Kategorija: Svijet

  • Sjeverna Koreja ispalila dvije balističke rakete nedaleko od južnokorejske obale

    Sjeverna Koreja ispalila dvije balističke rakete nedaleko od južnokorejske obale

    Sjeverna Koreja ispalila je rano u srijedu dvije neidentifikovane balističke rakete u vode nedaleko od istočne obale Korejskog poluotoka, saopćeno je iz zajedničkog štaba načelnika Južne Koreje, piše CNN.

    Obavještajne vlasti Južne Koreje i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) saopćile su kako je u toku analiziranje lansiranja radi dobijanja dodatnih informacija.

    Južnokorejska vojska je saopćila da je pojačala nadzor, ali i kako u uskoj saradnji sa SAD-om rade na unaprijeđivanju odbrambene spremnosti.

    Premijer Japana Yoshihide Suga osudio je ispaljivanje balističkih projektila kazavši da je to “nečuveno”.

    Prema njegovim riječima, postupak Sjeverne Koreje predstavlja prijetnju miru i sigurnosti u regionu.

  • Talibani “žicaju” novac od SAD

    Talibani “žicaju” novac od SAD

    Talibani su danas pozdravili pomoć od 1.2 milijarde dolara koju je obećala međunarodna zajednica i pozvali su Sjedinjene Države da budu velikodušnije.

    “Zahvaljujemo i pozdravljamo angažman međunarodne zajednice od oko milijarde dolara pomoći i pozivamo ih da nastave pružati pomoć Avganistanu”, izjavio je Amir Kan Mutaki, ministar vanjskih poslova u novoj avganistanskoj vladi.

    “Amerika je velika zemlja, morali bi pokazati velikodušnost”, dodao je na konferenciji za novinare.

    Sjedinjene Države su obećale u ponedjeljak, u sklopu inicijative Ujedinjenih naroda, oko 64 miliona dolara za humanitarne organizacije koje rade u Avganistanu. Vašington je u 20 godina rata u Avganistanu potrošio 2.000 milijardi dolara.

    “Islamski emirat”, ime koje su talibani dali Avganistanu, “pomogao je Sjedinjenim Državama olakšavajući njihove evakuacije. Umjesto zahvalnosti, oni govore o sankcijama našem narodu”, komentarisao je Mutaki govoreći o više od 123.000 ljudi evakuisanih zračnim mostom iz Avganistana krajem avgusta.

    Avganistan na rubu gladi
    Avganistan je na rubu propasti i gladi zbog rata, vremenskih nepogoda, bijega stanovništva otkako su se talibani vratili na vlast, a međunarodne snage povukle.

    Ujedinjeni narodi obznanili su u ponedjeljak da su se države donatori obvezale isplatiti 1.2 milijarde dolara pomoći Avganistanu, ali nisu naveli koji iznos će biti namijenjen za hitnu pomoć.

    “Islamski emirat dat će sve od sebe da potpuno transparentno pruži ovu pomoć onima kojima je najpotrebnija”, obećao je novi šef avganistanske diplomacije.

  • Borelj: Nemamo druge opcije osim dijaloga sa talibanima

    Borelj: Nemamo druge opcije osim dijaloga sa talibanima

    EU nema druge opcije osim razgovora sa talibanima u Avganistanu, rekao je danas evropski visoki predstavnik za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj.

    Borelj je u obraćanju poslanicima Evropskog parlamenta u Strazburu istakao da će Brisel pokušati da koordiniše sa ostalim članicama EU kako bi organizovali diplomatsku prisustvo u Kabulu.

    “Kriza u Avganistanu nije završena. Da bi imali ikakvu šansu da utičemo na bilo šta, nemamo druge opcije sem da se uključimo u razgovore sa talibanima”, naglasio je Borelj.

    On je naveo da će EU ukazati na značaj poštovanja ljudskih prava.

  • Gardijan: Vrhovni vođa talibana mrtav?

    Gardijan: Vrhovni vođa talibana mrtav?

    Vođa talibana Hibitulah Ahundžada i potpredsjednik Vlade talibana Abdul Gani Baradar nisu viđeni u javnosti u Kabulu od kako su talibani preuzeli kontrolu nad Avganistanom.

    Kako navodi Gardijan, u Kabulu se govori da je Ahundžada navodno ubijen ili teško povrijeđen u tuči sa drugom visokom talibanskom figurom tokom rasprave o podjeli avganistanskog ministarstva.

