da se prikaže kao spasilac, više nije u poziciji kao ranijih godina, te ne smatra ni da bi rado ulazio u konfrontaciju s Rusijom, pokušavajući da upotrijebi silu protiv Srba u BiH.

    “Nemaju oni danas stomak za to. Svijet je danas drugačiji”, rekao je Semjueli i podsjetio da je Rusija danas jača, a da SAD imaju problem i sa Kinom, što je administracija američkog predsjednika DŽozefa Bajdena konačno shvatila.

    Semjueli je istakao da Zapad insistira da su isključivo Srbi krivi za ratove, da su ih počeli, počinili sve ratne zločine, genocid, i od njih se očekuje da pognu glavu od stida, “pospu se pepelom” i izvinjavaju.

    “Drugi aspekt je da je sve ovo put ka rastućoj netoleranciji i rastućem gušenju slobode govora. Mislim da je put kojim idemo krajnje opasan…To je očigledno totalitarna budućnost, jer je istorija toliko iskrivljena. Niko nema vlast nad istorijom da ne može da je ospori”, rekao je Semjueli.

    Napominjući da se NATO predstavlja kao “vitez u sjajnom oklopu” koji spasava muslimane u BiH i na Kosovu, Semjueli navodi da zapravo NATO nije briga za muslimane, jer su ih bombardovali u Libiji, Siriji, Iraku, Avganistanu, ali se u Evropi, zato što je to zgodno, prave da su na strani muslimana.

  • Bajden traži da se novovakcinisani nagrade sa 100 dolara

    Bajden traži da se novovakcinisani nagrade sa 100 dolara

  • Demonstranti blokirali ulice u Bratislavi zbog novog zakona o koronavirusu

    Demonstranti blokirali ulice u Bratislavi zbog novog zakona o koronavirusu

    Oko 1.500 ljudi koji su demonstrirali protiv slovačke politike koronavirusa blokiralo je u četvrtak promet u Bratislavi, tražeći od vlade da povuče novi zakon o pravilima pandemije.

    Policija je saopćila kako su demonstranti blokirali jednu od najvažnijih saobraćajnica u središtu Bratislave. Neki od demonstranata rekli su da planiraju ostati preko noći i narednih dana.

    Parlament Slovačke je donio u nedjelju zakon koji bi zdravstvenim vlastima dao ovlast da ponovo uspostave ograničenja za osobe koje nisu potpuno vakcinisane protiv koronavirusa u slučaju da stope zaraze počnu naglo rasti.

    To bi značilo da bi oni bez vakcine trebali pružiti dokaz o negativnom testu na koronavirus kako bi ušli u trgovine ili krenuli na posao. Mjera je u ponedjeljak potpisana.

    U četvrtak su demonstranti tražili da vlada i predsjednik vrate vlast “narodu”.

    Rekli su da se zakonom uspostavlja dvoklasno društvo – oni koji su vakcinisani i oni koji nisu.

    Dvije opozicione stranke socijaldemokrata u zemlji glasale su protiv te mjere i od tada su najavile planove za podnošenje tužbe ustavnom sudu.

    Desničarska ekstremistička stranka LSNS protivi se svim Covid mjerama i više je puta pandemiju nazvala “kreacijom” koja drži ljude pod kontrolom, prenosi dpa.

  • U Kini najveći dnevni porast broja zaraženih koronavirusom od januara ove godine

    Nakon skoro pola godine u Pekingu su prvi put registrovane osobe pozitivne na koronavirus. U srijedu, 28. jula, u Kini je bio najveći porast broja pozitivnih na virus od januara ove godine.

    U spomenutom danu je registrovano najmanje 175 osoba koje su pozitivne na Covid-19. Ovi podaci su zabrinuli nadležne, jer je ranije dnevno registrovan vrlo mali broj.

    U Pekingu su nakon 179 dana registrovane zaražene osobe. Prema navodima nadležnih, riječ je o lokalnom prijenosu virusa, a zaražen je bračni par koji je putovao u provinciju Hunan. Oni se trenutno nalaze u izolaciji, piše CNN.

