VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Hospitalizovan rekordan broj djece zaražene koronom u SAD

    Hospitalizovan rekordan broj djece zaražene koronom u SAD

    Broj djece zaražene virusom korona i hospitalizovane u SAD dostigao je danas rekord, nešto više ih je od 1.900, dok su bolnice širom juga proširile kapacitet u borbi protiv delta soja.

    Varijanta delta, koja se brzo širi među nevakcinisanim dijelom američkog stanovništva, izazvala je skok hospitalizacija poslednjih nedjelja, povećavajući danas broj pacijenata na pedijatriji na 1.902, saopštilo je američko Ministarstvo zdravlja.

    Djeca trenutno čine oko 2,4 odsto hospitalizacija u zemlji zbog kovida. Ona koja su mlađa od 12 godina nemaju pravo na vakcinu, što ih čini podložnijim infekciji delta soju.

    Prema podacima Centra za kontrolu bolesti /CDC/, ove nedjelje je hospitalizovan rekordan broj novih pacijenata starosnih grupa od 18-29, 30-39 i 40-49 godina.

    Nagli porast novih slučajeva pojačao je tenzije između konzervativnih državnih lidera i lokalnih okruga o tome da li bi djeca morala da nose maske u školi kada se vrate u učionice.

    Školski okruzi u Floridi, Teksasu i Arizoni naložili su da se maske nose u školama. Administracija guvernera Floride Rona De Santisa zaprijetila je uskraćivanjem sredstava iz okruga koji nameću zahtjeve nošenja maski, a guverner Teksasa Greg Abot apeluje da državni vrhovni sud poništi tu obavezu u okrugu Dalas, javlja “Dalas morning njuz”.

    Petina nacionalnih hospitalizacija zbog kovida registrovana je na Floridi, gdje je broj pacijenata danas dostigao rekordnih 16.100. Više od 90 odsto kreveta na intenzivnoj njezi je popunjeno.

    Niske stope vakcinacije omogućile su ubrzanje izbijanja i širenja delta soja, pri čemu su neke od najvećih stopa infekcije i najbolesnijih pacijenata koncentrisane u državama u kojima su stanovnici oklijevali da prime vakcinu. Nešto više od 50 odsto američkog stanovništva potpuno je vakcinisano, navodi CDC.

    SAD sada u prosjeku imaju oko 129.000 novih slučajeva kovida dnevno, što je stopa koja se udvostručila za nešto više od dvije nedjelje.

    U prosjeku 600 ljudi svakodnevno umire od kovida, što je dvostruko više nego krajem jula.

    Arkanzas, Florida, Luizijana, Misisipi i Oregon prijavili su ovog mjeseca rekordan broj hospitalizacija zbog kovida 19 zbog čega su morale da proširuju bolničke kapacitet i da traže medicinsku pomoć od savezne vlade.

  • Bill Gates će izdvojiti 1,5 milijardi dolara za borbu protiv klimatskih promjena

    Bill Gates će izdvojiti 1,5 milijardi dolara za borbu protiv klimatskih promjena

    Osnivač kompanije Microsoft i multimilijarder Bill Gates će izdvojiti 1,5 milijardi dolara za borbu protiv klimatskih promjena.

    Novac će biti iskorišten sa njegovog investicionog fonda Breaktrough Energy, a investirat će ga saradnjom sa američkom vlašću.

    Od 1,2 biliona dolara planiranih za razvoj infrastrukture u Sjedinjenim Američkim Državama, a za koje se očekuje da ih odobre kongresmeni, više od 100 milijardi bit će potrošeno za borbu protiv klimatskih promjena. To će značiti od borbe protiv ekstremnih vremenskih pojava do nabavke električnih školskih autobusa.

    U ovom infrastrukturnom fondu sadržano je 25 milijardi za projekte javno-privatnog partnerstva, a što se odnosi i na saradnju sa programom Breaktrough Energy Catalyst. Oni koji su dio ovog programa se nadaju da će uspjeti prikupiti 15 milijardi dolara za “klimatske pametne tehnologije”. Jedan od ključnih Gatesovih ciljeva jeste da se do 2050. godine stvori karbonski neutralna ekonomija.