    List navodi da su zvaničnici u ponedjeljak objavili fotografije bilješke koje su ispisane rukom jednog od Baradarovih zamjenika, u kojima piše da je Baradar u Kandaharu, i objavili audio snimak na kome navodno Baradar priča da je živ.

    Nedostatak video snimka izazvao je sumnju kod Avganistanaca.

    “Mula Baradar, zamjenik premijera, u glasovnoj poruci je odbacio sve tvrdnje, da je povrijeđen ili ubijen u sukobu. On kaže da su to laži koje su potpuno neosnovane”, objavio je talibanski zvaničnik Suhail Sahen na svom Twitter profilu.

    Prema avganistanskoj mreži analitičara, već se smatralo da je Baradar izgubio u unutrašnjim talibanskim sporovima oko formiranja nove vlade.

    Od trojice talibana koji su bili zamjenici vrhovnog vođe prije pada Kabula, Baradar jedini nije obezbijedio ministarstvo.

    Vojni vođa Jakub Omar, sin vođe osnivača grupe, dobio je Ministarstvo odbrane, a Sirajudin Hakani je obezbijedio Ministarstvo unutrašnjih poslova.

    Avganistanska mreža analitičara takođe je primijetila da je Ahundžadino odsustvo sa svih javnih i privatnih događaja, skoro mjesec dana nakon pada Kabula, ukazivalo na to da više nije živ, i da je veoma čudno da je Ahundžada još uvijek toliko povučen sada, kada su talibani na vlasti.

    Smrt vođe osnivača talibana mule Mohameda Omara krila se dvije godine, a za to vrijeme su talibani nastavljali da daju izjave u njegovo ime, piše Gardijan.

  • Putin mora u samoizolaciju

    Putin mora u samoizolaciju

    Ruski predsjednik Vladimir Putin moraće u samoizolaciju nakon što su registrovani novi slučajevi virusa korona u njegovoj pratnji, saopšteno je iz Kremlja.

    U svjetlu novih događaja Putin neće putovati u Tadžikistan ove sedmice na regionalne sastanke o bezbjednosti, navodi se u saopštenju.

    Ruski predsjednik rekao je juče da je u njegovom neposrednom okruženju veliki broj ljudi zaražen virusom korona, te da će i sam, možda, morati u karantin.

    “Jedanaest ljudi iz moje pratnje ima problem s kovidom. Moramo da vidimo šta se zaista događa. Mislim da ću i ja sam uskoro morati u karantin”, izjavio je Putin juče tokom sastanka sa paraolimpijcima.

  • Vanjska politika SAD-a u raskoraku između ideala i pragmatičnog pristupa Joea Bidena

    Vanjska politika SAD-a u raskoraku između ideala i pragmatičnog pristupa Joea Bidena

    Odluka Sjedinjenih Američkih Država da konačno povuče vojne snage iz Afganistana, uprkos brojnim kritikama, predstavlja zaokret u američkoj vanjskoj politici, prvenstveno baziran na političkom pragmatizmu Joea Bidena, piše Foreign Affairs.

    Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden uoči izbora je kazao da će vratiti vanjsku politiku svoje zemlje na put trasiran prije dolaska Donalda Trumpa na vlast te je nakon pobjede na izborima kazao da se “Amerika vratila”. Ipak, odlukom da konačno prekine američki rat u Afganistanu, i povuče preostale trupe, Biden je odbacio intervencionizam u stranim zemljama, uključujući ideju da izgradnja demokratskog Afganistana i transformacija regije služi interesima SAD-a i univerzalnim vrijednostima.

    On je u više navrata tvrdio da Sjedinjene Države imaju samo jedan valjan razlog da tamo primijene silu, da “uhvate teroriste koji su nas napali 11. septembra”. Osim toga, kazao je da sam afganistanski narod treba odlučiti o svojoj budućnosti, odnosno da li će živjeti u demokratiji zapadnog stila ili pod vlašću talibana.

    Sve bi ovo moglo iznenaditi one koji otkriju “Bidenovu doktrinu” koja ima za cilj da potvrdi američku moć i odbrani demokratiju širom svijeta.


    Pragmatični realizam

    Tokom dugogodišnje karijere Biden je pragmatični cilj da se osigura sigurnost SAD-a uvijek stavljao ispred proklamovanih načela vanjske politike. Više od jedne decenije taj pristup ga je učinio kritičarem ratova za promjenu režima i drugih napora da se vojnom silom promovišu američke vrijednosti.

