VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Putin nije dozvolio da se Rusija pretvori u američkog vazala

    Putin nije dozvolio da se Rusija pretvori u američkog vazala

    Bivši pripadnik tajne službe KGB-a iz Lenjingrada, današnjeg Sankt Peterburga, određuje sudbinu Rusije već više od dvadeset godina, vodeći je uspješno kao predsjednik ili premijer kroz razne geopolitičke igre i sporadične oružane sukobe.

    Naravno, riječ je o harizmatičnom Vladimiru Putinu koji je spletom nekih čudnih okolnosti nakon svoje višegodišnje špijunske karijere u Istočnoj Njemačkoj došao do fotelje u Kremlju, te iz korijena preporodio ovu posrnulu zemlju, vratio joj ponos, ali i snagu koju je nekada imala.

    Sudeći prema posljednjim izborima za državnu Dumu, održanim tokom prošle sedmice, Putin i njegova Jedinstvena Rusija vladaće i dalje suvereno ovom ogromnom i resursima bogatom zemljom, jer je ova partija osvojila gotovo 50 odsto glasova, dva i po puta više od svog najljućeg političkog protivnika – komunista.

    Ako se ovome doda da je on u aprilu ove godine potpisao i zakon koji mu omogućava da još dvaput bude biran za predsjednika države, to znači, ako se ponovo kandiduje na izborima 2024. i 2030. godine i bude izabran, da bi vladao sve do 2036. godine, čime bi postao najdugovječniji vladar u istoriji savremene Rusije.

    Putin, koji je, inače, nosilac crnog pojasa u džudu, te za mnoge predstavlja simbol dviju suštinskih karakteristika ove borilačke vještine – lukavstva i snage, već je “nadživio” trojicu papa, ali i isto toliko američkih predsjednika, te pet premijera Velike Britanije.

    Aktuelni ruski predsjednik nikada nije krio svoju namjeru da ponovo uspostavi rusku moć nakon godina poniženja koje je ova zemlja pretrpjela od strane SAD i NATO saveznika. Pamti se njegova čuvena izjava iz 2005. da je propast Sovjetskog Saveza “jedna od najvećih geopolitičkih katastrofa u 20. vijeku”.

    A kako je uopšte izgledao ovaj politički uspon bivšeg KGB-ovca? Rođen je 7. oktobra 1952. Studirao je pravo, a poslije završetka fakulteta pristupio je KGB-u. Nakon “stažiranja” u Drezdenu vraća se u zemlju i devedesetih počinje da radi u rodnom gradu kao pomoćnik gradonačelnika Anatolija Sobčaka, koji mu je predavao pravo na fakultetu. Tokom vladavine Borisa Jeljcina 1997. godine dolazi u Kremlj, te ubrzo postaje šef Federalne službe bezbjednosti, a zatim godinu dana kasnije i premijer. Nova godina 1999. – Jeljcin podnosi ostavku i imenuje ovog radoholičara, kako ga je opisala supruga Ljudmila, za vršioca dužnosti predsjednika. Glatko je pobijedio na predsjedničkim izborima u martu 2000. Od tada pa do danas on suvereno i čvrstom rukom vlada ovom zemljom. Tokom svih ovih godina uspio je zemlju oteti iz ruku oligarha naredivši im da kapital koji čuvaju širom svijeta vrate i ulože u Rusiju. Nije podnosio nerad, bahatost i prosječnost, te je oživio vjerovatno i najmoćnije rusko ekonomsko i političko oružje, kompaniju “Gasprom”, postavljajući na čelo ove najmoćnije gasne kompanije u svijetu ljude od povjerenja.

