VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Do kraja godine bogate zemlje će imati 1,2 milijarde vakcina viška

    Do kraja godine bogate zemlje će imati 1,2 milijarde vakcina viška

    Bogate države suočavaju se sa sve većim pritiskom da podijele, odnosno preusmjere zalihe vakcina protiv virusa korona u područja i zemlje s nižim prihodima, a nova analiza koju je sprovela londonska naučno-analitička kompanija Airfinity ukazuje na to da će im do kraja godine vjerovatno biti na raspolaganju oko 1,2 milijarde dodatnih doza. Kompanija ističe da dio zaliha mogu podijeliti a da pritom ne ugroze vlastite kampanje vakcinisanja.

    Zapadne zemlje i Japan trenutno zajedno raspolažu s otprilike 500 miliona doza vakcina protiv virusa korona koje se mogu odmah preraspodijeliti u siromašnije nacije, a do kraja 2021. taj će se višak zaliha povećati na 1,2 milijarde, pokazala je analiza Airfinityja o globalnoj upotrebi i snabdijevanju vakcinama, a prenose svjetski mediji.

    “Svijet je dosegao prekretnicu”
    Količina vakcina koje posjeduju bogate zemlje mogla bi odmah riješiti veliku nejednakost u snabdijevanju. Prema podacima programa Our World in Data Univerziteta u Oksfordu, procjenjuje se da je do 2. septembra samo 1,8 posto stanovništva u zemljama s niskim prihodima primilo barem jednu dozu. U zemljama s visokim prihodima taj udio iznosi čak 64 posto.

    “Svijet je dosegao prekretnicu u pogledu dostupnosti i proizvodnje vakcina. Za velike zapadne zemlje izazov više nije ponuda, već potražnja. Globalni lanac snabdijevanja uspješno povećava proizvodnju, a naša detaljna prognoza pokazuje da zemlje s visokim prihodima mogu imati povjerenja u to da stiže dovoljno vakcina, što bi trebalo smanjiti potrebu za gomilanjem zaliha”, rekao je saosnivač i izvršni direktor Airfinityja Rasmus Bech Hansen.

    “Način na koji se vakcina distribuiše, kuda odlazi i preprodaje li se ili se donira, na kraju je politička odluka. Mislim da ove brojke pokazuju da imamo globalno bolje temelje za donošenje važnih odluka o raspodjeli i da možemo izbjeći ‘nepotrebno bacanje’ određene količine doza”, dodao je Hansen.

    Osim što pridonose pogoršanju društveno-ekonomske nejednakosti između sjevera i juga, ove razlike bi mogle uticati i na pandemiju. Naime, stručnjaci smatraju da postoji dalji rizik od mutacije virusa nastavi li se virus širiti među ranjivom populacijom. Sjedinjene Američke Države, evropske i ostale nacije mogle bi zadovoljiti vlastite potrebe, vakcinisati oko 80 posto svoje populacije starije od 12 godina i nastaviti s planiranjem programa treće booster doze. I nakon toga bi im ostala velika količina vakcina za svjetsku preraspodjelu, ističe Airfinity.

    “Treba hitno da se angažujemo na globalnom izračunavanju potreba. Moramo preusmjeriti doze onima kojima je potrebno i otvoriti sve ugovore”, smatra Fatima Hassan, utemeljivač i direktor Inicijative za zdravstvenu pravdu, neprofitne organizacije iz Cape Towna.

    Airfinity: Trenutno se proizvodi 1,5 milijardi doza mjesečno
    Nakon nezavisnog preispitivanja međunarodnog odgovora na virus korona ranije ove godine, zemlje s visokim prihodima pozvane su da do sredine 2022. godine dostave više od dvije milijarde doza siromašnijim regijama. Airfinity je ustanovio da je od više od milijardu doza, koliko su obećale zemlje članice G7 i EU, dosad isporučeno manje od 15 posto.

