Izraelski ministar vanjskih poslova Yair Lapid boravio je u posjeti Maroku gdje je govorio i o nuklearnom sporazumu između Irana i SAD-a te je poručio kako se on protivi ovom sporazumu, ali da ne vidi alternativu.
Lapid je istakao kako je Izrael u kontaktu sa saveznicima, uključujući i Sjedinjene Američke Države s kojima razgovaraju o narednim koracima vezanim za nuklearni sporazum.
“Nisam pristalica ovog dogovora. Mislim da on nije dobar. Govorio sam to uvijek, a govorim i sada. Međutim, u ovom trenutku ne vidim alternativu”, rekao je Lapid tokom prve zvanične posjete Maroku od 2003. godine.
Vlada Izraela na čelu s Naftalijem Bennettom protivi se povratku SAD-a u nuklearni sporazum s Iranom, ali su više puta naglašavali kako će o svim zamjerkama vezanim za sporazum razgovarati privatno s čelnicima SAD-a kako bi održali dobre odnose s najvećim izraelskim saveznikom.
Lapid je prije posjete Maroku saopćio kako Izrael radi na uspostavljanju regionalnog saveza koji bi se suprotstavio Iranu.
“Strateški, ono što vidimo jeste da se stvara diplomatska osovina koja će uključivati Izrael, Maroko, Egipat, Jordan, Bahrein i Ujedinjeni Arapski Emirati. Ovaj savez će predstavljati pragmatičnu alternativu vjerskom ekstremizmu. Mi stvaramo ciklus života koji će se suprotstaviti ciklusu smrti koji dolazi iz Irana i njegovih saveznika”, poručio je izraelski šef diplomatije Yair Lapid.
Danska i Norveška saopćile su u petak da zatvaraju ambasade u Kabulu za sada zbog pogoršane sigurnosne situacije u Afganistanu, i da evakuiraju njihovo osoblje.
Talibani su pojačali kontrolu nad Afganistanom u petak, zauzimajući drugi i treći grad po veličini dok se zapadne ambasade pripremaju da pošalju vojnike kako bi pomogli u evakuaciji diplomatskog osoblja iz prijestolnice.
“Odlučili smo da privremeno zatvorimo našu ambasadu u Kabulu”, izjavio je danski ministar vanjskih poslova Jeppe Kofod novinarima, dodajući da će evakuacija biti blisko koordinirana s Norveškom, s kojom dijeli objekat.
Norveška ministrica vanjskih poslova Ine Soreide kasnije je izjavila da će njena zemlja također zatvoriti svoju ambasadu i evakuirati norveške diplomate, lokalne službenike i njihovu blisku rodbinu.
Porazi vladinih snaga pojačali su brige da bi afganistanska vlada koja uživa američku podršku mogla propasti u roku od nekoliko sedmica dok međunarodne snage dovršavaju svoje povlačenje nakon 20 godina rata, prenosi Reuters.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko ponovio je danas da vidi rizik izbijanja novog svjetskog rata i istakao da ne želi da njegova zemlja postane bojno polje.
“Nemojte da mislite da namjerno eskaliram situaciju kako bih pokrenuo neki rat. To što govorim da može da izbije treći svjetski rat nije šala”, upozorio je Lukašenko.
Agencija Belta prenosi da je predsjednik to izjavio tokom radne posjete Gomeljskoj oblasti dok je razgovarao s mještanima gradića Tihiniči.
On je podsjetio da se u istoriji više puta dešavalo da su se na teritoriji Bjelorusije ukrštali interesi velikih svjetskih igrača, što je rezultiralo ratovima.
“Ako upadnu u Bjelorusiju, Rusija će, naravno, gledati na nju kao na svoju. Jer ako, ne daj Bože, padne Bjelorusija, kod Smolenska će biti te zapadne rakete. Ne tamo negdje iza Kijeva ili na Crnom moru, već u blizini Smolenska. I tu će se sukobiti sve te snage. Amerikanci i Evropljani nisu provocirali samo Rusiju, nego i Kineze. I ne želim da Bjelorusija postane bojno polje, kao što je uvijek bilo. Dosta nam je toga”, rekao je predsjednik Bjelorusije.
On je naglasio da nimalo ne dramatizuje i da je “situacija komplikovana”.