    Uspio je da zemlju i duhovno izdigne i vojno je ojača. Za većinu Rusa životni standard se popravio, i to drastično. U društvu se osjetila stabilnost. Ali cijena toga, po mišljenju zapadnih medija, bila je urušavanje ruske krhke demokratije. Doduše, ima i onih koji drugačije misle, poput poznatog američkog reditelja Olivera Stouna koji je istakao kako je Vladimir Putin, u stvari, spriječio da se Rusija pretvori u američkog “vazala”.- Da nije bilo njega, Rusija bi bila uništena – rekao je Stoun jednom prilikom i istakao kako to ne bi bilo dobro za cijeli svijet, pa i same SAD, jer bi postajale sve “moćnije i sve bi se pretvorilo u tiraniju”.

    Realno sagledavajući stvari, Putin je, u stvari, uspio da povrati značajan dio uticaja koji je nestao nakon raspada SSSR-a, a što je rezultovalo i jačanjem veza sa Kinom, priključenjem Krima Rusiji, promjenom situacije u Siriji, ali i prodajom oružja Turskoj, koja ulazi u NATO.

    Ipak, kao glavno dostignuće ruskog predsjednika analitičari smatraju njegovu sposobnost da poveća geopolitički uticaj Rusije sa, za američke uslove, skromnim budžetom.

  • Lavrov: Moskva očekuje da SAD ne nameću svoj razvojni model

    Lavrov: Moskva očekuje da SAD ne nameću svoj razvojni model

    Moskva očekuje da će Vašington napustiti upotrebu sile i druge metode nametanja svog razvojnog modela drugima, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov na Generalnoj debati 76. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

    On je u subotu rekao da Rusija podržava uzajamno priznavanje vakcina protiv kovida 19 koje se odobravaju na državnom nivou, preneo je TAS S.

    Što se tiče kontorle naoružanja, Lavrov je rekao da bi rješenje koje bi bilo prihvatljivo i za Rusiju i za SAD moglo da bude postignuto ako postoji dobra volja za to.

    “Velika očekivanja povezana su i sa izgledima rusko-američkog dijaloga o budućnosti kontrole naoružanja, o čijem početku je pregovarano na rusko-američkom samitu u Ženevi. Imajući dobru volju, sasvim je realno postići međusobno prihvatljiva rješenja”, smatra on.

    Prema njegovim riječima, predstojeći Samit demokratija, koji je inicirao Vašington, označiće korak ka podjeli međunarodne zajednice na “nas” i “njih”.

    “Inicijativa Sjedinjenih Američkih Država da se održi Samit demokratija je još jedan primjer toga. Vašington će sigurno biti taj koji će izabrati učesnike događaja, polažući pravo da odlučuje koje zemlje ispunjavaju demokratske standarde. U stvari, inicijativa je u skladu sa duhom Hladnog rata, jer je to proglašavanje novog krstaškog rata protiv svih onih koji ne dijele te ideje”, naglasio je Lavrov.

    On je kazao da Rusija poziva Savjet bezbjednosti UN da se prilagodi realnosti policentričnog svjetskog poretka, proširujući ga azijskim i latinoameričkim zemljama.

  • Više od 60 miliona Nijemaca danas bira novu vlast pred kojom su brojni izazovi

    Više od 60 miliona Nijemaca danas bira novu vlast pred kojom su brojni izazovi

    Danas se u Njemačkoj održavaju parlamentarni izbori što znači da Nijemci biraju novi saziv Bundestaga. Pred novom vlasti su brojni izazovi od klimatskih promjena, preko pandemije do jačanja ekonomije i nadmudrivanja sa svjetskim rivalima.

    Pored samih izbora najznačaniji momenat jeste da Angela Merkel nakon 16 godina dominantne vladavine odlazi s mjesta kancelarke.
    Više od 60 miliona Nijemaca imat će mogućnost da bira parlamentarce u donjem domu saveznog parlamenta – Bundestagu, a već je počelo glasanje poštom. Donji dom ima najmanje 598 mjesta, a ponekad i više. Nedugo po zatvaranju biračkih mjesta trebalo bi biti poznato koja stranka je dobila najveći broj glasova, a nešto kasnije će se znati i ko će biti kancelar.