    Program će doprinijeti razvoju različitih sektora bez da koriste fosilna goriva, a među kojima je i avijacija. Osim toga, bit će ulagano u tehnologije za otklanjanje ugljendioksida iz atmosfere i za proizvodnju uređaja za akumulaciju energije.

    “Izbjegavanje klimatskih katastrofa će zahtijevati novu industrijsku revoluciju”, poručio je Gates i dodao da će morati postojati ekološki prihvatljiviji tehnologija i proizvodi, a koji će biti dostupniji velikom broju ljudi.

    Očekuje da će se to ostvariti i kroz javno-privatno partnerstvo. Međutim, Scott Sklar sa Instituta za okoliš i upravljanje energijom Univerziteta George Washington je napomenuo da već postoje javno-privatna partnerstva u borbi protiv klimatskih promjena, ali da nisu ishodila velikim rezultatima.

    “Gates se malo kocka. Kao što mnogi lideri kažu, moramo ubrzati tehnološko prilagođavanje ako želimo ostvariti neke od ciljeva za zaštitu okoliša, ali to će značiti rizike” ocijenio je Sklar.

    S druge strane, Jonah Goldman iz Breaktrough Energyja smatra da će javno-privatna saradnja omogućiti fleksibilnost na obje strane i kompleksna rješenja. Gates je u svrhu zaštite okoliša ozvaničio saradnju i sa Evropskom unijom, podsjeća CNN.

  • Ambasade u Kabulu spaljuju dokumente pred evakuaciju

    Ambasade u Kabulu spaljuju dokumente pred evakuaciju

    Neke ambasade u Avganistanu počele su da spaljuju osjetljive dokumente prije evakuacije, dok se talibani sve više približavaju prestonici Kabulu, javlja Rojters.

    Američka ambasada je obavijestila svoje osoblje da im na raspolaganju stoje spalionice u kojima mogu da unište osjetljive materijale, uključujući one na papiru i na elektronskim spravama.

    To se čini da bi se “smanjila količina osjetljivog materijala” u zgradi ambasade, navodi se u uputstvu u koje je Rojters imao uvid.

    Zvaničnici američog ministarstva odbrane kažu da su zabrinuti da bi talibani, koji su 2001. godine uklonjeni s vlasti nakon napada na Njujork i Vašington, mogli da krenu na Kabul u roku koji se mjeri danima.

    “Kabul trenutno nije u neposrednom prijetećem okruženju, ali… ako samo pogledate šta talibani rade, možete vidjeti da oni nastoje da izoluju Kabul”, izjavio je portparol Pentagona Džon Kirbi.

  • Talibani zauzeli Jalalabad bez borbe, približavaju se Kabulu

    Talibani zauzeli Jalalabad bez borbe, približavaju se Kabulu

    Talibani su u nedjelju ujutro bez borbe preuzeli kontrolu ključnog grada na istoku Afganistana, Jalalabada, potvrdile su vlasti dodavši da talibanske snage osiguravaju ceste prema Pakistanu.

    “Trenutno se u Jalalabadu ne vode borbe jer su se vlasti predale talibanima”, potvrdio je afganistanski službenik za agenciju Reuters.

    “Dozvola prolaska talibanima bio je jedini način da spasimo živote civila”, dodao je.

    Nakon pada Jalalabada, teritorij kojim kontrolira afganistansta Vlada smanjio se na područje Kabula, glavnog grada države, i nešto šire. Osvajanje Jalalabada pobunjenicima je osiguralo kontrolu nad cestama koje povezuju Afganistan i Pakistan, a dogodilo se nakon što su talibani u subotu osvojili sjeverni grad Mazar-i-Sharif i tako nastavili stezati obruč oko glavnog grada države.

    Uslijed povlačenja snaga SAD-a i saveznika talibani već nekoliko sedmica strelovito napreduju.

    Ta je radikalna islamistička grupa zauzela većinu Afganistana i približava se prijestolnici Kabulu gdje su utočište našle deseci hiljada ljudi iz drugih dijelova zemlje.

    U međuvremenu američke snage pristižu u Kabul kako bi pomogle evakuaciju osoblja ambasade, a preko vikenda stižu i britanske. Uz svoje građane oni bi trebali evakuirati civile koji su pomagali zapadnim saveznicima i sada se boje odmazde talibana.

