Kategorija: Svijet

  • Ministar odbrane Izraela: Moramo odmah reagovati na aktivnosti i agresiju Irana

    Ministar odbrane Izraela: Moramo odmah reagovati na aktivnosti i agresiju Irana

    Ministar odbrane Izraela Benny Gantz izjavio je kako Izrael mora odmah djelovati protiv Teherana nakon napada na tanker kod obala Omana za koji se sumnja da su izvršile upravo iranske snage.

    Gantz je ocijenio napad na tanker “Mercer Street” kao ozbiljan problem koji može dovesti do eskalacije sukoba.

    “Iranska agresija u regionu, a posebno na pomorskom frontu pojačava se. Ovo je razlog zbog kojeg moramo djelovati upravo sada. Iran ne samo da teži nuklearnom programu već dovodi do opasne utrke u naoružanju i narušava stabilnost Bliskog istoka”, rekao je Gantz tokom sjednice izraelskog parlamenta.

    Naglasio je kako Iran posjeduje brojne bespilotne letjelice koje mogu ugroziti stabilnost.

    “Trenutno je aktivno stotine iranskih bespilotnih letjelica u Jemenu, Iraku i drugim zemljama. U protekloj godini bilo je najmanje pet iranskih napada na međunarodne brodove koji su upravo izvršeni korištenjem bespilotnih letjelica iranske proizvodnje”, rekao je izraelski ministar odbrane.

    Na kraju, poručio je kako Iran nije samo problem Izraela već cijelog svijeta.

    “Izrael posjeduje različite mogućnosti za zaštitu svojih građana, a mi ćemo smatrati odgovornim svakoga ko nam pokušava nauditi. Ovo nije samo izraelsko pitanje već pitanje cijelog svijeta koji vidi rezultate iranske agresije”, rekao je ministar odbrane Izraela Benny Gantz.

  • Njemačka poslala ratni brod u Južno kinesko more prvi put nakon skoro 20 godina

    Njemačka poslala ratni brod u Južno kinesko more prvi put nakon skoro 20 godina

    Njemačka je u ponedjeljak poslala ratni brod u Južno kinesko more po prvi put u skoro dvije decenije, pridružujući se drugim zapadnim zemljama u širenju vojnog prisustva u regiji u jeku rastućih zapadnih briga zbog kineskih teritorijalnih ambicija.

    Kina tvrdi da polaže pravo na velike dijelove Južnog kineskog mora, i uspostavila je vojne ispostave na vještačkim otocima u vodama s bogatim gasnim resursima i ribljim fondom.

    Američka mornarica, u iskazivanju sile zbog kineskih teritorijalnih pretenzija, redovno obavlja operacije “slobodne plovidbe” u kojima njeni brodovi prolaze blizu nekima od spornih otoka. Kina se protivi tim američkim misijama, tvrdeći da one ne pomažu u promoviranju mira ili stabilnosti.

    Washington je postavio suprotstavljanje Kini u središte svoje politike nacionalne sigurnosti, i nastoji okupiti partnere protiv onoga što naziva kineskom sve agresivnijom ekonomskom i vanjskom politikom.

    Zvaničnici u Berlinu saopćili su da će se njemački brodovi držati uobičajenih turističkih ruta. Ne očekuje se, ipak, da fregata otplovi kroz Tajvanski moreuz, odustajući od još jedne redovnih američkih aktivnost koje osuđuje Peking.

    Berlin je, ipak, jasno poručio kako njegova misija služi da naglasi da Njemačka ne priznaje kineske teritorijalne pretenzije.

    Njemačka ministrica odbrane Annegret Kramp-Karrenbauer otputovala je u luku Wilhelmshaven to kako bi posmatrala fregatu Bayern kako kreće n sedmomjesečno putovanje tokom koga će također proći i kroz Australiju, Japan, Južnu Koreju i Vijetnam.

    Očekuje se da brod uplovi u Južno kinesko more sredinom decembra, postajući prvi njemački ratni brod koji je ušao u tu regiju od 2002., prenosi Reuters.

  • Talibani sve bliže afganistanskim prijestonicama, vladine snage osiguravaju zatvore

    Talibani sve bliže afganistanskim prijestonicama, vladine snage osiguravaju zatvore

    Dok se talibanski militanti približavaju afganistanskim pokrajinskim prijestolnicama, oni su također bliže i zatvorima u kojima se nalazi oko 5.000 njihovih boraca, dok se vladine snage bore kako bi osigurale zaštitu zatvorskih objekata.

