VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Talibani: Ponovo će biti pogubljenja i amputacija ruku

    Talibani: Ponovo će biti pogubljenja i amputacija ruku

    Mula Norudin Turabi, jedan od osnivača talibana i glavni pokretač strogog tumačenja islamskog zakona u vrijeme posljednje talibanske vladavine Avganistanom krajem 1990-ih godina, rekao je da će ovaj tvrdokorni pokret ponovo vršiti pogubljenja i amputacije ruku, mada možda ne u javnosti.

    U intervjuu za AP, Turabi je odbacio zgražavanje zbog pogubljenja koje su talibani vršili u prošlosti, koja su se ponekad događala pred gomilom ljudi na stadionu i upozorio svijet da se ne miješa u djelovanje novih vladara Avganistana.

    “Svi su nas kritikovali zbog kazni na stadionu, ali mi nikada nismo rekli ništa o njihovim zakonima i kaznama”, rekao je Turabi.

    “Niko nam neće govoriti kakvi bi naši zakoni trebalo da budu. Sljedićemo islam i usvojićemo zakone zasnovane na Kuranu”, istakao je on.

    Turabijevi komentari ukazuju na to da lideri grupe ostaju duboko konzervativni, iako prihvataju tehnološke promjene, poput videa i mobilnih telefona, navodi AP.

    On je kazao da će sudije, uključujući i žene, suditi u predmetima, ali da će osnova avganistanskih zakona biti Kuran.

    “Odsjecanje ruku je veoma potrebno radi bezbjednosti”, naglasio je Turabi, rekavši da je takva vrsta kažnjavanja imala odvraćajući efekat.

    On je dodao i da kabinet proučava da li će kazne biti javno izvršavane ili će biti “razvijena ta politika”.

    Posljednjih dana u Kabulu talibanski borci obnovili su kaznu koju su obično koristili u prošlosti za ljude optužene za sitnu krađu, a to je da ih osramote.

    Najmanje dva puta u posljednjih nedjelju dana, muškarci iz Kabula bili su smještani u zadnjem dijelu kamioneta, vezanih ruku, i voženi da bi bili poniženi.

    U jednom slučaju, njihova lica su bila ofarbana kako bi ih označili kao lopove.

    U drugom slučaju im je ustajali hleb visio na vratu ili su im njime punili usta.

    Ne zna se tačno koje zločine su oni počinili.

  • Napadač pucao u trgovini u SAD-u: Ubijena jedna osoba, 12 ranjenih

    Napadač pucao u trgovini u SAD-u: Ubijena jedna osoba, 12 ranjenih

    • Do pucnjave je došlo danas poslijepodne u trgovini Kroger u Kolirvilu u Tenesiju, istočno od Memfisa, rekla je Dženifer Kejsi, portparol grada.

    Kejsi je kasnije rekla novinarima da nakon pucnjave u trgovini ima više povrijeđenih i da su neki odvedeni u bolnicu, piše CNN.

    Načelnik policije Dejl Lejn kazao je kako ima 13 žrtava pucnjave, od kojih je jedna umrla. Dodao je kako je napadač pronađen mrtav.

    AP piše kako je napadač pronađen mrtav i da je vjerojatno počinio samoubistvo, no da se to još istražuje.

  • U Njemačkoj otkrivena škola u koju su išla samo djeca antivaksera i onih koji se ne žele testirati

    U Njemačkoj otkrivena škola u koju su išla samo djeca antivaksera i onih koji se ne žele testirati

    U okrugu Deutelhausen u Njemačkoj privatno udruženje je ilegalno otvorilo školu za antivaksere i one koji se ne žele testirati. Škola je zatvorena, a ukoliko nastave sa časovima, mogu očekivati i ogromne kazne.

    Na samom ulazu u građevinu stoji natpis “Slobodi je potrebna hrabrost”.

    Ovu školu je pohađalo oko 50 učenika od 1. do 9. razreda, a riječ je o djeci čiji roditelji odbijaju da provode testove koji su obavezni u Njemačkoj, piše Br24.