    Iako je njegov prethodnik Donald Trump imao slične stavove, Biden nudi koherentniju verziju pragmatičnog realizma – način razmišljanja koji cijeni napredak konkretnih interesa SAD-a i očekuje da druge države slijede svoje interese, ali i slijede ono što će omogućiti SAD-u da ostvari svoje političke interese. Ako Biden nastavi primjenjivati ovu viziju, bit će to dobrodošla promjena nakon decenija prekomjerne američke vanjske politike koja je rasipala živote i resurse u potrazi za neostvarivim ciljevima.

    Od ulaska u Senat 1973. godine Biden se istakao po tome što je svoje vanjskopolitičke stavove prilagođavao promjenama domaćih i međunarodnih okolnosti. Tokom Vijetnamskog rata 70-ih usprotivio se dodatnoj vojnoj podršci Južnom Vijetnamu, nakon što je Sjeverni Vijetnam pokrenuo svoju konačnu ofanzivu. Također, 80-ih je glasao protiv jačanja vojnih kapaciteta da bi se povečao pritisak na Sovjetski savez. Osim toga, glasao je protiv Zaljevskog rata 1991. godine.

    “Koji vitalni interesi Sjedinjenih Država opravdavaju slanje Amerikanaca u smrt u pijesku Saudijske Arabije?”, rekao je tom prilikom Biden, zabrinuvši se da će “neprijateljstvo arapskog svijeta” biti usmjereno prema SAD-u.

    Nakon raspada Sovjetskog saveza i ostvarenja unipolarne dominacije SAD-a u svijetu, Biden je promjenio svoje stavove. Postao je najveći zagovornik širenja NATO saveza. Smatrao je da će povećanje članica NATO-a osigurati “novih 50 godina mira” u Evropi i ispraviti “historijsku nepravdu” sovjetske dominacije u Istočnoj Evropi.

    Odbacivši svoje protivljenje ranijem Zaljevskom ratu, Biden se zalagao za vojnu intervenciju koju su predvodile Sjedinjene Američke Države protiv Srbije u bosanskom ratu i kosovskoj krizi. Nakon napada 11. septembra Biden je glasao da se odobri rat u Afganistanu i, uz određene rezerve, rat u Iraku. Sedmicu nakon američke kampanje on je izrazio nadu da će invazija “staviti Irak na put ka pluralističkom i demokratskom društvu”.

    Podijeliti Irak

    Međutim, nakon što je došlo do kriza u Afganistanu i Iraku Biden je dao najkontroverzniji prijedlog za Irak. Založio se za podjelu Iraka na tri federalne jedinice, otvarajući put za povlačenje američke vojske iz zemlje. U skladu s tim, oštro se usprotivio dodatnom slanju američkih trupa 2006. godine, opisujući to kao “apsolutno pogrešnu strategiju”. Njegovi stavovi u tom smislu samo su postali tvrđi nakon što je izabran za potpredsjednika SAD-a. Usprotivio se slanju dodatnih trupa u Afganistan od 2009. do 2011. godine te je smatrao da afganistanska vlada nije sposobna konačno pobijediti talibane.

    U tom smislu otišao je još dalje te je prema riječima Richarda Holbrooka predložio potpuno povlačenje iz Afganistana.

    “Ne šaljem svog sina tamo da riskira svoj život u ime ženskih prava!”, rekao je Holbrooku te je dodao da oružjem nije moguće instalirati liberalne vrijednosti, niti je to zadatak američkih trupa.

    Isto tako, Biden je rekao da se usprotivio bombardovanju Libije, rekavši da je Libija na periferiji streteških interesa SAD-a u regionu.

    Bidenova putanja od umjerenih stavova tokom Hladnog rata, zagovornika liberalne hegemonije pa sve do skeptika u smislu izgradnje nacija u dalekim zemljama ima logično objašnjenje. On je uvijek smatrao sigurnost SAD-a najvažnijom osnovom vanjske politike i bio je spreman preispitati kako unaprijediti američke interese u svjetlu nove realnosti.

    Zaokret vanjske politike

    Ovaj pragmatični realizam trenutnog predsjednika SAD-a mogao bi nagovijestiti još veće promjene američke vanjske politike. Povlačenje iz Afganistana moglo bi biti tek početak u promjeni pristupa. U tom smislu Biden je naložio Ministarstvu odbrane SAD-a da izvrši analizu svrsishodnosti trenutne američke vojne prisutnosti u pojedinim dijelovima svijeta, što bi moglo dovesti do restrukturiranja američkih vojnih baza.