    To je samo mali dio zatvorenika koji namjeravaju pobjeći, upozoravaju afganistanski sigurnosni zvaničnici, što bi militantima dalo značajnu prednost na bojnom polju, gdje već ostvaruju značajne pomake. Talibanski čelnici poručuju svojim borcima da je izuzetno važno da ojačaju snage, piše The Washington Post.

    Oslobađanje talibanskih boraca predstavljalo bi značajan poticaj za sve pripadnike militantnog pokreta. Dok grupa rapidno širi svoju kontrolu nad teritorijama, afganistanski vladini zvaničnici tvrde da je militantrima potrebno više pješadije kako bi učvrstili rezultate ostvarene na terenu.

    Afganistansko ministarstvo unutrašnjih poslova i ured zatvorske administracije odbili su objaviti konkretne brojke talibanskih boraca u državnim zatvorima, ali lokalni zvaničnik u Kunduzu i visoki afganistanski sigurnosni zvaničnik u Kabulu tvrde da je njihova brojka oko 5.000.

  • Dramatičan rast novozaraženih u Austriji

    Dramatičan rast novozaraženih u Austriji

    U Austriji nova nedjelja počela je kao što se završila i prošla – novim dramatičnim rastom broja novozaraženih korona virusom, koji je, ovaj put, prekoračio broj od 800.

    U posljednja 24 sata, prema podacima Kriznog štaba, registrovano je 816 nova slučaja zaraze korona virusom.

    Poređenja radi prije samo nedjelju dana broj je bio na 312, a krajem prošle nedjelje prešao je 500.

    U posljednja 24 sata registrovano je i dva smrtna slučaja lica zaražena koronom.

    Krizni štab procjenjuje da je nagli porast broja novozaraženih povezan sa povratnicima sa odmora.

    Zbog toga sve su glasniji zahtjevi eksperata da se uvede obavezan test prilikom povratka sa odmora.

    Što se tiče broja hospitalizovanih on je gotovo konstanatan na 121, i porastao je u posljednja 24 sata samo za dva kovid pacijenta.

    Na intenzivnoj njezi broj je smanjen za tri pacijenta, na ukupno 29.

  • Zastrašujuće scene u Turskoj, raste broj mrtvih, turisti bježe čamcima

    Zastrašujuće scene u Turskoj, raste broj mrtvih, turisti bježe čamcima

    U velikim požarima koji su zahvatili Tursku poginulo je osmero ljudi, a najmanje 27 osoba je na bolničkom liječenju zbog zadobijenih povreda.

    Vatrogasci se bore sa još sedam požara.

    Više od 120 požara stavljeno je pod kontrolu.

    Kako navode svjetski mediji, vatrogasci se peti dan bore da obuzdaju vatrenu stihiju koja i dalje prijeti ljetovalištima.

    Tokom vikenda turisti, osoblje hotela i lokalni stanovnici morali su biti evakuisani morskim putem iz popularnih odredišta Bodruma i Marmarisa, pri čemu su u pomoć priskočili i privatni vlasnici plovila.

    Jedna stanovnica Marmarisa je na pitanje smatra li da su za požare krive velike ovogodišnje vrućine rekla: “Ne znam. Nešto je drugačije.”

    “Nešto ovako još nikad nisam vidjela. Prije je bilo manjih požara, ali razaranje nisam nikad vidjela”, rekla je.

    Istražioci pokušavaju utvrditi jesu li neki od požara podmetnuti.

    Turisti se evakuišu čamcima i brodovima.

    O uzroku požara se i dalje spekuliše. Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan izjavio je da su jedan od požara uzrokovala djeca.

    Turski predsjednik obišao je neka od najugroženijih područja i proglasio stanje prirodne katastrofe u pogođenim oblastima, a obećao je i pomoć. Obratio se i mogućim uzročnicima požara.

    “Iščupaću vam srce kad otkrijemo ko ste. Već ima nekih indicija i preduzećemo sve što treba”.

    Vlada je na meti kritika zato što avioni za gašenje požara nisu u funkciji, već vatru gase tri iznajmljena ruska aviona. Erdoan je rekao da su stigli avioni i iz Ukrajine, Rusije, Azerbejdžana, Hrvatske i Španije.