    Kancelarku Merkel će najvjerovatnije naslijediti Armin Lasche (CDU) ili Olaf Scholz (SPD).

    Unija CDU/CSU, ispred koje je bila Angela Merkel, trenutno ne stoji najbolje prema anketama što govori da bi Nijemci veće povjerenje mogli dati Socijaldemokratskoj partiji (SPD).

    Stranke koje naprave parlamentarnu većinu bit će u prilici da izaberu novog kancelara. Ali, za formiranje koalicije potrebno je da se stranke dogovore o temeljnim načelima, kao i o kadrovima. Kada se dogovor postigne, u parlamentu se bira kancelar.


    Posljednje ankete pokazuju da će obje velike stranke (CDU i SPD) kao i stranka Zelenih, biti u prilici da budu dio vlasti i biraju kancelara. U igri su i liberalna stranka Slobodni demokrati, Ljevica i desničarsi AdD.

    Birači na izborima daju dva glasa. Jedan je za kandidata iz izborne jedinice u kojoj birač živi – jedan parlamentarac u prosjeku predstavlja 250.000 građana. Kandidat koji dobije najveći broj glasova u datoj izbornoj jedinici biva izabran u parlament. Riječ je o sistemu “pobjednik uzima sve”, a koji se primjenjuje i na parlamentarnim izborima u Velikoj Britaniji. Ovako se bira 299 parlamentaraca.


    Drugi glas podrazumijeva proporcionalnu predstavljenost. To podrazumijeva da se preostalih 299 parlamentaraca bira na osnovu toga koliko je njihova stranka dobila glasova. Ti glasovi se potom pripisuju kandidatima čije su pozicije na stranačkim listama unaprijed određene.

    Broj mjesta, mandata u parlamentu može se mijenjati onda kada je vrlo mala razlika u broju glasova. Najmanji broj je 598, a najveći 709.

  • Spašene u tajnoj operaciji vojske SAD-a: Mlade nogometašice Afganistana dobile azil u Portugalu

    Spašene u tajnoj operaciji vojske SAD-a: Mlade nogometašice Afganistana dobile azil u Portugalu

    Operacija spašavanja ženskog omladinskog nogometnog tima Afganistana tokom povlačenja međunarodnih snaga iz zemlje, nazvana “Nogometne loptice”, odvijala se u najvećoj tajnosti.

    Djevojke iz afganistanske nogometne reprezentacije bile su zabrinute, sedmicama su se kretale po zemlji, čekajući vijest da mogu otići.

    Poruka je konačno stigla u nedjelju rano. Čarter let će prevesti djevojke i njihove porodice iz Afganistana, međutim, nisu imale informaciju gdje tačno. Autobusi koji bi ih odvezli do aerodroma već su bili na putu.

    “Napustili su svoje domove i ostavili sve iza sebe”, rekla je Farkhunda Muhtaj, kapiten afganistanske ženske reprezentacije, koja je iz svoje kuće u Kanadi posljednjih nekoliko sedmica komunicirala s djevojkama i radila kako bi pomogla u njihovom spašavanju.

    “Ne mogu shvatiti da su izvan Afganistana”, dodala je.

    Od povlačenja SAD-a iz Afganistana, djevojčice, stare 14-16 godina, i njihove porodice pokušavale su otići, plašeći se kako bi im mogao izgledati život pod talibanima.

    Spasilačka misija, nazvana Operacija nogometne loptice, koordinirana je s talibanima putem međunarodne koalicije od bivših američkih vojnih i obavještajnih dužnosnika, američkog senatora Chrisa Coonsa, saveznika SAD-a i humanitarnih grupa, rekao je Nic McKinley, veteran CIA-e i ratnog zrakoplovstva. Osnovao je DeliverFund sa sjedištem u Dallasu, neprofitnu organizaciju koja je osigurala smještaj za 50 afganistanskih porodica.