    Administracija je već najavila svoju namjeru da “odredi odgovarajuću veličinu” američkog vojnog prisustva na Bliskom istoku, a nedavno je započela proces povlačenjem protivraketnih sistema iz Iraka, Jordana, Kuvajta i Saudijske Arabije. Biden bi mogao postati i prvi predsjednik u tri decenije koji je izbjegao proširenje NATO-a.

    Iako uvijek naglašava ispravnost američkog suprotstavljanja autokratskim režimima u Kini i Rusiji, on nije spreman da ih u tom smislu izjednači. Biden je dao prednost konkurenciji s rastućom Kinom znatno iznad one sa slabijom Rusijom. Cilj mu je uspostaviti “stabilan i predvidljiv odnos” s Rusijom, pristupom koji nastoji ograničiti bilateralne napetosti i potencijalno omogućiti Sjedinjenim Državama da se usredotoče na stvaranje protuteže Kini.


    Biden je odlučio održati svoj prvi veliki bilateralni samit s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a također je izrazio interes za susret s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom. Diplomatija, rekao je on nakon samita s Putinom, ne zavisi od povjerenja u drugu stranu. Prema njegovom shvatanju važno je da obje strane imaju zajedničke interese i uspostave razumijevanje zasnovano na tim interesima.

    “Ovdje se radi o ličnom interesu i provjeri ličnog interesa. To je samo čisti posao”, naglasio je Biden.

    Uprkos svemu, Biden je izrazio odbojnost prema Trumpu jer je prihvatio “sve nasilnike na svijetu” te je obećao da će ljudska prava biti središte njegove vanjske politike. To se teško uklapa u shvatanje da je odbrana vitalnih nacionalnih interesa jedini osnov za rat. Uostalom, prodemokratska retorika nije spriječila Bidenovu administraciju da produbi veze s autoritarnim državama poput Tajlanda i Vijetnama i sve neliberalnijim demokratijama poput Indije i Filipina.

    Početni mjeseci Bidenovog mandata pokazali su da su čak i iskusni političari sposobni iznenaditi. Biden sigurno nije radikal, ipak, nakon desetljeća vanjskopolitičkog radikalizma koji je stvorio niz katastrofa, njegov pristup bi mogao barem početi oživljavati ulogu Sjedinjenih Država u svijetu.

  • Narod Maori pokrenuo peticiju za promjenu naziva Novog Zelanda u Aotearoa

    Narod Maori pokrenuo peticiju za promjenu naziva Novog Zelanda u Aotearoa

    Partija naroda Maori (Te Pati Maori) na Novom Zelandu pokrenula je peticiju kojom zahtijeva promjenu službenog imena Novog Zelanda u Aotearoa, što predstavlja naziv na autohtonom jeziku ove zemlje.

    Čelnici partije koja zastupa interese naroda Maori Rawiri Waititi i Debbie Ngarewa-Packer izjavili su kako ova partija želi uskladiti naziv zemlje s jezikom Te Reo Maori, što je ujedno jezik ovog autohtonog naroda.

    “Davno je prošlo vrijeme kada je Te Reo Maori vraćen na pravo mjesto kao prvi i zvanični jezik ove zemlje. Mi smo zemlja Polinezije – mi smo Aotearoa. To je ime koje će ujediniti našu zemlju. Drugi pokušavaju ovu temu iskoristiti za podjele. Novi Zeland je nizozemsko ime. Pobogu, čak su i Nizozemci promijenili ime iz Holandija u Nizozemska”, rekli su zvaničnici.

    Peticija osim zahtjeva za promjenu imena zemlje također poziva vladu Novog Zelanda da vrati originalne nazive za sva mjesta i gradove na Te Reo Maori jeziku do 2026. godine.

    “Tangata whenua (ljudi zemlje op. a.) su bolesni do smrti zbog toga što su imena naših predaka osakaćena i zanemarena. Ovo je 21. stoljeće i to se mora promijeniti. Dužnost je vlade da učini sve što može da vrati punopravni status našeg jezika. To znači da on mora biti dostupan na televizijama, radiju, putokazima i u obrazovnom sistemu”, stoji u peticiji.

    Premijerka Novog Zelanda Jacinda Ardern još prošle godine osvrnula se na zvaničnu promjenu naziva države te je izjavila kako to nije opcija koja je razmatrana, ali da joj je drago da u javnom prostoru sve češće čuje i naziv Aotearoa.

    “Bez obzira na ‘problem’ mijenjanja imena zemlje, to ne mijenja činjenicu da Novozelanđani sve češće za zemlju govore Aotearoa i mislim da je taj potez i više nego pozitivan”, rekla je Ardern.

