VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Merkel održala oproštajni razgovor sa Xi Jinpingom, on joj dodijelio titulu “starog prijatelja”

    Merkel održala oproštajni razgovor sa Xi Jinpingom, on joj dodijelio titulu “starog prijatelja”

    Njemačka kancelarka Angela Merkel raspravljala je o bilateralnim odnosima i o aktuelnim međunarodnim temama s predsjednikom Kine Xi Jinpingom u videopozivu u srijedu tokom njenog oproštajnog razgovora s kineskim čelnikom.

    Tokom razgovora, odlazeća njemačka kancelarka razgovarala je s predsjednikom Kine o brojnim aktuelnim pitanjima koja se tiču prije svega regije Indo-Pacifika.

    “Između ostalog, raspravljano je o predstojećem samitu G20, klimatskim promjenama i borbi protiv pandemije, kao i o ljudskim pravima i investicijskom sporazumu Evropske unije i Kine”, izjavila je glasnogovornica njemačke vlade Martina Fietz.

    Merkel i Xi također su naglasili značaj 50. godišnjice pokretanja diplomatskih odnosa između njihove dvije zemlje, koja će biti obilježena iduće godine.

    Između ostalog, Xi je tokom razgovora s Merkel poručio kako se njemačka kancelarka snažno zalagala za sporazum između Evropske unije i Kine te da je ova država uvijek realno sagledavala probleme koji evidentno postoje između EU i zvaničnog Pekinga.

    Prilikom oslovljavanja, predsjednik Kine nazvao je Angelu Merkel “starim prijateljem” što su mediji ocijenili kao titulu koju Xi Jinping rijetko dodjeljuje drugim državnicima.

    “Kinezi stavljaju veliki naglasak na veze i prijateljstva. Nikada nećemo zaboraviti stare prijatelje, a vrata Kine će vam uvijek biti otvorena. Nadam se da ćete se i dalje brinuti o odnosima između Kine s jedne, i Evropske unije i Njemačke s druge strane”, rekao je Xi.

    Inače, kineski čelnici su izraz “stari prijatelj” upućivali drugim državnicima u rijetkim historijskim trenucima.

    “Titula” je između ostalog dodijeljena političarima poput bivšeg američkog predsjednika Richarda Nixona te državnog sekretara Henryja Kissingera. Pored američkih državnika, čelnici Kine ovu titulu su dodijelili i bivšem kubanskom lideru Fidelu Castru.

  • Šolc: Njemačka dobija novu vladu najverovatnije do Božića

    Šolc: Njemačka dobija novu vladu najverovatnije do Božića

    Njemačka će najverovatnije imati novu vladu prije Božića, izjavio je danas kandidat Socijaldemokratske partije za kancelara Olaf Šolc.

    Atmosfera u razgovorima sa potencijalnim koalicionim partnerima bila je veoma konstruktivna, rekao je Šolc novinarima koji kao aktuelni ministar finansija u Vašingtonu učestvuje na sastanku MMF.

    On je rekao da je uvjeren da će taj projekat uspjeti i da će Njemci dobiti novu vladu prije Božića, prenosi Rojters.

    Šolc je izrazio nadu da će SPD formirati novu koalicionu vladu sa Zelenima i liberalima.

  • Kina predstavila bespilotnu letjelicu koja može nositi bombe i mamce za neprijateljske brodove

    Kina predstavila bespilotnu letjelicu koja može nositi bombe i mamce za neprijateljske brodove

    Kina je predstavila novu bespilotnu vojneu letjelicu, odnosno dron velikog dometa koji ima različite mogućnosti.

    Riječ je o GJ-11 stealth dronu s prostorom za naoružanje, koji je u razvoju od 2013. godine. Ovaj dron pokreće jedan turboventilatorski motor, a raspon njegovih krila iznosi 14 metara.