  • Haiti se nikada nije oporavio od strašnog zemljotresa prije 11 godina, a danas je dočekao još snažniji

    Haiti se nikada nije oporavio od strašnog zemljotresa prije 11 godina, a danas je dočekao još snažniji

    Epicentar jučerašnjeg zemljotresa magnitude 7,2 po Richteru u blizini Haitija udaljen je otprilike 60 milja zapadno od kobnog potresa na Haitiju prije 11 godina.

    U katastrofalnom zemljotresu koji je pogodio ovu zemlju 12. januara 2010. godine poginulo je između 220 i 300 hiljada ljudi, a više od 300.000 je povrijeđeno. Jačina tog potresa iznosila je 7 stepeni po Richteru.

    Milion i po ljudi je ostalo bez krova nad glavom, a više od 32.000 i dalje je raseljeno.

    Današnji potres bio je udaljeniji od glavnog grada Port-au-Princea i najnaseljenijeg područja na Haitiju. Broj stradalih raste iz sata u sat, a snimci koji stižu s Haitija prikazuju da su brojni gradovi sravnjeni.

    Analiza CNN-a navodi da oko 2,5 miliona ljudi živi na udaljenosti od 50 milja od epicentra. Za usporedbu, u potresu 2010. godine živjelo je otprilike 6,5 miliona ljudi u krugu od 50 milja.

    “Izgradnja mnogih zgrada na Haitiju jednostavno ne izdržava ovakve potrese”, rekao je Patrick Oppmann sa CNN -a, izvještavajući s Kube.

    On kaže da Haiti jednostavno nije zemlja koja je izgrađena da odgovori na ovakvu vrstu događaja.

    “Trebala im je velika pomoć nakon potresa 2010. godine, a sada će im trebati opet. Usred pandemije to će biti još složenije “, rekao je Oppmann.

    Prije 11 godina je procijenjeno da će obnova Haitija koštati više od 11 milijardi dolara. U godinama iza toga ovu državu su pogađali tajfuni, urgani, tropske oluje i brojni slabiji zemljotresi, a lošoj situaciji nije doprinijela ni društvena i politička situacija.

  • Haiti: U razornom potresu poginule najmanje 304 osobe

    Haiti: U razornom potresu poginule najmanje 304 osobe

    Najmanje 304 osobe su poginule, a 1.800 ih je povrijeđeno u potresu magnitude 7,2 prema Richteru koji je u subotu pogodio jugozapadni dio Haitija, izvijestile su vlasti dodavši da je potres je uništio brojne kuće, škole, hotele i crkve.

    Epicentar potresa bio je 8 kilometara od grada Petit Trou de Nippes, što je na udaljenosti od 150 kilometara od glavnog grada te karipske otočne države, Port-au-Princea, izvijestila je američka Geološka služba.
    Potres se dogodio na dubini od 10 kilometara u subotu oko 8,30 sati po lokalnom vremenu, osjetio se na Kubi i Jamajci, a nakon njega je uslijedilo niz naknadnih podrhtavanja tla.

    Haićanska civilna zaštita izvijestila je kako se broj žrtava potresa popeo na 304 umrle osobe te najmanje 1.800 povrijeđenih. U akcijama spašavanja hitnih službi i stanovništva, mnogi su izvučeni iz ruševina, no za mnogima se još traga.
    U potresu je uništeno najmanje 949 kuća, sedam crkava, dva hotela i tri škole, a oštećeno je više od 700 kuća, sedam škola, tri bolnička centra i zatvor, međutim, veće štete nisu zabilježene u pomorskoj, zračnoj i telekomunikacijskoj infrastrukturi.

    Premijer Ariel Henry rekao je da je potres u nekim dijelovima zemlje uzrokovao ”veliku štetu” i proglasio jednomjesečno izvanredno stanje.
    Američka Geološka služba izvijestila je da je velika količina populacije u riziku od klizišta. Prema izvještaju haićanske civilne zaštite, klizište je blokiralo autocestu između Les Cayes i grada Jeremie. Spašavanje i sanaciju od potresa moglo bi otežati moguće olujno nevrijeme, jer je prema prognozi vjerojatno da će Haitijem proći tropska oluja Grace koja bi početkom sljedećeg tjedna mogla donijeti jaku kišu i vjetar, prenosi Hina.