    Prve osobe zaražene koronavirusom su registrovane krajem 2019. u kineskom gradu Wuhan. Vrlo brzo desila se pandemija koronavirusa koja još traje. Vlast najmnogoljudnije zemlje na svijetu je izrazito restriktivnim mjerama uspjela znatno suzbiti širenje virusa. To je za posljedicu imalo vrlo mali broj pozitivnih na virus, kao i mali broj onih koji su preminuli od virusa.

    U ovoj državi, kao i u ostatku svijeta, sada su zabrinuti zbog delta soja koronavirusa, koji je prvi put registrovan u Indiji.

    U međuvremenu je vakcinacija protiv ovog virusa postala iznimno učinkovita. Već je iskorišteno 1,5 milijardi doza vakcina.

  • DW: Kakav će biti spoljnopolitički kurs Njemačke nakon Merkelove?

    DW: Kakav će biti spoljnopolitički kurs Njemačke nakon Merkelove?

    Kraj vladavine Angele Merkel vrlo vjerovatno će donijeti i određene promjene u spoljnoj politici Njemačke. Ali, šta dolazi nakon Merkel?

    Ovo je pogled na ciljeve u spoljnoj i bezbjednosnoj politici njemačkih stranaka.

    Rusija
    Spoljnopolitička tema broj jedan, koja bi mogla da zadaje glavobolje budućoj njemačkoj vladi jeste politika prema Rusiji.

    Angela Merkel se držala dvostruke strategije: pritisak plus dijalog. Isto tako bi nastavio i kandidat Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Armin Lašet. I njemu, ali i Socijaldemokratskoj partiji (SPD), teško da bi palo na pamet da dovede u pitanje dovršetak izgradnje spornog gasovoda Sjeverni tok 2 u Baltičkom moru.

    Angela Merkel je na Minhenskoj konferenciji o bezbjednosti izjavila: “Na osnovu molekula gasa ne možete da vidite da li je transportovan kopnenim ili morskim putem. U tom smislu je u redu da se projekat nastavi”.

    Zeleni međutim smatraju da je izgradnja tog gasovoda politička greška koja će omogućiti da Putin ojača, a EU oslabi. Taj stav nisu promijenili ni nakon sporazuma njemačke vlade sa SAD.

    Liberalna stranka FDP zahtijeva da se napravi pauza u izgradnji i zato će biti zanimljivo da se posmatra kako će se ponašati ti skeptici ako eventualno budu postali dio nove savezne vlade, a gasovod već bude završen.

    Sve u svemu: najmekši kurs prema Moskvi imaju Alternativa za Njemačku (AfD) i Ljevica, a Zeleni najtvrđi.

    Nije isključeno i da će se u izbornoj kampanju još jednom iskopati stari tvitovi kandidata CDU za kancelara Armina Lašeta. On je nakon aneksije Krima od strane Rusije 2014. govorio o “opštem anti-putinovskom populizmu” u Njemačkoj. I to nije bila jedina Lašetova izjava koja mu je donijela oznaku onoga ko “ima razumijevanja za Putina”.

    Kina
    I u slučaju Kine pokazuje se isti obrazac, kao i kada je riječ o Rusiji. Zaoštravanje kursa zahtijevaju prije svih Zeleni, i to zbog kršenja ljudskih prava. CDU i SPD su za to da se nastavi po ustaljenom principu.

    U odnosu prema Kini, koja je istovremeno i konkurent i partner, najvjerovatnije će se nastaviti s balansiranjem. Vašington traži od Berlina oštriji odnos prema Pekingu. Istovremeno, težnja da se toj zemlji popušta najizraženija je kod AfD i Levice – iako ni kod jedne ni kod druge stranke njihov stav u suštini nije najjasniji.