    Bech Hansen smatra da se na ovo pitanje često gleda kao na izbor između nastavka kampanje za garantovanje treće doze kod kuće ili preraspodjele doza u inostranstvo, ali kaže i kako je to lažna dilema jer se može realizovati i jedno i drugo. Ističe kako globalna proizvodnja neprestano raste te smatra da je neki značajniji poremećaj u proizvodnji vrlo malo vjerovatan.

    Airfinity procjenjuje da bi proizvodnja do kraja godine mogla preći 12 milijardi doza, uključujući i kineske vakcine, što je više od otprilike 11 milijardi potrebnih za vakcinisanje stanovnika cijelog svijeta.

    “Proizvođači trenutno proizvode 1,5 milijardi doza mjesečno, a očekuje se i porast proizvodnje”, stoji u procjeni londonske kompanije.

    Uzmu li se u obzir doze vakcina proizvedene u Kini koje je odobrila Svjetska zdravstvena organizacija, broj raspoloživih doza za donacije raste na 1,6 milijardi do kraja ove godine. To konkretno znači da je spomenuti broj doza vakcina dovoljan za potpuno vakcinisanje više od 70 posto stanovnika podsaharske Afrike, gdje je trenutno vakcinisano manje od tri posto ljudi. Prema zadnjim podacima UNICEF-a od 20. avgusta, ova regija do sada je primila samo 60 miliona doza vakcina.

  • Brisel odlučan da pokrene proces proširenja s mrtve tačke

    Brisel odlučan da pokrene proces proširenja s mrtve tačke

    Pritisak EU i pojedinih zemalja članica na Bugarsku će se narednih mjeseci znatno pojačati kako bi popustila po pitanju Sjeverne Makedonije, rekao je Rumen Radev, bugarski predsjednik za Bugarski radio.

    On je, prepričavajući tok samita o budućnosti Evrope, koji je održan u organizaciji slovenačkog predsjedavanja EU, rekao da će zbog toga partije u Bugarskoj od kojih zavisi formiranje vlade i parlamenta te zemlje morati uzeti u obzir ove očekivane trendove.

    Kako je rekao, oni bi trebalo da izaberu one stranke koje će “biti u stanju pred evropskim partnerima odbraniti nacionalnu poziciju Bugarske”.

    “Glavni spoljnopolitički prioritet Bugarske je bio i ostaje integracija zapadnog Balkana u EU, ali naša zemlja očekuje takođe da prava ljudi s bugarskim identitetom u Sjevernoj Makedoniji budu zaštićena, a da se ne prekraja bugarska istorija u sjevernomakedonskim udžbenicima”, rekao je Radev.

    Bugarski radio prenosi da je o ovoj temi bilo riječi i na sastanku Radeva s Šarlom Mišelom, predsjednikom Evropskog savjeta, Oliverom Varheljijem, evropskim komesarom za susjedstvo i proširenje, i Metjuom Bojsom, vršiocem dužnosti zamjenika državnog sekretara SAD.

    Bugarski radio ne prenosi izjave koje su tim povodom dali Radevi sagovornici, ali ističe da je njegova poruka bila da se pitanje bilateralnih odnosa između Bugarske i Sjeverne Makedonije mogu riješiti samo kroz dijalog.

    Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost i dobar poznavalac prilika na zapadnom Balkanu, ističe da su veto Bugarske i nemoć EU da bez obzira na pokušaje nekih većih zemalja članica, uključujući Njemačku, ispuni obećanje dato Sjevernoj Makedoniji da će kada ispuni uslove i otvoriti pregovore o članstvu u EU, nanijeli dodatni udarac već poljuljanoj vjerodostojnosti EU u regionu.

    “Sam proces, nažalost, i zbog nedostatka interesa za proširenje EU u zemljama članicama već neko vrijeme je u krizi. Tako da o pozitivnim promjenama koje smo vidjeli u Sjevernoj Makedoniji i Albaniji možemo zaključiti da su se dogodile usprkos, a ne zbog procesa EU integracija”, smatra on.