Predsjednik Bjelorusije izjavio je ranije da hibridni rat koji Evropa usmjerava protiv Minska, Rusije i Kine može dovesti do trećeg svjetskog rata.
Tema razgovora njemačke kancelarke Angele Merkel s visokim predstavnikom Kristijanom Šmitom i njegovim prethodnikom Valentinom Inckom neće biti uklanjanje bilo koje vlade, rekao je Štefan Zajbert, portparol Angele Merkel.
On je odgovarajući na pitanje novinara o predstojećem sastanku Merkelove, Šmita i Incaka u srijedu rekao da se kod uloge visokog predstavnika ne radi o uspostavljanju apsolutističke moći.
“Visoko predstavnik je izraz volje međunarodne zajednice, koja želi da se u Bosni i Hercegovini angažuje da se ona dobro razvija, da napreduje na putu ka Evropi i da sprovodi potrebne reforme. Radujemo se da je kandidatura Kristijana Šmita za ovu važnu poziciju bila uspješna”, rekao je Zajbert.
Talibani nastavljaju ofanzivu u Afganistanu, a posljednji grad koji su zauzeli je drugi po veličini grad – Kandahar.
Zauzimanje Kandahar najznačajniji je korak unazad za vladu koju podržavaju SAD, otkad su pobunjenici pokrenuli novu ofanzivu nakon povlačenja američkih snaga.
“Nakon teških sukoba kasno sinoć, talibani su preuzeli kontrolu nad gradom Kandahar”, rekao je zvaničnik lokalne vlade.
Vladine snage su i dalje kontrolirale aerodrom Kandahar, koji je bio druga najveća baza američke vojske u Afganistanu tokom njihove 20-godišnje misije.
Zauzimanje Kandahara i Herata – drugog i trećeg najvećeg grada u zemlji – predstavlja dvije najznačajnije pobjede talibana otkako su u maju započeli široku ofenzivu, jer su se strane snage predvođene SAD-om povukle prema sporazumu između militanata i SAD-a prošle godine godine.
Britanija je rekla da će rasporediti oko 600 vojnika kako bi pomogla svojim građanima pri odlasku, dok su druge ambasade i grupe za pomoć saopćile da i oni izvlače svoje ljude.
Brzina talibanske ofanzive izazvala je optužbe među mnogim Afganistancima zbog odluke predsjednika Joe Bidena da povuče američke trupe, 20 godina nakon što su svrgnuli talibane nakon napada 11. septembra u SAD-u.
Biden je ove sedmice rekao da ne žali zbog svoje odluke, ističući da je Washington potrošio više miliona dolara u najdužem američkom ratu i izgubio hiljade vojnika.
Talibani su svoju ofanzivu fokusirali na sjever, područje koje nikada nisu u potpunosti kontrolirali za vrijeme svoje vladavine od 1996. do 2001. godine u središtu snaga Sjeverne alijanse koje su marširale u Kabul uz podršku SAD-a 2001. godine.
U četvrtak su talibani zauzeli i historijski centralni grad Ghazni, 150 km jugozapadno od Kabula, prije nego što su nadvladali Herat na zapadu i Kandahar na jugu.
Sinoć je u engleskom gradu Plymouthu došlo do pucnjave u kojoj je napadač ubio šest osoba, a među njima i dijete. Više osoba je ranjeno.
U kvartu Keyham napadač je hicima iz vatrenog oružja usmrtio dvije žene, dva muškarca, ali i jedno dijete. Te informacije potvrdio je gradski službenik.
Dijete koje je ubijeno bilo je mlađe od deset godina.
Lokalni političar Luke Pollard oglasio se na Twitteru porukom da je potpuno šokiran ovim zločinom, a naročito zbog smrti djeteta.
Prema izjavama očevidaca, napadač je nogom udario u vrata jedne kuće, a potom počeo nasumično pucati. Nakon toga je pobjegao pucajući na prolaznike dok je trčao.
Iz policije su kazali da ovaj zločin ne tretiraju kao teroristički napad. Napadač je također ubijen.
Talibani su zauzeli sjedište policije u gradu Herat u zapadnom Afganistanu. Samo nekoliko sati prije talibani su osvojili Ghazni, koji se nalazi 150 kilometara od glavnog grada Kabula.