  • Američka vojska stigla u Kabul

    Američka vojska stigla u Kabul

    Američka vojska stigla je u Kabul da bi pomogla u evakuaciji radnika Ambasade i drugih civila, rekli su danas zvaničnici.

    Pentagon je saopštio da će dva bataljona marinaca i jedan pješadijski stići u Kabul do sutra naveče, odnosno oko 3.000 vojnika.

    “Jedna grupa je stigla, druga će stići do sutra naveče”, rekao je američki neimenovani zvaničnik Rojtersu.

    Jedna borbena pješadijska jedinica biće prebačena iz baze Fort Brag iz Sjeverne Karoline u Kuvajt koja će djelovati kao snage za brza dejstva za slučaj potrebe u Kabulu, saopšteno je iz Pentagona.

    Britanija i još nekoliko zemalja Zapada najavile su slanje vojnika jer je otopr snaga Avganistana praktično slomljen i strahuje se da je samo pitanje dana kada će pasti i Kabul.

    Zvaničnik avganistanske Vlade potvrdio je sinoć da je i grad Kandahar, na jugu zemlje, pao u ruke talibana.

    Talibani su zauzeli i grad Herat, na zapadu zemlje na granici sa Iranom.

  • Bijes njemačkih veterana u Avganistanu: Nećemo da vjerujemo da smo uzalud ginuli

    Bijes njemačkih veterana u Avganistanu: Nećemo da vjerujemo da smo uzalud ginuli

    Talibani i dalje napreduju. Sada su osvojili i Kandahar, drugi po veličini grad u Avganistanu. Veterani njemačkog Bundesvera iz Avganistana kažu da se zbog onoga što se događa u toj zemlji osjećaju “ekstremno usrano”.

    Iz Avganistana stalno stižu nove, sve lošije vijesti: talibani su osvojili i Kandahar, grad od pola miliona stanovnika na jugu zemlje. Ali još veći šok za njemačke veterane bio je pad Kunduza i praktično čitavog sjevera Avganistana koji se u početku smatrao “mirnim područjem”, piše DW.

    “Kod veterana je ovo izazvalo emocionalni potres”, kaže Volf Gregis, bivši vojnik, koji je sad autor knjiga i profesor pedagogije u Rostoku. To se prije svega odnosi na Kunduz: “Nijedno drugo mjesto u Avganistanu nije tako blisko povezano s palim njemačkim vojnicima.”

    Baš u provinciji Kunduz njemački vojnici imali su najviše gubitaka. Tamo su se takođe zbili i događaji koji su praktično obilježili poimanje njemačke javnosti o ratu u Avganistanu.

    “Tamo su njemački vojnici prvi put, i to u velikom stilu, naučili šta je borba i šta je umiranje u ‘asimetričnom ratu’. I kakav je to užas”, kaže Gregis.

    Najkrvavija godina Bundesvera
    Na početku misije njemačke vojske u Kunduzu taj region važio je za jedan od najbezbjednijih u Avganistanu. Njemačka je tamo 2003. preuzela komandu nad regionalnim timom za obnovu zemlje, “Provincial Reconstruction Teams” (PRT), kako se to u žargonu NATO zove. Ali već u junu te godine četiri njemačka vojnika su poginula u napadu na autobus, a od 2006. su i borbe postale žešće. Gregis kaže da je Kunduz “stavio na iskušenje smisao njemačke misije u Avganistanu”.

    Ta provincija je bila poprište nekoliko užasnih događaja: u septembru 2009. jedan njemački oficir naredio je da se izvrši vazdušni napad na kamion-cisternu koja se zaglavila na putu. Ali oko tog kamiona okupilo se mnoštvo civila i više od stotinu njih je poginulo. Njemački oficir to naravno nije namjeravao.

    Godinu dana kasnije, njemački vojnici sve češće su ulazili u bitke s talibanima. Još uvijek se pamti takozvana bitka na Veliki petak u aprilu 2010. kad je jedna njemačka patrola pala u zasjedu. Borba je trajala devet sati, tri njemačka vojnika su poginula, a osam je ranjeno. Na kraju ih je spasila vazdušna podrška američkog helikoptera.