    Vlastima nikada nije zatražena dozvola za otvaranje ove školu stoga je ona sada zatvorena. Navodi se da, čak i da su se prijavili, njihov rad vjerovatno ne bi bio odobren.

    Prema riječima glasnogovornika Gornje Bavarske Wolfang Ruppa škola vlastima nije pružila nikakve informacije o sadržaju učenja i planu i programu, ali se pretpostavlja da ovdje obrazovanje ide u smjeru “lateralnih mislilaca”.

    Osim što su u ovu školu išla djeca antivaksera i onih koji ne žele testiranje, utvrđeno je i da se nisu pridržavali nikakvih epidemioloških mjera koje su propisane u državi.

  • Kina odlučna: Ne

    Kina odlučna: Ne

    Kina je danas izrazila snažno protivljenje nastojanjima Tajvana da se pridruži Transpacifičkom sporazumu o slobodnoj trgovini (TPP).

    Istakla je da je to ostrvo “neotuđivi deo Kine”.

    “Princip jedne Kine priznata je norma međunarodnih odnosa i opšti konsenzus međunarodne zajednice”, izjavio je novinarima portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Džao Liđen, a prenosi japanska agencija Kjodo.

    Kina se “odlučno protivi pristupanju Tajvana bilo kakvim zvaničnim sporazumima i organizacijama”, dodao je portparol, samo dan nakon što je Tajvan podneo zahtev za pridruživanje trgovinskom paktu, iz kojeg su se SAD povukle u januaru 2017. godine.

    Peking je prošle nedelje aplicirao za članstvo u TPP-u, formalno poznatom kao Sveobuhvatni i progresivni sporazum o transpacifičkom partnerstvu, u očiglednom nastojanju da poveća svoj ekonomski uticaj u regionu, ocenjuje Kjodo.

    Podsetimo, ranije u toku dana zvaničnici tajvanske vlade saopštili su da je Tajvan aplicirao za pridruživanje 11-članoj pacifičkoj trgovinskoj grupi, što bi, kako ocenjuje agencija AP, moglo da izazove potencijalni sukob sa rivalskim Pekingom oko statusa tog ostrva.

    “Molba Tajvana za pridruživanje Sveobuhvatnom i progresivnom sporazumu o transpacifičkom partnerstvu (CPTPP) mogla bi biti osujećena ako Kina, koja se prijavila prošle nedelje, bude primljena prva”, izjavio je Džon Deng, tajvanski ministar bez portfelja.

    CPTPP, koji je stupio na snagu 2018. godine, obuhvata sporazume o pristupu tržištu, kretanju radne snage i državnim nabavkama. Ostale potpisnice tog sporazuma su Australija, Kanada, Japan, Meksiko, Singapur i Novi Zeland.

    Kina tvrdi da polaže pravo na Tajvan kao deo svoje teritorije, i da vlada Tajvana nema pravo da vodi spoljne odnose.

    “Kina je ometala prilike Tajvana na međunarodnoj sceni. Ako se Kina pridruži pre Tajvana, to će ugroziti prijavu Tajvana”, rekao je Deng na konferenciji za novinare.

    CPTPP je zapravo bilo transpacifičko partnerstvo, odnosno grupa koju je promovisao tadašnji američki predsednik Barak Obama. Njegov naslednik Donald Tramp povukao se 2017. godine iz tog partnerstva, a aktuelni predsednik Džo Bajden se nije ponovo pridružio.

  • FDA odobrio treću dozu Pfizera za starije i zdravstveno rizične Amerikance

    FDA odobrio treću dozu Pfizera za starije i zdravstveno rizične Amerikance

    Američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) odobrila je u srijedu treću dozu vakcine Pfizer/BioNTech protiv koronavirusa za sve osobe starije od 65 godina, osobe s visokim rizikom od teških bolesti, ali i one koji su često izloženi virusu.