    Detalji o dronu su uglavnom tajna, ali se vjeruje da njegov domet iznosi 4.000 kilometara, a maksimalna brzina 1.000 km/h. Pored toga, ima mogućnost prikrivanja.

    Letjelica ima dva simetrična odjeljka za naoružanje smještena između stajnih trapova. Primjera radi, u svaki od njih mogu stati navodeće bombe.

    GJ-11 može poletjeti s amfibijskih jurišnih brodova, a kada se približe cilju, mogu ispaliti i mamce umjesto municije. Iako je letjelica velika, vjerovatno nema dovoljnu vatrenu moć da uništi neprijateljski brod, ali bi se mogla koristiti da ograniči njegove resurse.

    U videu je prikazano i kako letjelice odašilju određene valove do svojih meta, a moguće je da se radi o ometanju signala ili nekom energetskom oružju.

    Kompletne mogućnosti letjelice zasad nisu poznate, a ovaj model je sličan onom koje namjeravaju proizvesti Amerikanci.

  • Novi šef austrijske diplomatije Michael Linhart izabrao Sarajevo za prvu službenu posjetu

    Novi šef austrijske diplomatije Michael Linhart izabrao Sarajevo za prvu službenu posjetu

    Novi austrijski šef diplomatije Michael Linhart već krajem ove sedmice stiže na sastanak u Sarajevo s Biserom Turković, ministricom vanjskih poslova BiH, saznaje Klix.ba.

    Linhart je u ponedjeljak ove sedmice preuzeo dužnost novog šefa diplomatije, a iste sedmice dolazi u Sarajevo na razgovore s bh. zvaničnicima. Planirano je da razgovara i s visokim predstavnikom Christianom Schmidtom.

    To će biti njegovo prvo putovanje kao ministra vanjskih poslova i nasljednika Alexandera Schallenberga, koji je sada preuzeo poziciju austrijskog kancelara.

    “Idem u Sarajevo, u regiju Zapadnog Balkana, gdje su naši susjedi, prijatelji i nadam se, u doglednoj budućnosti, saveznici u Evropskoj uniji”, rekao je Linhart na plenarnom zasjedanju Nacionalnog vijeća Austrije.

    Linhartova odluka je nastavak politike prethodnika, posebno Schallenberga, koji je održavao intenzivne veze s Bosnom i Hercegovinom i u više navrata se sastajao s Turković, s kojom je imao i vrlo dobre personalne veze i saradnju. Austrija, kako navode mediji, ima snažnu ulogu u regiji, posebno u BiH koja je za njih prioritet.
    Austrija, što je izuzetno važno, ima i najveći kontingent vojnika u sastavu misije Althea, a i šef Delegacije EU je Austrijanac Johann Sattler.

    Linhart će stići u Sarajevo prije važnog sastanka ministara vanjskih poslova Evropske unije u ponedjeljak u Luksemburgu.

    Očekuje se da će Linhart nastaviti osnaživanje politike koju je vodio Schallenberg, u čijem je mandatu Austrija osigurala blizu Bosni i Hercegovini million vakcina protiv koronavirusa i doprinijela njihovoj isporuci.

    Schallenberg je nakon više susreta s ministricom Turković pokrenuo snažnu kampanju u Evropskoj uniji da se osiguraju i dodatne vakcine za regiju, pri čemu je BiH dobila najveću količinu na bazi koje je i pokrenuta masovna imunizacija.

  • Britanski list se izvinio Moskvi: Rusi nisu ukrali formulu za sputnjik V

    Britanski list se izvinio Moskvi: Rusi nisu ukrali formulu za sputnjik V

    Britanski list Dejli ekspres izvinio se zvaničnoj Moskvi zbog članka u kojem se tvrdilo da je Rusija, navodno, ukrala formulu Astra Zenekine vakcine kako bi napravila svoju sputnjik V.

    Laž o krađi vakcine prvi je objavio list San, nakon čega su taj članak prenijeli i drugi britanski mediji uključujući i Dejli ekspres.