    “Sve se ovo moralo dogoditi vrlo, vrlo brzo. Naš kontakt na terenu rekao nam je da imamo prozor od oko tri sata ”, rekao je McKinley. “Vrijeme je bilo jako bitno”, dodao je.

    Operacija Nogometne loptice pretrpjela je brojne neuspjehe, uključujući nekoliko neuspjelih pokušaja spašavanja, te samoubilački napad koji su izvršili militanti Islamske države, rivali Talibana, na aerodromu u Kabulu, u kojem je poginulo 169 Afganistanaca i 13 pripadnika američke vojske. Do napada je došlo tokom mučnog zračnog prijevoza u kojem je američka vojska priznala da je u određenoj mjeri koordinirala aktivnosti s talibanima.

    Kompliciranje spašavanja otežavalo je veličina grupe – 80 ljudi, uključujući 26 članova omladinskog tima, kao i odrasle i drugu djecu.

    Robert McCreary, bivši načelnik štaba kongresa i zvaničnik Bijele kuće pod predsjednikom Georgeom W. Bushom, koji je radio sa specijalnim snagama u Afganistanu i pomogao u vođenju napora da se spasi nacionalni fudbalski tim za djevojčice, rekao je da je Portugal djevojčicama i njihovim porodicama odobrio azil.

    “Svijet se okupio kako bi pomogao ovim djevojkama i njihovim porodicama”, rekao je McCreary. “Ove djevojke su zaista simbol za svijet i čovječanstvo.”

    Talibani su pokušali predstaviti novu sliku, obećavajući amnestiju bivšim protivnicima i rekavši da će formirati inkluzivnu vladu. Mnogi Afganistanci ne vjeruju tim obećanjima, strahujući da će Talibani brzo pribjeći brutalnoj taktici njihove vladavine od 1996. do 2001., uključujući zabranu djevojkama i ženama da idu u škole i na posao.

    Ove sedmice, talibani su osnovali ministarstvo za “propagiranje vrlina i sprječavanje poroka” u zgradi u kojoj je nekada bilo Ministarstvo za ženska pitanja, što je posljednji znak da će ograničiti ženska prava.

    Dok su se djevojke selile iz jedne sigurne kuće u drugu, Muhtaj, koja je i učiteljica, rekla je da im je pomogla da ostanu mirne kroz virtuelne vježbe i jogu te dajući im domaće zadatke, uključujući pisanje autobiografija.

    Rekla je da ne može dijeliti detalje o spasilačkoj misiji s djevojčicama ili njihovim porodicama i zamolila ih da “slijepo” vjeruju u nju i druge.

    “Njihovo mentalno stanje se pogoršavalo. Mnogi od njih su bili tužni za domom. Mnogima od njih nedostajali su prijatelji u Kabulu ”, rekao je Muhtaj. “Imali su bezuslovnu vjeru. Oživjeli smo njihov duh. “

    Djevojke su kazale su da žele nastaviti igrati fudbal i nadaju se da će upoznati fudbalsku zvijezdu Cristiana Ronalda, napadača Manchester Uniteda portugalskog porijekla.

  • Otvara se granica sa koje su agenti bičevima tjerali migrante

    Otvara se granica sa koje su agenti bičevima tjerali migrante

    Granični prelaz između Meksika i SAD u Teksasu, gdje se više hiljada haićanskih migranata skupilo posljednjih nedjelja, biće djelimično otvoren danas popodne, saopštile su američke vlasti.

    Američka carina i zaštita granica (CBP) je izdala saopštenje u kojem navodi da će se trgovinske i putničke operacije nastaviti na graničnom prelazu Del Rio za putnički saobraćaj od subote od 16 časova po lokalnom vremenu, a za teretni saobraćaj prelaz će ponovo biti otvoren u ponedjeljak ujutru, prenosi AP.