    Izrazio je bojazan da bi se Sjeverna Makedonija, ako i premosti prepreke koje stoje u Bugarskoj i otvori pregovore, mogla susresti sa istim izazovom kao Crna Gora i Srbija nakon otvaranja pregovora, a to je da bi se, zbog nedostatka interesa u samoj EU da primi nove članice u narednom periodu i izostanka narednog koraka u procesu i nagrade, pregovori mogli naći u ćorsokaku.

    Velika očekivanja su sljedećeg mjeseca na samitu EU i zapadnog Balkana u Sloveniji, kada bi trebalo da se naprave naredni koraci ka stvaranju zajedničkog regionalnog tržišta po uzoru na EU, u koje bi bile uključene i ostale zemlje regiona, pored Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije, koje su formirale alternativu evropskom projektu, kojem se Brisel i dalje protivi jer se ne pridržava EU standarda.

    Briselski mediji, pak, pišu da je kredibilitet EU ugrožen u regionu i da Brisel mora pokazati mogućnost da riješi probleme koji su stali na put proširenju.

  • Na Islandu počelo raditi najveće postrojenje za isisavanje ugljendioksida na svijetu

    Na Islandu počelo raditi najveće postrojenje za isisavanje ugljendioksida na svijetu

    Najveće postrojenje za isisavanje ugljendioksida iz zraka na svijetu počelo je raditi na Islandu.

    Očekuje se da će godišnje isisavati 4.000 tona ugljendioksida, što je jednako količini ugljendioksida koja se emituje iz 790 automobila.

    Prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA), prošle godine u cijelom svijetu je emitovano 31,5 milijardi tona ugljendioksida. Naučnici navedeno postrojenje smatraju značajnim doprinosom u ograničavanju globalnog zagrijavanja.

    Postrojenje nazvano Orca, što na islandskom jeziku znači energija, je sačinjeno od osam velikih kontejnera u kojima su filteri i ventilatori. Potom se ugljendioksid miješa sa vodom i skladišti ispod tla. Nakon izvjesnog vremena se pretvara u čvrsto stanje, odnosno u stijenu. Cijeli sistem funkcioniše zahvaljujući obližnjoj geotermalnoj elektrani.

    Riječ je o novoj i skupoj tehnologiji, ali za koju se nada da će biti jeftinija i da će time postati više dostupna. Podaci IAE kazuju da širom svijeta postoji 15 ovakvih postrojenja koji godišnje isisaju 9.000 tona ugljendioksida.

    Postrojenje na Islandu napravili su islandska kompanija Carbfix i švicarska start-up kompanija Climeworks AG, prenosi Sky News.

  • Objavljen snimak vođe Al-Kaide, ipak nije umro?

    Objavljen snimak vođe Al-Kaide, ipak nije umro?

    Vođa Al-Kaide, Ajman al-Zavahiri (Ayman al-Zawahiri) pojavio se u novom videu povodom obilježavanja 20. godišnjice napada 11. septembra – nekoliko mjeseci nakon što su se proširile glasine da je mrtav, prenosi AP.

    Obavještajci SITE koji prate web stranice džihadista rekli su da je video objavljen jučer.

    U njemu je al-Zavahri rekao da “Jerusalem nikad neće biti judaiziran” te je pohvalio napade Al-Kaide, uključujući i one koji su usmjereni na ruske snage u Siriji.

    SITE je rekao da je al-Zavahri također komentirao povlačenje američke vojske iz Afganistana nakon 20 godina rata. Dodalo se da njegovi komentari ne ukazuju nužno na nedavnu snimku jer je sporazum o povlačenju s talibanima potpisan u februaru 2020. godine.

    Al-Zavahri nije spomenuo preuzimanje Afganistana od strane talibana prošlog mjeseca, dodaje SITE. No, spomenuo je napad od 1. januara koji je ciljao ruske trupe na rubu sjevernog sirijskog grada Raqqe.

