Kategorija: Svijet

  • Kineska ekonomija usporava zbog pandemije koronavirusa i energetske krize

    Kineska ekonomija usporava zbog pandemije koronavirusa i energetske krize

    Nakon brzog oporavka od koronavirusa oporavak u drugoj najvećoj svjetskoj ekonomiji gubi na snazi, a rast bruto domaćeg proizvoda iznosio je 4,9 posto na godišnjem nivou, rekao je Nacionalni zavod za statistiku (NBS).

    Najnovija brojka razočarala je očekivanja o rastu od 5,0 posto predviđen od strane analitičara i predstavlja oštar pad u odnosu na rast od 7,9 posto u razdoblju od aprila do juna.

    Usporavanje oporavka drugog po veličini svjetske ekonomije od pandemijske krize posljedica je, kažu analitičari, poremećaja u nabavnim lancima i na tržištu nekretnina, kao i nedostatka struje, što je usporilo proizvodnju.

    “Moramo napomenuti da se trenutne neizvjesnosti u međunarodnom okruženju povećavaju, a oporavak domaće ekonomije još uvijek je nestabilan i neujednačen”, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik NBS-a Fu Linghui.

    Međutim, BDP u trećem tromjesečju porastao je 0,2 posto u odnosu na tri mjeseca prije toga, dodale su vlasti. U međuvremenu, rast industrijske proizvodnje dodatno se usporio na 3,1 posto na godišnjoj razini.

    U septembru je došlo do “dodatnog udara” zbog nestašice električne energije i smanjenja proizvodnje zbog stroge provedbe klimatskih i sigurnosnih ciljeva od strane lokalnih vlada. Racionalizacija energije posljednjih sedmica, zajedno s povećanjem troškova sirovina i vladinim klimatskim pritiskom, dovela je do smanjenja rudarske i proizvodne aktivnosti.

    Mnoge tvornice morale su obustaviti proizvodnju krajem septembra jer su skok cijena uglja i nedostatak električne energije potaknuli lokalne vlasti da naglo isključe struju. Središnja vlada tada je naglasila da će povećati opskrbu ugljem i osigurati dostupnost električne energije.

    Ipak, maloprodaja je porasla na 4,4 posto, što je poboljšanje u odnosu na 2,5 posto u augustu. Stopa nezaposlenosti u gradovima prošlog mjeseca iznosila je 4,9 posto.

    Fu je u ponedjeljak primijetio da je došlo do usporavanja doprinosa sektora nekretnina ekonomiji u trećem tromjesečju. Ipak, rekao je da je utjecaj na ukupni rast ograničen.

    Sasvim je sigurno da će kineski rast na godišnjoj razini biti usporen. Deset velikih banaka smanjilo je svoje prognoze kineskog BDP-a za cijelu godinu jer su nestašica električne energije i napori da obuzdaju ekspanziju u sektoru nekretnina uzrokovanu dugovima dodali mnoge druge pritiske na rast, poput nedovoljne potrošnje.

  • Promjene na ATP listi: Nadal peti, Federer ispao iz Top 10

    Promjene na ATP listi: Nadal peti, Federer ispao iz Top 10

    Srpski teniser ima 11.430 bodova, drugi je Danil Medvedev iz Rusije sa 9.630, a treći Grk Stefanos Cicipas sa 7.995.

    U Top 10 je bilo promjena, mjesta su zamijenili Rafael Nadal i Andrej Rubljev, tako da je Španac sada peti, a Rus šesti.

    Među deset najboljih igrača svijeta više nije Rodžer Federer koji je pao na 11. poziciji s obzirom da je Norvežanin Kasper Rud sa 10. otišao na 9. mjesto, dok se Poljak Hubert Hurkač sa 12. popeo na 10. mjesto.

    Dušan Lajović je napredovao dva stepenika i sada je 33. igrač svijeta, dok je Filip Krajinović pao za tri pozicije i sada se nalazi na 37. mjestu.

    Laslo Đere je pao za šest mjesta na 53, a Miomir Kecmanović za osam pozicija i sada je 71.