Herat, treći po veličini grad u Afganistanu, danima je bio meta napada. Talibani su danas uspjeli probiti odbrambene linije. Autoputevi su zbog sukoba blokirani, a aerodrom je obustavio letove.
Vladin sigurnosni izvor rekao je za AFP da su se afganistanske snage povukle iz grada.
“Morali smo napustiti grad kako bismo spriječili dalje uništavanje”, izjavio je.
Jedan od dopisnika AFP-a kazao je kako je primijetio talibansku zastavu kako se vijori iznad sjedišta policije u Heratu. Više detalja o prisustvu talibana u ovom gradu trenutno nije dostupno, ali zna se da je već sedmicama pod opsadom.
Talibanske snage sada kontrolišu više od 65 posto afganistanske teritorije, uključujući 12 od 34 provincijske prijestolnice. Prije najave povlačenja američkih trupa u aprilu, Herat, sa više od 500.000 stanovnika, smatran je mirnom oazom u nestabilnoj zemlji.
Iako su afganistanske snage i lokalna policija uspjeli potisnuti početnu ofanzivu talibana krajem jula, pobunjenici su nastavili ostvarivati pobjede.
Smanjenje emisije ugljičnog dioksida jedan je od načina borbe protiv utjecaja klimatskih promjena. Međutim, po prvi put u izvještaju UN-a o ovom problemu naglašena je potreba kontrole nevidljivog plina metana.
Prema Međuvladinom izvještaju za klimatske promjene (IPCC), koncentracija metana u atmosferi najveća je od perioda kako se bilježe mjerenja na Zemlji. S obzirom da se Zemlja približava kritičnom pragu povećanja temperature, te se procjenjuje da će u naredne dvije decenije temperatura vjerovatno porasti za više od 1,5 stepeni celzija (što je više od prihvatljivog još iz predindustrijskog doba, odnosno perioda od 1850. do 1900. godine), naučnici kažu kako se emisija metana mora brzo smanjiti.
Charles Koven, jedan od autora izvještaja IPCC-a rekao je da metan ima nevjerovatnu moć zagrijavanja što šteti samoj klimi.
STAKLENIČKI PLINOVI Kamere otkrile curenje metana s više od 100 lokacija plinske infrastrukture u EU “Najbrži način na koji bismo mogli ublažiti neke klimatske promjene koje već vidimo, bar kratkoročno, jeste smanjenje metana. Kada bi svijet sutra prestao emitovati ugljični dioksid, temperature se ne bi počele smanjivati ni u narednih nekoliko godina zbog toga što CO2 ostaje dugo u atmosferi. Smanjenje metana predstavlja najjednostavniji način za ublažavanje klimatskih promjena”, rekao je Koven.
Nivo metana u porastu
Iako je tokom početka 21. stoljeća razina metana u atmosferi bila niska, u posljednjoj deceniji zabilježen je veliki porast, a to potvrđuju i tabele petogodišnjeg rasta razine metana.
“Metan curi iz bušotina nafte, cjevovoda za prirodni plin i same opreme za preradu. Prema podacima američke Uprave za informacije o energetici, SAD ima na hiljade aktivnih bušotina za prirodni gas, milione napuštenih bušotina i nekoliko rafinerija koje prerađuju gas. Prema izvještaju Fonda za zaštitu okoliša, svaki treći Amerikanac živi u okruženju s naftom i plinom koji predstavlja rizik po klimu, ali i javno zdravlje”, navodi se u izvještajima o klimatskim promjenama.
ARKTIK SE TOPI Šta sve pokazuje izvještaj o klimatskim promjenama i u kakvom stanju se nalazi Zemlja Donedavno, organizacijama je bilo izuzetno teško pratiti curenje metana i lokacije gdje se javljaju ovi problemi. Međutim, naprednom tehnologijom koja se oslanja na infracrvene kamere i satelite, naučnici mogu procijeniti emisiju metana u atmosferi širom svijeta.
Klimatolozi NASA-e i Nacionalne uprave za okeane i atmosferu ranije su za CNN izjavili kako će se pogubne klimatske promjene u klimatskom sistemu samo pojačavati ukoliko ljudi ne prestanu koristiti goriva koja sagorijeaju i ispuštaju u atmosferu plinove poput metana.