  • Armenski vojnici otvorili vatru na azerbejdžanske položaje u Nahcivanu

    Armenski vojnici otvorili vatru na azerbejdžanske položaje u Nahcivanu

    Ministarstvo odbrane Azerbejdžana saopćilo je kako su jedinice pri armenskoj vojsci otvorile vatru na azerbejdžanske položaje u Autonomnoj Republici Nahcivan.

    U saopćenju ministarstva navedeno je kako je s položaja u blizini sela Arazdeyen, koje pripada armenskoj općini Vedi, u 3:27 sati po lokalnom vremenu otvorena vatra na azerbejdžanske položaje u naselju Haydarabat, u Sedereku, u Nahcivanu.

    Navedeno je kako nema stradalih azerbejdžanskih vojnika, a da je armenskoj strani adekvatno odgovoreno, javlja Anadolija.

    Armenska vojska je prekršila primirje.

  • Vakcinisane Slovake čeka nagrada na lutriji

    Slovačko Ministarstvo finansija objavilo je danas da na sajtu bytzdravyjevyhra.sk (u prevodu – pobjeda je biti zdrav) građani mogu da se registruju za predstojeću vakcinacionu lutriju.

    Ministarstvo je objavilo da će sutra na konferenciji za novinare dati više informacija o lutriji, preneo je TASR.

    Prethodno je Ministarstvo odredilo da za lutriju mogu da se prijavi svaki vakcinisan građanin, nezavisno od tipa vakcine koju je primio, uključujući i one koji su se imunizovali na početku vakcinacione kampanje.

    Jednom kada vakcinisana osoba uđe u lutriju, automatski će biti u igri za sva izvlačenja.

    Moguće je učestvovati i sa jednom primljenom dozom, a oni koji su dobili dve, imaće duplo veću šansu za dobitak.

    Izuzetak u ovom slučaju biće osobe koje su vakcinisane johnson&johnson vakcinom, koja ima samo jednu dozu.

    Još se ne zna koje nagrade čekaju dobitnike lutrije.

  • Rusija poručila: Znamo, zapad sprema provokacije tokom izbora

    Rusija poručila: Znamo, zapad sprema provokacije tokom izbora

    Direktor ruske Spoljnoobavještajne službe Sergej Nariškin upozorio je da zapad sprema provokacije u Rusiji tokom slhedećih parlamentarnih i predshedničkih izbora.

    On je dodao ta služba ima podatke o tome kako će se to tačno dogoditi.

    Na pitanje da li treba očekivati nove provokacije iz inostranstva prije izbora, Nariškin je odgovorio: “Da, naravno. Naši protivnici se snažno pripremaju”.

    “To će biti 2021. i 2024. godine”, dodao je Nariškin u intervjuu za televiziju Rusija 1.

    “Imamo informacije o tome na kojim mjestima će djelovati, koje tačke će biti pogođene. I naše odgovarajuće strukture su toga svjesne, između ostalog i zahvaljujući našoj djelatnosti”, naveo je Nariškin.

    Izbori za donji dom savezne skupštine i drugim nivoima biće održani 17-19. septembra.

    Članovi Državne dume biraju se na pet godina po mješovitom sistemu: 225 poslanika biraju se prema stranačkim listama, a 225 po jednomandatnim biračkim jedinicama u jednom krugu.

  • Pfizer i Moderna podigle cijene vakcina za četiri do šest eura po dozi

    Pfizer i Moderna podigle cijene vakcina za četiri do šest eura po dozi

    Farmaceutske kompanije Pfizer i Moderna u novim ugovorima sa EU podigli su cijene vakcina protiv Covid-19, piše britanski dnevnik Financial times.

    Nova cijena vakcine Pfizer iznosi 19,5 eura, a bila je 15,5 eura, dok je vakcina Moderna u prvom ugovoru koštala oko 19 eura, a sada 25,5 eura po dozi.

    List piše da su ugovori dogovoreni u komplikovanom trenutku za program vakcinacije EU, koji se suočava sa problemima sa isporukama doza vakcina AstraZeneca i Johnson & Johnson jer zdravstvene vlasti ispituju slučajeve zgrušavanja krvi koji se dovode u vezu sa ovim vakcinama.

    Brisel se suočava i sa kritikama članica na čelu sa Austrijom koje optužuju Evropsku komisiju za “nepoštenu” distribuciju vakcina i tvrde da je zbog sistema EU više država suočeno sa nedostatkom doza. 