    CBP je privremeno zatvorio granični prelaz 17. septembra i preusmjerio saobraćaj na alternativni, oko 80 kilometara jugoistočno u Teksasu, nakon što je čak 15.000 uglavnom migranata sa Haitija iznenada prešlo u Del Rio iz Meksika i napravilo improvizovani kamp oko američke strane graničnog mosta, koji je u petak potpuno očišćen.

    Od prošlog vikenda američke vlasti su prebacivali avionima stotine Haićana nazad u njihovu zemlju, a druge odvraćali da uđu u zemlju nakon što su preplavili američko-meksičku granicu u Del Riju u Teksasu, u nadi da će ući u SAD.

    Visoki američki zvaničnici, među kojima je potpredsjednica Kamala Haris, osudili su način na koji su agenti granične patrole na konjima okruživali i usmjeravali migrante sa Haitija, da bi ih onemogućili da uđu u SAD.

    Američki predsjednik Džozef Bajden rekao je da će “određeni ljudi platiti” nakon što su se pojavile fotografije na kojima pogranična služba na konjima tera migrante nazad ka rijeci, protjerujući ih iz SAD.

    Talas izbjeglica sa Haitija pokrenut je poslije serije užasnih događaja koje su prethodnih mjeseci potresle ovu siromašnu državu.

    Prvo je, u julu, ubijen predsjednik Žovenel Moiz, da bi mjesec dana kasnije, u zemljotresu, stradalo više od 2.000 ljudi.

  • Norveška ukinula sve restriktivne mjere: Vrijeme da se vratimo normalnom životu

    Norveška ukinula sve restriktivne mjere: Vrijeme da se vratimo normalnom životu

    Premijerka Norveške, Erna Solberg, izjavila je da je ova zemlja ukinula sve restriktivne mjere uvedene zbog pandemije korona virusa.

    “Prošao je 561 dan otkad smo uveli najstrože mjere u mirnodopskom periodu i sada je vrijeme da se vratimo normalnom životu”, rekla je Solberg i precizala da su sve mjere ukinute juče u 16 sati.

    Ukidanje mjera fizičke distance omogućit će sportskim i kulturnim institucijama da se vrate punom kapacitetu, a normalno će, bez ograničenja, raditi i restorani i noćni klubovi.

    U Norveškoj je jednu dozu vakcine protiv korona virusa primilo 76 odsto populacije, a 67 odsto je potpuno imunizovano, pokazuju podaci nacionalnog Instituta za javno zdravlje.

    Susjedna Danska je sve restriktivne mjere ukinula 10. septembra i od tada broj zaraženih u toj zemlji konstantno pada. Na dan ukidanja bilo ih je 557, a juče 382.

    I Danska ima visok nivo vakcinisanosti stanovnika. Imunizovano je 86 odsto starijih od 12 godina i 95 odsto starijih od 50 godina.

  • Talibani javno objesili tijela četiri otmičara: “Lekcija drugim”

    Talibani javno objesili tijela četiri otmičara: “Lekcija drugim”

    Talibanske vlasti u zapadnom avganistanskom gradu Heratu ubili su četiri otmičara, a njihova tijela objesili javno kao zastrašujući primjer drugima, rekli su lokalni zvaničnici.

    Šer Ahmad Amar, zamjenik guvernera Herata, rekao je da su obješeni muškarci oteli lokalnog biznismena i njegovog sina i planirali da ih izvedu iz grada, kada ih je ugledala patrola na kontrolnom punktu.

    Uslijedila je razmjena vatre u kome su četiri otmičara ubijena, a jedan taliban je ranjen.

    “Njihova tijela su donijeta na centralni trg i obješena kao lekcija drugim otmičarima”, rekao je on.

    Dvije žrtve otmice nisu povrijeđene.

    Fotografije krvavih leševa kako se njišu na dizalici dijele se na društvenim mrežama. Na prsima jednog od obješenih vidi se poruka: “Ovo je kazna za otmicu”.

    Druga tijela se ne vide, ali na društvenim mrežama je objavljeno da su drugi obješeni u drugim dijelovima grada.