    Tako je počela, kako to u njemačkoj vojsci zovu, “najkrvavija godina u istoriji” Bundesvera. Na tom položaju ostali su sve do 2013. kad su preseljeni u kamp kod Mazar i Šarifa, zapadno od Kunduza.

    U gotovo dvije decenije misije njemačke vojske u Avganistanu poginulo je ukupno 59 njemačkih vojnika.

    “Sve se moglo predvidjeti, čitava katastrofa”
    Sada njemački veterani gledaju kako su talibani jednostavno pregazili glavni grad pokrajine u kojoj su bili. Kod mnogih je to izazvao šok i bijes.

    “Teško je to opisati”, kaže Andreas Egert. On je 2013. završio svoju sedmu i posljednju smjenu u Avganistanu i lično je poznavao neke od kolega koji su tamo poginuli.

    Danas je predsjednik pokrajinskog ogranka Udruženja njemačkih veterana (BDV) i kaže: “Mnogo toga nam prolazi kroz glavu, tuga, ali i bijes. Bijesan sam na talibane zbog toga što ljude tamo opet stavljaju pod svoj jaram, ali sam bijesan i na odluku njemačke vlade i Ministarstva obrane. Sve se to moglo predvidjeti, čitava ova katastrofa.”

    “Osjećam se ekstremno us*ano”, jasno kaže Johanes Kler, bivši podoficir Bundesvera, koji je napisao i knjigu o svojim misijama u Avganistanu 2010. i 2011. “Mi smo tamo ostavili našu krv, znoj i suze. Naši drugovi su tamo ubijeni. Sve je moglo da se predvidi, a najkasnije poslije 2014. kad su povučene borbene jedinice i kad je postalo jasno da snage Avganistana nisu u stanju samostalno da izađu na kraj sa situacijom.”

    “Ostavili smo ih same”
    Kler se najviše boji za bezbjednost ljudi koji su pomagali njemačkim vojnicima dok su bili u Avganistanu. “Mi smo sada opet kod kuće, ali Avganistanci su u životnoj opasnosti, pogotovo oni koji su sarađivali sa Zapadnjacima. To čini stvari još gorim. I ja sad sedim ovdje i ništa ne mogu da uradim.”

    Bivši podoficir Bundesvera ipak se slaže da se nije moglo izbjeći potpuno povlačenje zapadnih snaga iz Avganistana. I on je uvjeren da je misija postala svojevrstan “alibi”.

    “Zato i jesam tako bijesan. Osnovni problem Avganistana odavno je poznat. Bio je poznat i prije 2010. kad sam ja bio tamo. Ali on se nikada nije dosljedno rješavao.”

    To kako Kler sumira rezultate misije u Avganistanu bolno liči na iskustva Amerikanaca u ratu u Vijetnamu šezdesetih: u Avganistanu je NATO stalno mijenjao strategije uz nadu da će neka od njih biti i efikasna. A pošto misija nije bila omiljena kod kuće, na Zapadu, mnoge vlade, uključujući i Njemačku, nikada nisu do kraja stale iza nje.

    Sve to je dovelo do povlačenja borbenih jedinica 2014. “Bilo je potpuno jasno da pozitivni efekti koje smo mi postigli, neće potrajati. Na kraju se može reći da smo izdali svu tu veliku muku i posao koji smo tamo obavili. Ali prije svega smo izdali ljude u Avganistanu”, kaže Johanes Kler.

    “Zašto im nismo pomogli?”
    Ni Andreas Egert iz Udruženja veterana nema lijepe riječi za politiku Berlina. Prije misije se naveliko govorilo da se “sloboda i bezbjednost Njemačke i Evrope brane na Hindukušu”. Ali takve izjave su brzo utihnule. “Naša ministarka odbrane kaže da odluka o povlačenju nije imala alternativu. Slažem se, nije bilo alternative, ali ta odluka je mogla drugačije da se pripremi”, kaže Egert. “U stvari, užasno sam tužan jer sam tokom mojih misija tamo upoznao mnogo sjajnih Avganistanaca i znam da oni sada moraju da strahuju za svoj život. Ili su ga možda već izgubili…”

    Još više je bijesan na “političku džunglu” koja se opet stvorila posljednjih nedjelja u raspravi o davanju azila ljudima iz Avganistana koji su radili za njemačku vojsku – prevodiocima, vodičima i drugima. Njima su prijetili i prije nego što je Kunduz pao, ali njihovi zahtjevi za dobijanje azila u Njemačkoj su “potonuli” u njemačkoj birokratiji – neki će možda reći i u političkoj ravnodušnosti. Dok to govori Egert se jedva uzdržava: “Mislim da postoji međunarodna odgovornost, jer je sve lako moglo da se predvidi”.