    Peticija za promjenu naziva države dolazi 49 godina nakon što su pokrenuti zahtijevi za uvrštavanje jezika Maora u službenu komunikaciju Novog Zelanda, što je na kraju i urodilo plodom te je jezik i zvanično uvršten kao službeni jezik države.

    “Poštujemo ljude koji su se nosili s tim izazovom. U 2021. godini mi nastavljamo njihovu borbu kako bismo stvorili bolju Aotearou za generacije koje dolaze iza nas”, rekao je zvaničnik stranke Rawiri Waititi

  • U Avganistanu prestalo sa radom 153 medija

    U Avganistanu prestalo sa radom 153 medija

    Najmanje 153 medija prestalo je sa radom u 20 provincija u Avganistanu nakon što je talibanski pokret 15. avgusta preuzeo kontrolu nad zemljom, javio je Tolo Njuz.

    Glavni razlozi za gašenje medija su teška ekonomska situacija i različita ograničenja koja nameću talibani na različitim nivoima, prenio je TAS S.

    “Ako organizacije koje podržavaju medije zatvore oči na trenutnu situaciju, tada ćemo vidjeti da će posljednja preostala izdanja i TV kanali biti zatvoreni”, izjavio je Hudžatulah Mudžadidi, potpredsjednik Udruženja nezavisnih novinara Avganistana.

    Masror Lutfi, predstavnik Nacionalne unije novinara Avganistana pozvao je međunarodne organizacije da odmah preduzmu mjere za rješavanje ovog problema.

    “U suprotnom će slobodi štampe, kao i drugim ljudskim i građanskim slobodama u Avganistanu uskoro doći kraj”, rekao je Lutfi.

  • Srušio se avion u Grčkoj

    Srušio se avion u Grčkoj

    Mali avion srušio se u ponedjeljak u more u blizini grčkog ostrva Samosa, saopštile su grčke vlasti, ne iznoseći druge detalje.

    Grčka državna televizija ERT izvjestila je da se mali avion, za koji je precizirao da je jednomotorna Cesna, u kojoj su se nalazile dvije osobe, srušio u blizini aerodroma na Samosu, prenio je Rojters.

    “Uočili smo krhotine aviona u moru milju južno od aerodroma”, rekao je zvaničnik obalske straže za britansku agenciju.

    Drugi zvaničnik je izjavio da je mali avion letio iz Izraela u Grčku.

  • Njemačka proglasila BiH visokorizičnom zemljom zbog širenja koronavirusa

    Njemačka proglasila BiH visokorizičnom zemljom zbog širenja koronavirusa

    Njemački Institut Robert Koch objavio je nove podatke o zemljama koje se označavaju visokorizičnim područjima s obzirom na rasprostranjenost i širenje koronavirusa.

    Između ostalog, Institut Robert Koch je saopćio kako su informacije o proglašenju visokorizičnih područja donesene u skladu s preporukama Ministarstva vanjskih poslova Njemačke, a koje se odnose na proširenje liste visokorizičnih zemalja.

    U skladu s novim pravilima koja su na snagu stupila 12. septembra, na listu područja visokog rizika, kada je riječ o širenju koronavirusa, smješteni su Bosna i Hercegovina, Norveška, Grenada i Nikaragva.

    S druge strane, područja koja se više ne smatraju područjem visokog rizika su Argentina, Bolivija, Ekvador, Grčka (regije Krit i Južni Egej), Francuska (regije Korzika i Oksitanija), Namibija, Oman, Paragvaj i Peru.

    U skladu s uvrštavanjem novih država na listu visokorizični područja, Institut Robert Koch je ponovo naglasio pravila za ulazak u Njemačku, koja se tiču osoba koje su boravile u jednom od visokorizičnih područja.

    Osobe koje dolaze iz Bosne i Hercegovine u Njemačku će tako morati poštovati određena pravila koja se odnose na obavezu registracije koju provjerava prijevoznik, a po potrebi i njemačka policija.

    “Putnici koji su prethodno boravili u zoni visokog rizika moraju sa sobom ponijeti test, vakcinaciju ili potvrdu o oporavku od koronavirusa”, navodi se.

    Ljudi koji su boravili na rizičnim područjima također moraju nakon dolaska u Njemačku otići u izolaciju na 10 dana.

    “Karantin se može prekinuti ukoliko se putem portala za ulazak u Njemačku podnese jedan od tri dokaza kojima osoba potvrđuje da trenutno ne boluje od koronavirusa, da se oporavila od korone ili da je vakcinisana protiv koronavirusa”, navodi se.