    ATP lista: 1. Novak Đoković 11.430, 2. Danil Medvedev 9.630, 3. Stefanos Cicipas 7.995, 4. Aleksandar Zverev 6.930, 5. Rafael Nadal 5.635, 6. Andrej Rubljev 5.560, 7. Mateo Beretini 4.858, 8. Dominik Tim 3.815, 9. Kasper Rud 3.615, 10. Hubert Hurkač 3.378…

  • U Grčkoj palo više od 75 miliona tona vode

    U Grčkoj palo više od 75 miliona tona vode

    Više od 75 miliona tona vode palo je na Atiku, ostrva Eviju i Iliju u južnom dijelu Grčke tokom nedavnog nevremena koje je donio kišni sistem Balos, prema procjenama profesora geologije i upravljanja prirodnim katastrofama na atinskom univerzitetu Eftimiosa Lekasa.

    U razgovoru za televiziju Skaj, profesor je juče rekao da je to fenomen bez presedana koji se graniči sa ekstremnim, prenio je grčki dnevnik “Katimerini”.

    Što se tiče poplavljenih puteva u Atiki, Lekas je pojasnio da se taj region strukturno razlikuje od Evije i Ilije.

    “Atika je potpuno urbanizovano područje. Shodno tome, voda teče površinski i vrlo brzo se skuplja u rekama Ilisos i Kifisos”, rekao je on i dodao da bi u slučaju obilnije kiše obje rijeke izašle iz korita.

    Da je Kifisos poplavljen, primjetio je Lekas, to bi izazvalo ozbiljne probleme u gusto naseljenom okrugu Kalitea.

    Što se tiče Ilije i Evije, profesor je rekao da ovo nisu urbanizovana područja, već šumovita, koja su djelimično i spaljena, što je dovelo do drugih problema.

    “Tu imamo probleme sa intenzivnom erozijom i klizištima”, istakao je on.

  • Izraelci snajperom ubili Sirijca za kojeg tvrde da je bio obavještajac

    Izraelci snajperom ubili Sirijca za kojeg tvrde da je bio obavještajac

    Izraelci su snajperom ubili Madhata al-Salaha za kojeg tvrde da je bio sirijski obavještajac.

    Ubijen je u gradu Ain el-Tineh koji se nalazi na Golanskoj visoravni, u blizini granice sa Izraelom. Prvobitno se mislilo da je ubijen tokom izraelskog zračnog napada na Siriju tokom prošlog vikenda, ali su sirijski mediji izvijestili da je ubijen snajperom iz Izraela. Grad Ain el-Tineh nalazi se nekoliko stotina metara od Izraela.

    Kako je izjavio Tal Beeri, čelnik istraživačkog izraelskog Alma Centera, Salah, koji je živio u Jaramanu kod Damaska, možda se zatekao u spomenutom mjestu kako bi izvršio neki zadatak. Prema njegovim riječima, vjerovatno je bio uključen u napad na Izrael koji je bio u poodmakloj fazi.

    Prema pisanju lista Jerusalem Post, Salah je živio u selu Mas'ada na Golanskoj visoravni, a onda je 1985. uhapšen, jer je pokušao kidnapovati izraelskog vojnika. Tada je osuđen na 12 godina zatvora.

    Iz zatvora je izašao 1988. i nekoliko godina kasnije izabran je u sirijski parlament četiri godine zastupajući interese građana Golanske visoravni.

    Beeri je ukazao da se Salah smatrao obavještajcem koji je bio uključen u regrutovanje saradnika u Izraelu, piše Jerusalem Post.

  • Na desetine hiljada ljudi izašlo na ulice, blokiran grad, sukobi sa policijom; “Istorija se ponavlja”

    Na desetine hiljada ljudi izašlo na ulice, blokiran grad, sukobi sa policijom; “Istorija se ponavlja”

    Desetine hiljada ljudi protestovalo je u subotu u Italiji, Francuskoj i Švajcarskoj protiv kovid propusnica, epidemioloških mera i vakcina.Francuska policija saopštila je da se na demonstracijama koje se širom zemlje održavaju 14. subotu zaredom, okupilo više od 40.000 ljudi.