    Da li je bilo uzalud?
    “Ostavljanje na cjedilu” boli njemačke veterane Klera i Egert između ostalog i zato što su uvjereni da su Avganistanci “više voljeli Nijemce nego američke vojnike”. Egert ima utisak da je Bundesver bio konstruktivniji i da se ponaša “manje vojnički”.

    “Znali su da smo njihovoj zemlji donijeli određenu stabilnost i radna mjesta, i bili su prijateljski naklonjeni prema nama.” Ali ni Egert nema velikih iluzija: “Naravno da se ne može isključiti mogućnost da smo imali posla i s ljudima koji su sarađivali i sa talibanima.”

    I dok s gorčinom prati kako talibani nadiru, Egert želi da vjeruje da njegovi drugovi koji su tamo izgubili život ipak nisu uzalud poginuli. “Ne verujem da je sve bilo uzalud. Mislim da je sve to ipak promijenilo neke stvari. Poginuli vojnici su svojim životima branili slobodu Nijemaca, a u Avganistanu smo nešto promijenili u glavama tih ljudi. Mi smo bili tamo za vrijeme čitave jedne generacije.”

    Veterani su uvjereni da bi međunarodna zajednica i dalje trebalo da se zalaže za bezbjednost u Avganistanu. “Za nekoliko godina ćemo opet biti tamo i počećemo ispočetka, kako bismo obnovili uništenu zemlju”, misli Egert.

    Uporište Bundesvera u Kunduzu 2013. je predato Vladi Avganistana. Njemačke jedinice su se povukle na svoje novo komandno mjesto u Mazar i Šarifu na zapadu zemlje, a krajem juna ove godine Avganistan je napustio i posljednji njemački vojnik.

  • WHO formira novi tim koji će istraživati porijeklo koronavirusa

    WHO formira novi tim koji će istraživati porijeklo koronavirusa

    Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) saopćila je danas da će formirati novu grupu čiji će zadatak biti da otkrije porijeklo koronavirusa.

    U saopćenju se navodi da WHO želi da okonča ono što je nazvano postizanjem političkih poena koji su ugrozili istragu.

    Neuspješne istrage Svjetske zdravstvene organizacije da se odredi kada i kako se virus počeo širiti, pojačale su tenzije među državama članicama, posebno sa Kinom, gdje je koronavirus prvobitno otkriven u gradu Wuhanu.

    Svjetska zdravstvena organizacija je pozvala vlasti svih zemalja da sarađuju na ubrzanju izučavanja porijekla virusa i da depolitizuju situaciju.

    “Treba da radimo svi zajedno – vi, ja i svi koji žele da znaju porijeklo najgore pandemije ovog vijeka”, saopćila je glasnogovornica WHO-a Fadela Chaib.

    Washington je podržao plan Svjetske zdravstvene organizacije istakavši da je potrebno sprovesti proučavanje zasnovano na nauci i uložiti trud na osnovu podataka, kako bi se saznalo porijeklo virusa, jer će to pomoći boljem otkrivanju, sprečavanju i odgovoru na epidemije u budućnosti.

  • Financial Times: Bidenov ugled nakon debakla u Afganistanu je potpuno urušen

    Financial Times: Bidenov ugled nakon debakla u Afganistanu je potpuno urušen

    Komentator vanjskopolitičkih dešavanja i ugledni novinar Financial Timesa Gideon Rachman govorio je o američkoj intervenciji u Afganistanu i posljedicama odluke o povlačenju snaga ove države.

    U autorskom tekstu za Financial Times Rachman ističe kako Donald Trump jeste pokrenuo pitanje odlaska američkih trupa iz Afganistana, ali da je Biden ovaj proces ubrzao.