    “U članku objavljenom 11. oktobra pogrešno je saopšteno da je Rusija prekopirala formulu vakcine astra zeneka i iskoristila je u stvaranju svoje. To je pogrešna informacija budući da je centar Gamaleja napravio sputnjik V, što je svima poznato”, navodi se na sajtu Dejli ekspresa.

    Redakcija ovog lista priznaje da je u članku bilo i drugih netačnih informacija, te je u sklopu izvinjenja Dejli ekspres objavio saopštenje Ruskog fonda za direktne investicije u kojem se navodi da optužbe lista San nemaju nikakvog smisla.

    Pozivajući se na svoje izvore, tabloid San objavio je da je Rusija, navodno, ukrala formulu za vakcinu protiv kovida 19 koju je razvila kompanija Astra Zeneka i upotrijebila je za razvoj ruske vakcine sputnjik V.

    Komentarišući ovu vijest, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su “novine San poznate kao duboko nenaučni list, pa se ruska strana tako i odnosi prema ovim objavama”.

    Aleksandar Gincburg, direktor Ruskog nacionalnog instituta za epidemiologiju i mikrobiologiju Gamaleja, koji proizvodi ovu rusku vakcinu, poručio je da je verzija o krađi formule “najsmješniji mit o sputnjiku V”.

  • Borelj: Ništa sporno u sporazumu Mađarske i “Gasproma”

    Borelj: Ništa sporno u sporazumu Mađarske i “Gasproma”

    Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj rekao je da energetski sporazum mađarske i ruske kompanije “Gasprom” ne krši zakone EU.

    “Članice imaju slobodu da sklapaju bilateralne sporazume. Koliko ja znam, tu nema ništa nezakonito, ništa što je u suprotnosti sa evropskim zakonima”, rekao je Borelj, komentarišući sporazum “Gasproma” i Mađarske.

    Ukrajina lobira kod zapadnih susjeda da kazni Rusiju zbog, kako navodi, pokušaja Moskve da isporuke gasa koristi kao oružje protiv Evrope.

    Sporazumom “Gasproma” i Mađarske dogovorena je isporuka gasa, ali uz zaobilaženje Ukrajine kao zemlje tranzita.

    Ukrajina želi da EU istraži taj sporazum uz obrazloženje da ovakav dogovor o isporuci gasa krši propise Unije.

  • Kina: Vojni manevri blizu Tajvana su potpuno opravdan potez zaštite stabilnosti

    Kina: Vojni manevri blizu Tajvana su potpuno opravdan potez zaštite stabilnosti

    Iz kineske kancelarije za pitanja Tajvana je saopćeno da su kineske vojne vježbe nedaleko od Tajvana usmjerene na snage koje promovišu zvaničnu nezavisnost ostrva i opravdan su potez za zaštitu mira i stabilnosti, saopšteno je danas iz kineske kancelarije za pitanja Tajvana.

    Portparol kineske Kancelarije za pitanja Tajvana Ma Sijaoguang rekao je da je uzrok trenutnih tenzija sa ostrvom “tajni dogovor” vladajuće Demokratske napredne partije (DPP) sa stranim snagama i provokacije zahtjevom za nezavisnost Tajvana.

    Prema njegovim riječima, meta manevara je ovaj “tajni dogovor” i separatističke aktivnosti, zaštita suvereniteta i teritorijalnog integriteta Kine, te mir i stabilnost u Tajvanskom moreuzu.

    “To su apsolutno opravdani postupci. Vlasti DPP ukazuju na takozvanu vojnu prijetnju od kopnenog dijela čime potpuno izvrću ispravno i pogrešno i iznose lažne optužbe”, izjavio je Sijaoguang.