Najnoviji izvještaj o klimatskim promjenama: Ovo je crveni alarm za čovječanstvo “Što se tiče ugljičnog dioksida, oduvijek smo znali da je prisutan u elektranama, dimnjacima i sličnim stvarima. Međutim, kada je riječ o metanu, do posljednjih nekoliko godina nismo razumjeli koliki utjecaj on zaista ima na atmosferu”, rekao je profesor Robert Jackson za CNN.
Najveći proizvođači metana: Od krava pa do rudnika
Trenutno, u svijetu postoji nekoliko najvećih “proizvođača” metana. Širom svijeta trenutno se odvija eksploatacija uglja što svakako povećava emisija metana u atmosferi. Također, izvještaji jasno pokazuju i situaciju po kontinentima.
U Sjevernoj Americi 14 posto emisije metana dolazi od proizvodnje nafte i plina, a nakon toga slijede životinje poput krava sa 10 posto. U Kini, rudnici predstavljaju najveće “proizvođače” metana te doprinose s 24 posto u ukupnoj emisiji ovog plina.
Najveći Međunarodna agencija za energiju procijenila je kako bi industrije nafte i plina širom svijeta mogle smanjiti emisiju metana i do 75 posto pomoću tehnologija koje su već dostupne.
“Ono što budemo radili u narednih nekoliko godina odredit će kakav ćemo svijet imati i kakav svijet zapravo ostavljamo našoj djeci. Moramo se što brže prebaciti na čistu energiju i zaustaviti zagađenje, ali i curenje metana”, rekla je klimatska aktivistkinja Lisa DeVille.
Broj poginulih u velikim poplavama i klizištima koja su pogodila sjever Turske porastao na 11, dok se još jedna osoba vodi kao nestala, saopštile su danas turske vlasti.
Danas su još četiri tijela pronađena u najviše pogođenom gradu Bozkurt, u Kastamonuu, jedno tijelo je pronađeno u Sinopu, dok je u provinciji Bartin nestala žena stara 80 godina, prenosi AP.
Poplave su u srijedu pogodile turske priobalne provincije kod Crnog mora, Bartin, Kastamonu, Sinop i Samsun, i tom prilikom su uništeni mnogi domovi i mostovi, voda je nosila automobile, mnoga naselja ostala su bez struje, a lokalni putevi su blokirani.
Vojska je poslala helikoptere kako bi evakuisala ljude koji su se pred naletom vode popeli na krovove svojih kuća, a potvrđeno je da je 80 osoba prebačeno na bezbjedne lokacije u regionu.
Sjever Turske je sklon poplavama tokom ljeta, kada su kiše česte, a prošlog mjeseca je poginulo najmanje šest osoba u poplavama u provinciji Rize.
Turska se bori i s požarima u posljednje dvije nedjelje, a UN su ove nedjelje izdale upozorenje da su nivoi efekta staklene bašte u svijetu visoki toliko da mogu da izazovu klimatske poremećaje u narednim decenijama.
Krim je kao ruska oblast dio Saveza Rusije i Bjelorusije, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
On je novinarima u Sudaku rekao da je Krim dio Saveza i da je to predviđeno ruskim zakonima.
Izjave Lavrova su komentar na raniji komentar predsjednika Bjelorusije Aleksandra Lukašenka da je spreman da prizna prisajedinjenje Krima Rusiji nakon što to učini posljednji ruski oligarh.
“Naš Sporazum o Savezu Rusije i Bjelorusije stupio je na snagu 1999. godine. Prema tom sporazumu, Savez uključuje teritoriju Republike Bjelorusije i Ruske Federacije u skladu sa zakonima tih država. Prema našim zakonima, Krim je dio Rusije, a samim tim i pomenutog saveza”, naglasio je Lavrov.
Nakon državnog udara u Ukrajini u februaru 2014. godine, vlasti Krima i grada Sevastopolja održale su referendum o prisajedinjenju Krimskog poluostrva Rusiji. Za prisajedinjenje glasalo je 96,7 odsto glasača na Krimu, a u gradu Sevastopolju 95,6 odsto, uz odziv glasača od 80 odsto.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je 18. marta sporazum o prisajedinjenju, koji je tri dana kasnije ratifikovala Federalna skupština Ruske Federacije, podsjeća TASS.