    Treća doza treba biti primljena najmanje šest mjeseci nakon primanja druge doze, a to se odnosi na osobe koje imaju tešku bolest i one koji su na poslu izloženi riziku, rekli su iz FDA.

    Savjetodavno vijeće američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) trebalo bi se danas oglasiti o upotrebi treće doze vakcine, rekao je zvaničnik FDA.

    Predsjednik Joe Biden je u augustu najavio da bi Vlada ove sedmice trebala predstaviti pomoćne vakcine za osobe starije od 16 godina, čekajući odobrenje FDA -e i CDC -a.

  • Francuski ambasador se vraća u SAD nakon razgovora Bidena i Macrona

    Francuski ambasador se vraća u SAD nakon razgovora Bidena i Macrona

    Nakon što su američki predsjednik Joe Biden i predsjednik Francuske Emmanuel Macron obavili razgovor o problemu u vezi s prodajom podmornica Australiji, Francuska je najavila kako će se ambasador ove zemlje vratiti u Washington.

    Kako je najavljeno iz ureda francuskog predsjednika, ambasador ove zemlje bi se naredne sedmice trebao vratiti u Washington, što je opisano kao proces vraćanja povjerenje između posvađanih saveznika.
    “Macron će poslati francuskog ambasadora natrag u SAD nakon što se predsjednik Joe Biden složio da bi konsultacije s Francuskom prije objavljivanja saveza s Australijom i Velikom Britanijom mogle spriječiti diplomatsku svađu, Francuski ambasador će nastaviti intenzivan rad s američkim zvaničnicima na relaksaciji odnosa”, saopćeno je iz ureda Emmanuela Macrona.


    Nakon što su Sjedinjene Američke Države, Australija i Velika Britanija potpisale sigurnosni pakt AUKUS, Francuska je opozvala svoje ambasadore iz SAD-a, ali i Australije, što je presedan u diplomatskim odnosima ovih država.

    U međuvremenu, Francuska je tražila razgovor s SAD-om o sigurnosnom paktu koji je ugrozio dogovor Francuske i Australije o prodaji programa za izradu podmornica. Upravo u srijedu Biden i Macron su obavili kratki razgovor gdje su dogovorili daljnje konsultacije i razgovore koji bi trebali doprinijeti relaksaciji diplomatskih odnosa.

    “Macron i Biden su odlučili pokrenuti proces dubokih razgovora čiji je cilj stvaranje uslova za vraćanje i osiguravanje povjerenja”, saopćeno je.

    Razgovor predsjednika SAD-a i Francuske trajao je oko pola sata, a Biden i Macron su dogovorili susret u Evropi krajem oktobra gdje bi se trebalo dodatno razgovarati o poboljšanju odnosa dvije sile.

  • Njemačka uvodi pravila za nevakcinisane: “Ne radi se o pritisku”

    Njemačka uvodi pravila za nevakcinisane: “Ne radi se o pritisku”

    Stanovnici Njemačke koji se nisu vakcinisali, a koji će zbog povratka iz rizičnih područja ili kontakta sa zaraženima biti prisiljeni na samoizolaciju, više neće dobijati nadoknadu zbog izostanka sa posla, odlučili su ministri zdravstva saveznih pokrajina u srijedu.

    “Ne radi se o pritisku, nego o pravednom odnosu. Zašto bi oni koji sebe i druge štite time što su se vakcinisali finansirali one koji se, uprkos tome što su se mogli vakcinisati, to iz ovih ili onih razloga nisu učinili”, rekao je savezni ministar zdravstva Jens Špan.

    Ukidanje isplate pune plate u odsutnosti zbog samoizolacije, kao u slučaju bolesti, stupa na snagu početkom novembra. Špan je objasnio da se time onima koji se žele vakcinisati daje još dovoljno vremena da to i obave.

    U oktobru se ukidaju besplatni testovi
    Bavarski ministar zdravstva Klaus Holetček rekao je da je ova mjera, kao i ukidanje besplatnih testova od 11. oktobra, signal nevakcinisanima da i oni moraju preuzeti dio odgovornosti u borbi protiv pandemije.