  • “One koji oklijevaju treba vakcinisati dok spavaju”: Predsjednik Filipina dao čudan prijedlog

    “One koji oklijevaju treba vakcinisati dok spavaju”: Predsjednik Filipina dao čudan prijedlog

    Predsjednik Filipina Rodrigo Duterte predložio je ljekarima da one koji oklijevaju sa primanjem vakcine protiv kovida 19 vakcinišu dok spavaju.

    Duterte je juče održao govor pod nazivom “Obraćanje narodu”.

    “Znam da mnogi i dalje oklijevaju. Nađite ih u njihovom komšiluku. Hajde da uđemo u njihove kuće i vakcinišemo ih dok spavaju. Kraj priče”, izjavio je Duterte.

    Predsjednik je dodao da je spreman da lično predvodi “noćne imunizacije”.

    “Raša tudej” danas piše da je prijedlog, za koji se nada da je bila šala, iznesen u vrijeme kada filipinski lider pokušava da ubijedi javnost da se vakciniše.

    Duterte je lično preuzeo odgovornost za neuspjeh filipinskih vlasti da ranije ove godine obezbijede dovoljno doza vakcine, ali je naglasio da su uvedena ograničenja doprinijela usporavanju širenja zaraze.

  • Amerikanci neće Bajdena?

    Amerikanci neće Bajdena?

    ​Američki birači iskazuju svoje neodobravanje prema predsjedniku Džou Bajdenu, skoro devet mjeseci nakon što je on preuzeo dužnost.

    U nizu nacionalnih anketa koje su sprovedene prošle nedjelje, ukupno 49,2 odsto anketiranih birača ne odobrava način na koji Bajden obavlja dužnost predsjednika, dok 44,5 odobrava, prema anketnom sajtu FiveThirtiEight. U pet nedavnih anketa registrovano je nezadovoljst o politikom 46. predsednika zemlje na sajtu RilKlirPolitiks (RealClearPolitics), pri čemu su tri bile pozitivne.

    Analitičari kažu da je pad Bajdenovog ugleda naročito snažan među nezavisnim glasačima koji su mu pomogli da prošle godine porazi tadašnjeg predsjednika Donalda Trampa.

    U julu, na šestomjesečnom obilježavanju svog predsjedničkog mantada, Bajden je uživao prednost od devet procentnih poena, ali su do kraja avgusta ankete pokazale da su američki glasači ravnomjerno podijeljeni u stavovima o njemu.

    Njegova popularnost je od tada je pala, pa su politički analitičari ponudili nekoliko objašnjenja.

    To je vremenski period koji se poklapa sa haotičnim povlačenjem američke vojske iz Avganistana nakon 20 godina ratovanja, kažu analitičari. Oni takođe navode političke tenzije u Vašingtonu između republikanaca i demokrata oko povećanja državnog gornjeg limita duga i između progresivnih i umjerenih demokratskih zakonodavaca o veličini i obimu plana koji je Bajden predložio za najveće proširenje mreže socijalne zaštite u zemlji u više od pet decenija.

    Broj novozaražeih koronavirusa u zemlji takođe je porastao posljednjih mjeseci prije nego je počeo da pada, iako je skoro 70 miliona Amerikanaca ostalo nevakcinisano. Bajden je naložio vakcinaciju ili često testiranje na Kovid 19 za radnike u kompanijama sa 100 ili više zaposlenih, ali su mandati kontroverzni u nekim dijelovima zemlje i u nekim preduzećima i tek treba da stupe na snagu.

    Demokrati i republikanci u Senatu složili su se krajem prošle nedjelje o hitnom povećanju granice zaduživanja do početka decembra, kada će se to pitanje morati ponovo da bude razmotreno.

    U međuvremenu, demokratski poslanici, po Bajdenovom nalogu, pokušavaju da smanje njegov prijedlog potrošnje na socijalnu zaštitu od 3,5 hiljade milijardi dolara i usvoje ga zajedno sa dvopartijskim zakonima o infrastrukturi do kraja oktobra.