    Hiljade demonstranata koji se protive restriktivnim merama, defilovalo je i švajcarskim gradovima, a u Bernu su održane i kontrademonstracije. Svi skupovi su protekli mirno.

    Na glavnom protestu se okupilo oko 3.000 ljudi u mestu Rapersvil-Jona una istoku Švajcarske, a demonstracija je bilo i u Lozani, Luganu i Badenu.

    U Italiji je juče i prekuljuče hiljade ljudi protestovalo protiv obaveznih kovid propusnica koju svi zaposleni u Italiji moraju da imaju.

    Mera kojom je pogođeno oko 23 miliona radnika u privatnom i javnom sektoru u Italiji je uvedena u petak.

    Kritičari takozvane zelene propusnice (dokaz da je osoba vakcinisana, ima negativan PCR test ili je preležala koronu) navode da je mera udar na lične slobode slobode, dok zagovornici tvrde da omogućava dalje ublažavanje mera.

    U Milanu se juče okupilo oko 15.000 ljudi, najviše pripadnika anarhističkih organizacija, ali isto tako i pripadnika desničarskih grupa i stranaka, navela je policija i dodala da skup nije odobren.

    Demonstranti su blokirali centar grada ali je sve proteklo bez većih incidenata.

    U Rimu su se juče okupili antifašisti u znak protesta zbog divljanja desničara prošle subote u glavnom gradu, a u petak su demonstracije protiv kovid mera bile nasilne i policija je uhapsila 12 ljudi, među njima i dva lidera krajnje desne stranke, nakon što su se protresti protiv te mere pretvorili u sukobe s policijom.

    Demonstranti su u subotu drugi dan protestovali u Trstu i zapretili blokadom luke, ali je na kraju ipak nisu blokirali.

    “Danas se istorija ponavlja. Samo što umesto gasnih komora imamo vakcine”, rečeno je na protestu.

  • Zaharova Zapadu: “Ne umete pošteno da se takmičite, pa histerišete”

    Zaharova Zapadu: “Ne umete pošteno da se takmičite, pa histerišete”

    “Sve veća histerija na Zapadu uoči puštanja u rad gasovoda Severni tok 2 je posledica toga što ne umeju da se pošteno takmiče”.

    To je izjavila portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.

    “Što je manje vremena ostalo do puštanja u rad gasovoda Severni tok 2, to je veća medijska i politička histerija u pojedinim regionima zapadne hemisfere. Ne govorimo ovde o Ukrajini i njenim energetskim fantazijama, jer je tamo histerija stalno stanje. Reč je o onima koji su ranije bili sposobni da nezavisno procenjuju izazove i opasnosti”, napisala je Zaharova na Telegramu, prenosi Sputnjik.Ona je navela nekoliko primera takvih izjava: nedavno je bivši premijer Poljske Ježi Buzek izjavio da Evropa ima “poslednju šansu” da zaustavi Severni tok 2, britanski premijer Boris Džonson je preko svog portparola saopštio da je Rusija namerno smanjila isporuke gasa u EU kako bi primorala Evropsku uniju da odobri izgradnju gasovoda Severni tok 2…

    “Sve je ovo čudna i, priznajmo, pomalo neumesna manifestacija onoga što se naziva netržišni elementi konkurentne borbe. Oni ne samo da štete ekonomiji, nego su i sumnjivi sa moralno-etičkog gledišta. Pošteni poslovni ljudi se ne ponašaju tako. Severni tok 2 je garant energetske bezbednosti Evrope i faktor infrastrukturne stabilnosti”, istakla je Zaharova.

    Takođe je dodala da je “dobro što uprkos prilično snažnom pritisku spolja, u Nemačkoj to, izgleda, shvataju”.

    Podsetimo, kompanija “Nord strim AG” počela je da puni gasom prvi krak gasovoda Severni tok 2 4. oktobra.