    “Bilo bi nesolidarno da ostatak društva snosi finansijske troškove zbog onih koji se ne žele vakcinisati, a za to nemaju zdravstvene razloge”, rekao je bavarski ministar.

    Za one koji su vakcinisani, osim ako dolaze sa područja s virusnim varijantama, ne postoji obaveza samoizolacije.

    Sindikati su ponovo kritikovali ovu mjeru vlade koju smatraju nekom vrstom prisile.

    “Naravno da i mi građane pozivamo da se vakcinišu u što većem broju. Ali sukob oko vakcinacije prenositi u preduzeća i tako unositi razdor nije pametna odluka”, rekao je Hans-Jurgen Urban, član uprave najvećeg njemačkog sindikata IG Metall.

    Većina njemačkih saveznih pokrajina uvela je za posjete ugostiteljskim, kulturnim i sportskim objektima pravilo ulaska samo za vakcinisane, one koji su ozdravili ili one koji mogu predočiti negativan test.

    Preduzetnicima je istovremeno ostavljeno da biraju hoće li u svoje objekte puštati samo vakcinisane i one koji su ozdravili, čime se izbjegava pravilo razmaka, što opet omogućava bolje popunjavanje kapaciteta.

  • Kupovina podmornica: Bivši premijer Australije kazao da Francuska ima pravo na ljutnju

    Kupovina podmornica: Bivši premijer Australije kazao da Francuska ima pravo na ljutnju

    Bivši australijski premijer Kevin Rudd ocijenio je trenutni spor u vezi s podmornicama s Francuskom kao “debakl u vanjskoj politici i nacionalnoj sigurnosti” njegove zemlje.

    Rudd je rekao da Francuska ima “pravo na ljutnju” zbog iznenadnog gubitka ugovora o podmornicama vrijednog više milijardi eura s Australijom, nakon što je Canberra umjesto toga odlučila kupiti američke nuklearne podmornice. On je također pozvao na parlamentarnu istragu o odluci premijera Scotta Morrisona.

    Bivši australijski premijer Kevin Rudd odbacio je argument premijera Scotta Morrisona da bi prelazak na savez AUKUS (Australija-UK-SAD) bio u skladu s interesima nacionalne sigurnosti Australije, prvenstveno rastućom prijetnjom iz Kine. Rudd je rekao da je, kada je bio na vlasti prije deset godina, prijetnja iz Kine već bila glavni prioritet i glavni razlog iza početnog dogovora o podmornicama s Francuskom.

    Rudd je rekao da Francuska ima “puno pravo biti ljuta” zbog otkazanog sporazuma, izražavajući zabrinutost da će diplomatska kriza imati trajne, štetne posljedice na bilateralne odnose.

    Rudd je rekao da je australska vlada trebala obavijestiti francusku vladu i francusku kompaniju koja proizvodi podmornice o svojim namjerama da pređu s podmornica na dizelski pogon na nuklearne. On je dodao da je Canberra umjesto pukog odabira američke ponude trebala pustiti Francusku da se natječe na novom otvorenom tenderu. Osim toga, tvrdio je da će ta odluka odgoditi isporuku podmornica i ostaviti njegovu zemlju bez zaštite tokom 2030-ih.

    Na kraju, Rudd je pozvao na parlamentarnu istragu ove odluke, naglašavajući da australijski porezni obveznici moraju tačno znati kako se odluka odvijala i koliko će ih to koštati.

  • Džonson poručio Makronu da se presabere

    Džonson poručio Makronu da se presabere

    Britanski premijer Boris Džonson poručio je danas francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu da se “presabere” i prihvati novi vojni pakt Velike Britanije, SAD i Australije.

    “Vrijeme da se presaberu neki od naših najdražih prijatelja”, rekao je Džonson u obraćanju novinarima u Vašingtonu upotrijebivši izraz na francuskom jeziku.