    Usvajanje zakona i slabljenje opasnosti od koronavirusa mogli bi da pomognu Bajdenovoj poziciji, ali stranica FiveThirtiEight je primjetila da Bajden u ovom trenutku ima niži rejting od svih predsjednika osim dva od 1945. godine, među kojima je i Tramp.

    Na pitanje o padu Bajdenove popularnosti, portparolka Bijele kuće Džen Psaki nedavno je rekla novinarima: “Ovo je zaista teško vrijeme za našu zemlju. Još uvijek se borimo sa Kovidom, a mnogi ljudi su mislili da ćemo to proći, uključujući i nas”.

    “Nema sumnje da to utiče na mnoga pitanja”, rekla je ona, poput lanca snabdijevanja robom široke potrošnje stranih proizvođača koji su u zastoju u američkim lukama zbog nedostatka radnika. Ona je takođe rekla da su ljudi zabrinuti za svoju bezbjednost i dobrobit na poslu.

    Psaki je dodala: “Naš fokus je da pandemiju stavimo pod kontrolu i vratimo se u neku verziju normale”.

  • Druga najmnogoljudnija država u mraku: “Zastrašujuće”

    Druga najmnogoljudnija država u mraku: “Zastrašujuće”

    Indija se suočava s pretećom krizom električne energije jer su zalihe uglja u elektranama pale na neviđeno niske nivoe.

    Pojedine regije upozoravaju na velike probleme, prenosi Gardijan.

    Pokrajine širom Indije izdale su panična upozorenja da su zalihe uglja u termoelektranama opasno niske.

    Prema podacima Centralnog kabineta za električnu energiju Indije, gotovo 80 odsto državnih elektrana na ugalj nalazi se u kritičnoj ili veoma kritičnoj fazi, što znači da bi njihove zalihe mogle nestati za manje od pet dana.

    Neke indijske pokrajine su već sad bez električne energije. Tokom poslednje dve decenije, domaća proizvodnja uglja u Indiji nastavila je da eksponencijalno raste, iako je zbog pandemije došlo do manjeg pada proizvodnje od manje od jedan odsto od 2019. do 2020. godine.

    “Trenutna kriza ne manifestuje se nedostatkom rudarskih kapaciteta, već je uzrokovana nepravilnim predviđanjem, planiranjem i skladištenjem uglja od strane proizvođača energije i regulatora energije u zemlji”, rekao je Sunil Dahija, analitičar Centra za Istraživanje energije i čistog vazduha.

    Ove godine Indiju je pogodila monsunska kiša što je uticalo na vađenje uglja potrebnog za proizvodnju električne energije.

    “Situaciju opisujem kao zastrašujuću, ali verovatno će se uskoro poboljšati”, rekao je Vibhuti Garg, vodeći ekonomista Zavoda za energetsku ekonomiju i finansijsku analizu.

    Garg je rekao da se u poslednjih godinu dana indijska vlada usredsredila na povećanje kapaciteta obnovljivih izvora energije, poput sunca, vetra i hidroenergije čime bi se ova kriza mogla sprečiti.

    Ako će Indija u narednim godinama ispuniti svoje klimatske ciljeve, takođe će morati da se odvikne od uglja koji trenutno napaja gotovo 70 odsto električne energije.

    “Mislim da vlada koristi ovo kao priliku za podsticanje na više iskopavanja uglja ili proizvodnju energije na bazi uglja”, rekao je Garg. “Međutim, trebalo bi da izbegavamo ulaganje novca u imovinu koja će propasti zbog obnovljivih izvora energije”, kaže Garg koji naglašava da Indija planira da poveća domaću proizvodnju uglja na milijardu tona do 2024, prenosi Jutarnji list.

    “Proizvodnja uglja je skupa i cene će se dodatno povećavati. S druge strane, proizvodnja obnovljivih izvora energije je jeftina, a cene će se verovatno dodatno spustiti”, rekao je Garg.