  • Italija i Francuska spremaju post Merkel savez

    Novi duet trenutno se bori za liderstvo u Evropskoj uniji, pošto francuski predsjednik Emanuel Makron i italijanski premijer Mario Dragi istupaju kako bi popunili prazninu na evropskom tronu u trenutku kada se era njemačke kancelarke Angele Merkel bliži kraju, piše briselski portal Politiko.

    Dok je Njemačka okupirana unutrašnjim pitanjima uoči septembarskih izbora, francusko-italijanski politički dvojac sa svojim saveznicima je već radio na pokretanju plana kovid oporavka EU u iznosu od 750 milijardi evra, a sada je usredsređen na više ciljeve: reformu pravila o trošenju u bloku, potpisivanje bilateralnog sporazuma zasnovanog na francusko-njemačkom modelu i udruživanje u zajedničke industrijske projekte i pravosudnu saradnju, piše Politiko.

    Portal navodi da dvojica evropskih političara imaju dosta toga zajedničkog, obojica su bivši investicioni bankari koji u smjelijoj i bržoj EU vide lijek za domaće poteškoće, a takođe dijele pro-EU, tržišno i centristički orijentisane poglede.

    Ono što je najvažnije, obojica znaju da je vreme za delovanje sada, dok je Dragijev rejting visok, prije nego što Njemačka dobije novog lidera i dok se Makron bori za reizbor.

    Francusko-italijanska alijansa počela je prošlog ljeta kada su se Makron i tadašnji italijanski premijer Ðuzepe Konte zalagali za ambiciozni plan oporavka od pandemije, a otkako je Dragi preuzeo vlast ranije ove godine, savez je samo ojačao.

    Ipak, dosta je i prepreka na putu francusko-italijanske dominacije, štedljive sjeverne države sigurno neće podržati dalju potrošnju i finansijske integracije, dok će centralne i istočne sile nastaviti da prkose Makronovom socijalno-liberalnom rukovodstvu.

    Takođe, prije samo dvije godine francusko-italijanski diplomatski odnosi bili su na poslijeratnom nivou, prema francuskom ministarstvu spoljnih poslova, usljed sporova oko migracija, sukoba ciljeva u Libiji, italijanskog ministra spoljnih poslova koji je koketirao s pokretom Žutih prsluka i opozivanjem francuskog ambasadora u Rimu.

    Novootkriveni entuzijazam u odnosima Pariza i Rima postao je očigledan početkom ovog mjeseca kada je italijanski predsjednik Serđo Matarela otišao u francusku prijestonicu na prvo putovanje u inostranstvo od zaključavanja, a Makron je Italiju tom prilikom nazvao sestrinskom državom sa kojom je Francuska. kako je rekao, nesumnjivo dijelila više nego sa bilo kojom drugom.

    Dragijev dolazak na vlast u Italiji je samo dodatno poboljšao veze, a dvojica lidera imaju za cilj da potpišu bilateralni sporazum pod nazivom “Ugovor o kvirinalu”, koji na mnogo načina podsjeća na francusko-njemački Jelisejski ugovor iz 1963. godine.

    Sadržaj sporazuma nije objavljen, a poslanik iz Makronove stranke koji predsedava “Francusko-italijanskom grupom prijateljstva” francuske Nacionalne skupštine Kristof Dipompe smatra da su signali koje dve vlade šalju važniji od stvarnih odredbi budućeg sporazuma.

    “Čim imamo sporazum između Francuske i Italije, bez obzira na sadržaj, menjamo evropsku ravnotežu odnosa”, rekao je Dipompe za Politiko.

    Ima i drugih primjera otpoljavanja odnosa dve zemlje,prošlog proleća Francuska je ukinula zaštitu krajnje levih italijanskih terorista, a Makon je to opisao kao gest prijateljstva.

    Što se tiče industrijskih pitanja, takođe postoje znaci poboljšanja, uspio je projekat spajanja proizvođača automobila, a prošle nedelje je francuski ministar ekonomije Bruno le Mer potvrdio da će uključiti Italiju u neke francusko-nemačke projekte.

    Iako se približava Italiji, Francuska ipak ne zaboravlja i na Njemačku i pazi da ne stvori utisak da poziva na mekša fisklna pravila zbog sopstvenog duga, a očekuje se da i dalje traži francusko-njemački konsenzus po ovom i drugim pitanjima, zaključuje Politiko.