    U intervjuu za AP početkom sedmice viši zvaničnik talibana mula Nurudin Turabi rekao je da će ova grupa ponovo uvesti kazne kao što su amputacije ili egzekucije kako bi odvratili kriminalce i spriječili pljačke, ubistva i otmice.

  • Lukašenko odbio neviđeni pritisak: Udario je u najbolniju tačku EU

    Lukašenko odbio neviđeni pritisak: Udario je u najbolniju tačku EU

    U konfrontaciji sa Zapadom, predsednik Aleksandar Lukašenko je krenuo pravim putem i pogodio pravu metu u Evropi, smatra politikolog Andrej Ivanov.

    Prema rečima Ivanova, Aleksandar Lukašenko odbijajući dosad neviđeni pritisak EU, koristi metode koje ima pri ruci. Što se možda spolja čini nehumanim, ali efikasnim – migranti su najbolnija tačka za EU.

    Uprkos aktivnim pokušajima Minska da uspostavi saradnju sa Zapadom, EU i SAD preduzele su oštre mere. Lukašenko je proglašen diktatorom, pokušali su da rasture tu zemlju i u njoj naprave državni udar.

    “Sada plaču i pokušavaju da se predstave kao nevine ovce. Ali Poljska i Litvanija su dobrovoljno preuzele na sebe misiju da budu odskočna daska za pripremu državnog udara u Belorusiji”, rezimirao je stručnjak za RIA FAN.

  • Biden o policijskoj brutalnosti nad migrantima: Odgovorni će platiti za to

    Biden o policijskoj brutalnosti nad migrantima: Odgovorni će platiti za to

    Američki predsjednik Joe Biden poručio je da će “platiti” oni granični policajci koji su odgovorni za brutalno postupanje prema migrantima iz Haitija.

    “Preuzimam odgovornost. To je bilo grozno vidjeti, vidjeti da se tako tretiraju ljudi, konjima nasrćući na njih. To je nečuveno”, izjavio je.

    Potom je obećao da će biti sankcionisani oni koji su odgovorni za ovaj čin.

    “Obećavam vam da će ti ljudi platiti. Bit će istraženi i bit će posljedica”, naglasio je Biden.

    Reagovala je i potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država Kamala Haris naglasivši da će, kako je kazala, potpuno podržati istragu.

    Pojedini republikanci smatraju da Bidenova administracija nije adekvatno reagovala na migrantsku krizu na jugu SAD-a. Bivša američka ambasadorica u Haitiju Pamela White je ocijenila da SAD nema dobru migracijsku politiku. Među onima je koji su mišljenja da se migrantska kriza mora rješavati na samom izvoru, tj. u Haitiju, piše BBC.

    “Ako napravimo napredak u Haitiju, onda ćemo i mi biti sigurni. Treba im osigurati hranu, krov nad glavom i opću sigurnost”, navela je White.

    Podsjećamo, ranije ove sedmice objavljeni su videosnimci na kojima se vide kako granični policajci u Teksasu na konjima brutalno postupaju prema migrantima iz Haitija.

    Na američkoj južnoj granici je migrantska kriza – 15.000 migranata i tražitelja azila iz srednje i južne Amerike čeka na ulazak u SAD.

  • Izbori u Njemačkoj: Angela Merkel ostaje na kancelarskoj dužnosti sve dok Bundestag ne izabere njenog nasljednika

    Izbori u Njemačkoj: Angela Merkel ostaje na kancelarskoj dužnosti sve dok Bundestag ne izabere njenog nasljednika

    Sutra se održavaju parlamentarni izbori u Njemačkoj gdje Nijemci biraju novi saziv Bundestaga.

    Angela Merkel već 16 godina kao kancelarka je na čelu savezne vlade koju predvodi njezina Unija CDU/CSU. Mladi njemački birači se ni ne sjećaju neke druge osobe na čelu njemačke vlade. Ali 67-godišnja kancelarka se povlači. A Unija ne kotira dobro u anketama, dugo vremena se vodila interna svađa oko toga ko bi CDU/CSU trebao predvoditi na izborima, a bilo je i turbulencija na čelu CDU-a.