    “Da Donald Trump predsjedava SAD-om u trenutku dok traje debakl u Afganistanu, američki vanjskopolitički establišment osudio bi njegovu neodgovornost i nemoral. Budući da je riječ o Bidenu, umjesto kritike vlada neugodna tišina”, piše Rachman.

    Rachman ističe kako bi se pad Kabula pod talibansku vlast mogao desiti baš na 20. godišnjicu terorističkog napada koji se dogodio 11. septembra 2001. godine u SAD-u.

    “Užasne stvari se dešavaju na terenu dok talibani zauzimaju grad za gradom. Konačni kolaps vlade je neizbježan. To bi se moglo dogoditi baš na 20. godišnjicu napada koji su izvorno doveli do pokretanja američke intervencije u Afganistanu”, navodi se u tekstu.

    Novinar također kritikuje Bidenova razmišljanja i podcjenjivanje moći talibana. Prošlog mjeseca je, kako ističe Rachman, Biden govorio kako je mala vjerovatnoća da će talibani pregaziti sve i kontrolirati državu, a sada se dešava nešto potpuno suprotno. Zbog toga, kako navodi, njegov ugled je potpuno narušen.

    Postavlja se i pitanje šireg strateškog ugleda SAD-a u cijelom svijetu.

    “Bidenovo glavno opravdanje za povlačenje iz Afganistana bilo je strateško. U nedavnim primjedbama, on je tvrdio da SAD ne može ostati vezan za politike stvorene na razmišljanjima o izgledu svijeta kakav je bio prije 20 godina. Biden je rekao kako se moraju suočiti s prijetnjama koje su aktuelne danas, a prva prijetnja koju je identificirao bila je Kina”, piše u tekstu Rachman.

    Afganistan kao groblje carstava

    Neuspjeh SAD-a i Afganistanu znatno otežava i shvatanje Bidenove poruke da se “Amerika vratila”.

    “Nasuprot tome, savršeno se uklapaju dvije ključne poruke koje su uputile ruske i kineske vlasti. Prvo, američka moć opada. Drugo, na američke garancije sigurnosti se ne može niko osloniti”, poručuju Rachman.

    Ističe kako bi za Kinu od velikog značaja bilo narušavanje ugleda Washingtona, naročito nakon debakla u Afganistanu.

    “Direktne posljedice na Peking od povlačenja američkih trupa iz Afganistana neće biti dobro prihvaćene. Kineski režim je usvojio politike represije muslimana Ujgura u regiji Xinjiang. Ideja da bi Ujguri mogli dobiti podršku od talibana svakako da brine Peking. U međuvremenu, Kina se suočava sa velikom dilemom. Da li je bolje pokrenuti vojnu intervenciju u Afganistanu ili prepustiti zemlju talibanima? Kineski komentatori dešavanja već Afganistan spominju kao zemlju koja se naziva ‘grobljem carstava'”, piše Rachman.

    Koliko su slični Afganistan i Vijetnam?

    Također, poručuje kako u SAD-u već kreću poređenja Afganistana s Vijetnamom.

    “Već postoje izvještaji da Amerika pokušava uvjeriti talibane da ne upadaju u Američku ambasadu u Kabulu kako bi izbjegli ponavljanje scena iz 1975. godine. Prošlog mjeseca, Biden je govorio kako se talibani ne mogu upoređivati s vojskom Sjevernog Vijetnama. Možda će požaliti zbog tih riječi”, kaže Rachman.

    Na kraju analize, novinar Financial Timesa ističe kako će SAD izvlačenjem posljednjih vojnih snaga iz Kabula potpisati smrtnu presudu afganistanskoj vladi.

    “Za razliku od afganistanske vlade, američka administracija se i dalje može držati za nekoliko slamki spasa. Kraj vijetnamskog rata uistinu jeste bio debakl i mnogi su u pitanje doveli američku moć. Međutim, 14 godina nakon pada Saigona, Hladni rat je završio, a Zapad je pobijedio. Na kraju, borba između američkog i sovjetskog sistema okrenula se borbi između snaga domaćih ekonomija i političkih sistema. Trenutno rivalstvo Kine i SAD-a može se također definirati u tom smjeru. Međutim, ova misao nije utjeha zarobljenom narodu Afganistana”, zaključuje u tekstu za Financial Times Gideon Rachman.