    Od kraja 2020. proširile su se glasine da je al-Zavahiri umro.

    -Mogao bi biti mrtav, ali to se trebalo dogoditi u nekom trenutku od januara 2021. ili nakon toga – napisala je na Twitteru Rita Katz, direktorica SITE-a.

    Al-Zavahrijev govor snimljen je u videozapisu od 61 minute i 37 sekundi koji je producirala grupacija as-Sahab Media Foundation.

    Posljednjih godina Al-Kaida se u džihadističkim krugovima suočila s konkurencijom – Islamskom državom.

    ISIL se istaknuo zauzevši velike dijelove Iraka i Sirije 2014. godine proglasivši kalifat i proširivši se.

    ISIL-ov fizički “kalifat” slomljen je u Iraku i Siriji, iako su njegovi militanti i dalje aktivni i izvode napade.

    Egipćanin al-Zavahiri postao je vođa Al- Kaide nakon ubIstva Osame bin Ladena u Abbottabadu u Pakistanu 2011. godine.

  • „Evropski Amazon” postaje najveće zaštićeno riječno područje

    „Evropski Amazon” postaje najveće zaštićeno riječno područje

    UNESKO će u srijedu, 15. septembra na sastanku u Abudži proglasiti rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav u pet država, čime to postaje najveće zaštićeno riječno područje u Evropi, saznaje Svjetska organizacija za zaštitu prirode /WWF/ Adrija.

    Inicijativu za zaštitu riječnog krajolika Mure, Drave i Dunava, takozvani „Evropski Amazon” na području Austrije, Slovenije, Mađarske, Hrvatske i Srbije pokrenuli su prije više od 20 godina ekološki aktivisti i organizacije civilnog društva.

    „Rad na uspostavljanju rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav službeno je počeo 2011. godine, kada su resorni ministri pet zemalja potpisali deklaraciju o uspostavljanju prekograničnog rezervata biosfere”, podsjeća organizacija WWF, koja je dio te inicijative od samoga početka.

    Zajednička nominacija poslata u aprilu prošle godine, povezala je rezervate biosfere u Austriji, Sloveniji i Srbiji, te prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava u Hrvatskoj i Mađarskoj u jedinstveno zaštićeno područje.

    Riječ je o najvećem riječnom zaštićenom području u Evropi, koje pokriva skoro milion hektara i 700 kilometara riječnih tokova, gdje živi oko 900.000 stanovnika. „Evropski Amazon” obiluje rijetkim staništima poput velikih poplavnih šuma, pješčanih i šljunčanih sprudova, strmih obala, rukavaca i mrtvica.

    Dom je najveće populacije orla štekavca u Evropi i gnjezdilište mnogih ugroženih vrsta ptica, poput bregunica, male čigre i crne rode, staništa dabra i vidre, te riba kao što je kečiga.

  • BBC: Imamo dokaze, jedna od najvećih svetskih kompanija davala je mito

    BBC: Imamo dokaze, jedna od najvećih svetskih kompanija davala je mito

    BBC objavio da je pronašao dokaze koji ukazuju da je jedna od najvećih svetskih kompanija platila mito bivšem lideru Zimbabvea, Robertu Mugabeu.

    U pitanju je Britiš Amerikan Tobako (BAT).

    Dokumenti pokazuju da je BAT, jedan od svetskih lidera u proizvodnji cigareta, ubio umešan u pregovore da se plati između 300.000 i 500.000 dolara Mugaveovoj stranci Zanu-PF 2013. godne.

    Dokumenti takođe pokazuju da je BAT plaćao mito u Južnoj Africi i koristio nelegalan nadzor kako bi naneo štetu rivalima, dodaje BBC.

    BAT, međutim, navodi da je “posvećen maksimalnim standardima korporativnog ponašanja.”