    Evropska unija
    Šef AfD Jerg Mojten i počasni predsjednik te stranke Aleksander Gauland su izjavili: za AfD je cilj izbornog programa “Degzit”, dakle izlazak Njemačke iz Evropske unije. Sve druge stranke jaku Njemačku vide samo u okviru EU.

    Demohrišćani, SPD, Zeleni i FDP žele da EU učine sposobnijom za djelovanje.

    NATO
    Raspustiti NATO – to ljevica odavno zahtijeva. Ta stranka želi da se NATO transformiše u, kako stoji u njihovom izbornom manifestu, “kolektivni sistem bezbjednosti uz učešće Rusije”. Ali za tako nešto teško da mogu da pronađu partnere na njemačkoj političkoj sceni, jer nijedna druga stranka NATO ne dovodi u pitanje.

    Ali kada je riječ o novcu, tu se mišljenja razlikuju. Demohrišćani i FDP izričito su za to cilj bude da se za odbranu izdvaja dva odsto bruto društvenog proizvoda. Zeleni to odbijaju. SPD je po tom pitanju podijeljena, ali je interesantno da u ovoj kampanji oni to ne osuđuju izričito, kako je to bilo pred izbore 2017.

    Bundesver
    Čak i ako se Bundesver, nakon što je okončana intervencija u Avganistanu, vrati “korijenima”, odnosno odbrani zemlje i saveznika u NATO, slanje vojnika u misije u inostranstvu će se nastaviti – na žalost Ljevice, koja bi najradije okončala sve misije. AfD nije toliko kategorična po tom pitanju, iako smatra da je misija u Maliju bila greška.

    Sve druge stranke smatraju da su intervencije u inostranstvu neophodne. Posebno je zanimljivo to da su Zeleni u svom izbornom programu ublažili svoj dugogodišnji stav po pitanju upotrebe naoružanih bespilotnih letjelica. One bi u određenim situacijama mogle bolje zaštiti vojnike, navodi se u njihovom programu. Neki to vide kao signal koji Zeleni šalju ka CDU, odnosno da koalicija te dvije stranke ne bi trebalo da bude sporna kada je riječ o pitanjima odbrane. Ali, na unutrašnjem planu, ideja o takvoj koaliciji izazvala bi burne rasprave.

  • EU: Bojkot i blokada institucija BiH neprihvatljivi

    EU: Bojkot i blokada institucija BiH neprihvatljivi

    Zvaničnici Evropske unije upozoravaju da je neprihvatljiva blokada institucija Bosne i Hercegovine, koji su predstavnici Republike Srpske započeli nakon što je visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Incko nametnuo zakon kojim se zabranjuje i krivično kažnjava negiranje genocida.

    Dobro funkcionisanje institucija je ključno za napredak u reformama EU i osiguranje napretka zemlje ka punopravnom članstvu, naglašavaju iz Brisela.

    “EU poziva političke predstavnike da se uzdrže od nekonstruktivnih izjava i radnji koje mogu uticati na funkcionisanje političkih i pravosudnih institucija u cijeloj Bosni i Hercegovini. Prijetnje bojkotom ili blokadom su neprihvatljive”, izjavio je jedan evropski portparol Radiju Slobodna Evropa.

  • SAD završavaju eru rata protiv terorizma

    Nakon povlačenja iz Avganistana, Džozef Bajden je rešio da okonča borbena dejstva u Iraku i okreće se rivalstvu s Kinom

    Sjedinjene Države će do kraja godine završiti borbene operacije u Iraku, saopštio je američki predsednik Džozef Bajden, što je još jedna njegova značajna odluka u regionu nakon što je odlučio da povuče vojsku iz Avganistana.

    Bajden je obelodanio kraj ratovanja na prekjučerašnjem sastanku s iračkim premijerom Mustafom el Kadimijem u Beloj kući. Prema rečima šefa vašingtonske administracije, američke trupe se više neće uključivati u borbena dejstva, ali će ostati da obučavaju iračke snage, kojima će slati i obaveštajne podatke. Pentagon će biti tu i ako to bude zahtevala situacija sa sunitskom ekstremističkom milicijom Islamska država, dodao je Bajden.