    Pariz je nezadovoljan jer je Kanbera potpisala pakt “Aukus” o gradnji podmornica na nuklearni pogon i odbacila sporazum sa Francuskom.

    Džonson je insistirao da SAD, Velika Britanija i Australija “ne pokušavaju da izguraju bilo koga”, prenio je BBC.

    Sklapanjem “Aukusa”, koji je usmjeren na suzbijanje uticaja Kine u Južnom kineskom moru, Francuska je ostala bez ugovora o gradnji 12 podmornica vrijednog oko 40 milijardi dolara.

  • Alarmantno upozorenje: “Ameriku će pogoditi ekonomska katastrofa”

    Alarmantno upozorenje: “Ameriku će pogoditi ekonomska katastrofa”

    Američka ministarka finansija Dženet Jelen upozorava da će Ameriku pogoditi “ekonomska katastrofa” ako se ne odredi gornja granica duga.

    Ona kaže da će neuspeh Kongresa da podigne granicu duga “gurnuti” SAD u finansijsku krizu.

    “SAD su oduvek plaćale svoje račune na vreme, ali preovlađujući konsenzus među ekonomistima i zvaničnicima trezora obe strane je da bi neuspeh u povećanju limita duga izazvao široko rasprostranjenu ekonomsku katastrofu”, napisala je Dženet Jelen u tekstu objavljenom u listu Volstrit žurnal, prenosi Sputnjik.

    Za nekoliko dana milioni Amerikanaca mogli bi biti bez novca. Mogli bismo da vidimo neograničena kašnjenja u kritičnim isplatama i skoro 50 miliona starijih osoba moglo bi neko vreme prestati da prima čekove socijalnog osiguranja. Milioni porodica koje se oslanjaju na mesečne poreske olakšice za decu mogle bi da dožive kašnjenja. Ukratko, Amerika ne bi ispunila svoje obaveze”, upozorila je ministarka.

    Jelenova je naglasila da “nema valjanog razloga za pozivanje na takav ishod, svakako ne i fiskalnu odgovornost” i napomenula da je “preovlađujući konsenzus među ekonomistima i službenicima trezora obe strane da bi neuspeh u povećanju granice duga proizveo široku ekonomsku katastrofu”.

    Vapaj: “Amerika bi mogla da bankrotira”

    Upozorenje ministarke usledilo je usred povećanja pritiska na demokrate da glasaju za povećanje gornje granice duga pre nego što gotovina već u oktobru nestane za servisiranje postojećih dugova savezne vlade. Republikanci u Kongresu, predvođeni liderom manjina u Senatu Mičom Mekonelom obećali su da neće podržati povećanje granice, kako navode iz osećaja fiskalnog konzervativizma.

    Američki dug iznosio je u avgustu oko 28,4 biliona dolara (znatno više od 100 odsto BDP-a). Obračun gornje granice duga usledio je nakon odluke Kongresa da u ekonomiju uloži više od biliona dolara u poslednjih godinu i po dana kao odgovor na ekonomsku krizu izazvanu pandemijom koronavirusa. Republikanci i demokrate trenutno ne mogu da postignu dogovor u vezi sa dodatnom predloženom potrošnjom.

    Zakonodavci će morati da usvoje hitan privremeni zakon o finansiranju do kraja meseca kako bi izbegli gašenje vlade. Ova mera, poznata kao “trajna rezolucija”, pomoći će da se izbegne gašenje savezne vlade – scenario koji su SAD već doživele deset puta od 1980. godine – uključujući i 35-dnevno gašenje između kraja 2018. i početka 2019. godine pod predsednikom Donaldom Trampom.

    Kongres je povećao gornju granicu američkog duga otprilike 80 puta od šezdesetih godina, pri čemu se savezni dug brzo približio 29 biliona dolara, a ukupne obaveze – koje uključuju savezni dug plus druge javne i privatne obaveze – iznose više od 85 biliona dolara, ili četiri puta više od američkog BDP-a.