    Predsednički mandat Roberta Mugabea su obeležile optužbe o izbornim prevarama i nasilju. On je skinut sa vlasti 2017. godine, a preminuo je dve godine kasnije, pa sada stranka Zanu PF ima nove lidere.

    U zajedničkoj istrazi sa Biroom za istraživačko novinarstvo pri univerzitetu Bat, Panorama je prikupila na hiljade dokumenata koji su “procureli”.

    Oni pokazuju da kako je BAT formirao mrežu od skoro 200 ljudi od poverenja u Južnoj Africi, navodi se, izmedju ostalog, u izveštaju BBC-ja.

  • Sjeverna Koreja testirala rakete: “Možda imaju nuklearni kapacitet”

    Sjeverna Koreja testirala rakete: “Možda imaju nuklearni kapacitet”

    Sjeverna Koreja uspješno je tokom vikenda testirala krstareće rakete dugog dometa, objavio je državni medij u ponedjeljak, a analitičari smatraju da je možda riječ o prvom takvom oružju s nuklearnim kapacitetom.

    Rakete su “strateško oružje velikog značaja”, a pogodile su metu udaljenu 1.500 kilometara i pale u teritorijalno more tokom testova u subotu i nedjelju, objavila je državna novinska agencija KCNA.

    Krstareće rakete Sjeverne Koreje obično izazivaju manji interes od balističkih raketa jer nisu zabranjene rezolucijama Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

    “Ovo bi bila prva krstareća raketa u Sjevernoj Koreji koja je eksplicitno dobila ‘stratešku ulogu'”, rekao je za Rojters Ankit Panda iz američkog think-thanka Carnegie Endowment for International Peace.

    “To je uobičajeni eufemizam za nuklearno sposobne sisteme”, dodao je.

    Ne zna se je li Sjeverna Koreja ovladala tehnologijom potrebnom za izradu bojevih glava dovoljno malih za krstareću raketu, ali vrhovni vođa Kim Jong Un rekao je ranije ove godine da je razvoj manjih nuklearnih bombi važan cilj.

    Južnokorejska vojska nije otkrila da li je detektovala posljednje testove sjevernog susjeda, ali je objavila u ponedjeljak da provodi detaljnu analizu u saradnji s SAD.

    Indopacifička komanda američke vojske (INDOPACOM) objavila je da koordiniše svoje aktivnosti sa saveznicima i partnerima.

    “Ova aktivnost ukazuje na kontinuirani fokus (Sjeverne Koreje) na razvoju vojnog kapaciteta i prijetnju koju predstavlja za njene susjede i međunarodnu zajednicu”, stoji u saopštenju INDOPACOM-a.

    Prvi raketni testovi od marta
    To su prvi sjevernokorejski raketni testovi od marta, kada su testirane nove taktičke balističke rakete kratkog dometa.

    Krstareće rakete mogu biti naoružane konvencionalnim oružjem ili nuklearnim bojevim glavama.

    Objava testiranja dogodila se samo jedan dan prije susreta glavnih pregovarača za nuklearno pitanje SAD, Južne Koreje i Japana u Tokiju.

    Oni će razgovarati upravo o tome kako ponovno pokrenuti pregovore sa Sjevernom Korejom.

  • Biden proglasio stanje prirodne katastrofe u Kaliforniji zbog požara koji plamti od 14. augusta

    Biden proglasio stanje prirodne katastrofe u Kaliforniji zbog požara koji plamti od 14. augusta

    Američki predsjednik Joe Biden proglasio je stanje prirodne katastrofe u Kaliforniji te će otputovati u Sacramento u ponedjeljak, objavila je Bijela kuća.

    “Predsjednik Joseph Biden proglasio je stanje katastrofe u državi Kaliforniji i naredio Saveznoj službi za pomoć da podrži lokalne i državne napore u područjima pogođenima požarom Caldor koji je buknuo 14. augusta 2021. i još traje”, objavila je Bijela kuća kasno u nedjelju.