    Njemački birači u nedjelju ne biraju direktno novog kancelara ili kancelarku. Oni biraju novi saziv Bundestaga, znači predstavnike naroda. Tek nekoliko sedmica kasnije se novoizabrani zastupnici sastaju u Berlinu i biraju novog kancelara ili novu kancelarku – koji onda formiraju novu saveznu vladu, piše Deutsche Welle.

    Dan i nakon nedjeljnih izbora savezna kancelarka je i dalje Angela Merkel. Njen mandat formalno završava s konstituirajućom sjednicom novog Bundestaga. A ona se mora održati najkasnije 30 dana nakon izbora. Angela Merkel ostaje zapravo na kancelarskoj dužnosti kao vršiteljica dužnosti sve dok Bundestag ne izabere novog kancelara ili novu kancelarku. Nakon posljednjih saveznih izbora 2017. to je potrajalo oko pola godine.

    Nakon izbora stranke najprije analiziraju izborne rezultate. A onda se s potencijalnim koalicijskim partnerima kreće u “sondiranje”, odnosno ispitivanje terena – o tome ko bi s kim doista mogao i htio koalirati. I tek nakon toga počinju eventualni pregovori o formiranju zajedničke vlade. To sve može i potrajati. Nova savezna vlada preuzima poslove tek nakon što Bundestag apsolutnom većinom izabere novog šefa vlade ili šeficu vlade, odnosno nakon što novi kancelar ili kancelarka imenuje svoj kabinet, i svi oni zajedno od saveznog predsjednika dobiju i službenu potvrdu o imenovanju – te na koncu u Bundestagu polože i zakletvu pred predsjednikom ili predsjednikom parlamenta.

    Izbor aktualnog saziva (19. Bundestaga) parlamenta se dogodio 24. septembra 2017., a kancelarka Merkel je na tu dužnost ponovno izabrana tek 14. marta 2018.

    Izborno pravo u Njemačkoj propisuje takozvano “personalizirano proporcionalno pravo glasa”. A to znači da svaki birač ima na raspolaganju dva glasa – takozvani „prvi” i „drugi” glas.

    Prvim glasom u svakoj od 299 izbornih jedinica odlučuju o jednom konkretnom kandidatu ili kandidatkinji. Time je zajamčeno da je svaka izborna jedinica, odnosno regija, zastupljena u Bundestagu. S drugim glasom se biraju izborne liste po saveznim zemljama. Taj drugi glas odlučuje o odnosu snaga u novom Bundestagu. Zato je on važniji od prvog. Zanimljivo je da zbog moguće razlike između broja direktno izabranih zastupnika i postotka koji neki stranka osvoji na temelju drugog glasa, nije moguća precizna prognoza o tome koliko će zastupnica i zastupnica uopće imati novi saziv Bundestaga. Trenutno ih je 709, a nakon ovih izbora moguće je da ih bude između 800 i 900.

    Pravo glasa imaju svi građani koji su u nedjelju, na dan izbora, punoljetni, koji posjeduju njemačko državljanstvo i minimalno tri mjeseca žive u Njemačkoj. Nijemci koji žive u inostranstvu smiju sudjelovati na izborima, ali prije toga moraju podnijeti zahtjev za sudjelovanjem. Za razliku od lokalnih izbora, na saveznim ne smiju birati ljudi koji nemaju njemački pusoš, ali već desetljećima žive u Njemačkoj.

    Po procjenama Saveznog ureda za statistiku oko 60,4 milijuna Nijemaca ima pravo glasa na nedjeljnim izborima. Broj žena s pravom glasa (31,2 miliona) je nešto veći od broja muškaraca (29,2). Prije četiri godine je po službenim podacima pravo glasa imalo 61,7 milijuna ljudi.