    Kadimi je zadovoljan odlukom, pošto je pred dolazak u Vašington izjavio da više nema potreba da se američke trupe bore protiv Islamske države i da je iračka vojska sposobna da sama odbrani zemlju.

    Kako ocenjuje „Vašington post”, ovo je drugi značajan korak u američkom otklonu od ere koja je nastupila posle 11. septembra. Prva važna stvar dogodila se pre tri meseca, kad je Zapadno krilo objavilo kraj rata u Avganistanu, najdužeg rata u američkoj istoriji (trajao je 20 godina). Iako je rok 31. avgust, najveći broj američkih vojnika već je napustio Avganistan. Time je nastavljena politika bivšeg predsednika Donalda Trampa, koji je insistirao da se trupe vrate kući i u tom cilju postigao sporazum s talibanima.

    Okončavanje borbenih dejstava u Iraku i Avganistanu trebalo bi da znači kraj rata protiv terora, koji je Amerika vodila posle terorističkih napada na Njujork i Vašington 2001. To je i početak nove ere, koja će biti obeležena rivalstvom s Kinom, o čemu su otvoreno govorile i bivša i sadašnja administracija.

    Iako ne spori da Bliski istok ima sve manji značaj za SAD, „Njujork tajms” ocenjuje da Bajdenova politika prema Avganistanu i Iraku nije jednaka. Dok Pentagon iz Avganistana povlači sve trupe, isključujući oko 600 vojnika koji će štititi američku ambasadu u Kabulu, u Iraku ostaje svih 2.500 američkih vojnika. Njihova borbena uloga biće zamenjena savetodavnom, ali ipak ne napuštaju Irak. Dok je Bajden za Avganistan otvoreno kazao da više nije vredan ni ljudskih žrtava ni para, jer je Amerika tamo pobedila Al Kaidu, Irak je druga priča i to ne toliko zbog Islamske države, čiji se ostaci i dalje bore u Iraku i Siriji, koliko zbog Irana. Vašington ne želi da povuče trupe iz Iraka da bi sprečio jačanje iranske moći u ovoj zemlji i regionu. Zahvaljujući iračkim šiitima, iranska vlada utiče na prilike u Bagdadu, a Amerika pokušava da je zauzda pa Irak ostaje važna tačka sa koje će se Vašington suprotstavljati Teheranu. Kad je Tramp naredio likvidaciju iranskog generala Kasema Solejmanija, ta akcija je bila izvedena iz američke vojne baze u Iraku. Otkako je Bajden došao na vlast, proiranske milicije u Iraku 24 puta su napale američke vojnike, na šta je Pentagon triput uzvratio. Prema oceni pojedinih analitičara, situacija u kojoj Vašington proglašava kraj rata, ali zadržava trupe u Iraku, odgovara i američkoj i iračkoj vladi. Bajden može da tvrdi da smanjuje angažovanje na Bliskom istoku, što je u skladu sa željama američkog javnog mnjenja, dok se od iračkih vlasti očekuje da će se pohvaliti da su umanjile uticaj stranaca.

    Vlada u Bagdadu godinama se suočava sa zahtevom proiranskih političara da natera sve američke vojnike da napuste Irak, a premijer je pod još snažnijim pritiskom pred parlamentarne izbore u oktobru. Kadimi se nalazi između dve vatre, pa iako je pred put u SAD izjavio da „nema potreba za bilo kakvim stranim trupama na iračkom tlu”, ipak je dodao da američka vojska i dalje treba da obučava iračke trupe.

    Amerika je napala Irak 2003. i jednom se već odatle povlačila – 2011, kad je predsednik Barak Obama proglasio kraj rata. Tri godine kasnije, Islamska država osvajala je velike delove Iraka pa je na zahtev vlade u Bagdadu Obama vratio vojsku, koja je tamo ostala do danas.