    Više od 6.800 manjih i većih požara buknulo je i progutalo oko 689.000 hektara zemlje samo u Kaliforniji ovoga ljeta.

    Požarima su pogodovali izuzetno topli i suhi vremenski uvjeti koje stručnjaci povezuju s klimatskim promjenama.

    Bijela kuća je napisala da su mogući i daljnji koraci ako to zatraži savezna država Kalifornija ili ako će to “zahtijevati rezultati novih procjena štete”.

    Požar Caldor sada je 65 posto obuzdan, a ozlijedio je pet osoba i uništio preko hiljadu stambenih jedinica i drugih objekata, tvrde vlasti.

  • U Turskoj uočen neobičan oblik koronavirusa, ljekari mislili da se radi o raku pluća

    U Turskoj uočen neobičan oblik koronavirusa, ljekari mislili da se radi o raku pluća

    Turčin inicijala N. T. mogao bi biti jedinstven primjer po načinu na koji ga je napao koronavirus. Prema riječima jedne turske doktorice, 52-godišnji pacijent patio je od napada Covid-19, oponašajući karakteristike raka pluća.

    Pacijentu u južnoj turskoj provinciji Kahramanmaras prvobitno je dijagnosticiran rak pluća, ali je prije operacije uklanjanja tumora bio pozitivan na koronavirus. Nakon liječenja infekcije, bio je dobro, na iznenađenje ljekara, bez tragova raka.

    Doktorica Fatos Kozanlı, koja je pratila pacijenta, rekla je da bi pacijent mogao biti prvi u svijetu zaražen takvim oblikom koronavirusa.

    On je patio od bolova u grudima kada je posjetio bolnicu i otkriveno je da ima tumor na desnom plućnom krilu, četiri centimetra širok. Nakon daljnjeg pregleda dijagnosticiran mu je rak i zakazan je za operaciju.

    Operacija je odgođena kada je bio pozitivan na koronu. Kozanlı, koja je trebala operirati pacijenta, uradila je posljednje snimke nakon što je pacijentov test na Covid-19 bio negativan. Tada je saznala da pacijent uopće nema tumor.

    “Imao je simptome vrlo, vrlo slične karcinomu pluća. Ali posljednje snimanje prije operacije pokazuje da je nestalo. Bili smo iznenađeni. Tumor ne može nestati sam od sebe. Da je patio od neke druge bolesti, ni to ne bi nestalo za tako kratko vrijeme. Naši nalazi pokazali su da je Covid-19 u potpunosti oponašao simptome raka pluća”, rekla je Kozanlı.

    Doktorica je primijetila da – iako je N.T. imao koronavirus, nije patio od simptoma koji su obično povezani s bolešću – poput kašlja ili visoke temperature – i tek je putem PCR testa otkriveno je da je zaražen.

    “Imao je samo bol u grudima, koji je isprva bio povezan s rakom pluća”, rekla je u nedjelju novinskoj agenciji DHA, prenose turski mediji.

    Kozanli je rekla da je listala međunarodne medicinske časopise i da nije našla saznanja o takvom slučaju.

  • Bajden najavljuje nove korake za usporavanje širenja kovida

    Bajden najavljuje nove korake za usporavanje širenja kovida

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džozef Bajden najaviće nove korake koji bi trebalo da uspore širenje korona virusa prije sastanka Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, rekao je danas američki generalni hirurg dr Vivek Marti.

    Kako navodi Rojters, doktor Marti nije precizirao koji bi to koraci bili.

    U razgovoru za CNN, Marti je branio Bajdenove napore da proširi stopu vakcinacije u zemlji.

    “Biće još akcija na kojima nastavljamo da radimo, posebno na globalnom planu”, rekao je on.

    Sljedeća sjednica Generalne skupštine UN počinje u utorak, dok će prvi dan generalne debate biti naredne nedjelje.