  • Pariz će posaditi 170.000 stabala kako bi smanjili zagađenje zraka u gradu

    Pariz će posaditi 170.000 stabala kako bi smanjili zagađenje zraka u gradu

    Pariz je nekoliko godina bio jedan od gradova sa ozbiljnim zagađenjem vazduha zbog čega su gradske vlasti predstavile plan sadnje čak 170.000 stabala drveta kako bi poboljšali klimu u francuskoj prijestolnici.

    Vlasti su objavile da će drveće saditi svuda: na ulicama, trgovima, parkovima i autoputevima širom metropole. Cilj je nositi se s lokalnim vremenskim promjenama.

    Drvo može upiti ugljen-dioksid, poboljšati kvalitet zraka i rashladiti grad tokom ljetnih valova topline. Osim toga, drvo je prirodna prepreka buci i vidljivom zagađenju zraka, te pridodaje dobrobiti Parižana i smanjuje stres.

    Vlasti metropole naglasile su da je Pariz već jedan od važnijih gradova po uzgoju drveća u Evropi.

    Plan je da stabla budu posađena prije 2026. godine. Pariz već ima otprilike 200.000 stabala, a još 300.000 nalazi se u gradskim šumama Boulogne i Vincennes.

    U okviru prve sezone sadnje 2020/21. gotovo 14.000 stabala drveta je posađeno. Iz tog razloga, grad ima i svoj rasadnik.

    Također navodi se da se iz sigurnosnih razloga mora sjeći manje od 1,5 posto drveta.

    Pariz je od 2014. godine koristio i automatski sistem za posmatranje raznolikosti drveta. Svako drvo ima svoj lični digitalni ID i pregledava se svake godine.

    Francusko državno vijeće ljetos je istaklo da moraju naporno raditi kako bi poboljšali lokalne klimatske prilike.

  • Nakon dva samoubilačka napada talibani obećali da će pojačati sigurnost šiitskih džamija

    Nakon dva samoubilačka napada talibani obećali da će pojačati sigurnost šiitskih džamija

    Talibanske vlasti obećale su pojačati sigurnost šiitskih džamija zbog već drugog samoubilačkog napada Islamske države (ISIL-K) na vjernike u sedam dana.

    Ekstremna sunitska grupa ISIL-K preuzela je odgovornost za napad na džamiju Fatima u Kandaharu u kojoj je grupa bombaša samoubica pucala u džamiju prije nego što su se raznijeli među vjernicima tokom molitve u petak.

    Zdravstveni zvaničnik rekao je da je poginulo 41 osoba i 70 ranjeno, ali da bi broj mogao dodatno porasti.

    “Neki od ranjenika su u kritičnom stanju i pokušavamo ih prebaciti u Kabul”, rekao je.

    U subotu se okupilo veliko mnoštvo kako bi sahranili žrtve prekrivene bijelom tkaninom u masovnu grobnicu u gradu Kandaharu na jugu zemlje. Šef policije u Kandaharu rekao je da će jedinice biti dodijeljene za zaštitu šiitskih džamija koje su do sada čuvale lokalne dobrovoljačke snage sa posebnom dozvolom za nošenje oružja.

    “Nažalost, oni nisu mogli zaštititi ovo područje i u budućnosti ćemo odrediti posebne čuvare za zaštitu džamija i medresa”, rekao je on u saopćenju koje je na Twitteru objavio glasnogovornik talibana.

    Napad na najveću šiitsku džamiju u Kandaharu, poznatu i kao džamija Imam Bargah, dogodio se sedmicu dana nakon sličnog napada na džamiju u sjevernom gradu Kunduzu, u kojem je poginulo čak 80 ljudi.

    Napadi na šiitske džamije i mete povezane s etničkom manjinom Hazara, koji čine najveću šitsku grupu u Afganistanu, redovno su se dešavali u vrijeme prethodne vlasti koju je podržavao Zapad. Iako su talibani tvrdili da će donijeti mir nakon desetljeća rata, posljednji napadi su ih demantovali.

    Od preuzimanja vlasti, ISIL-K je izveo desetine operacija, od napada malih razmjera na talibanske ciljeve do operacija velikih razmjera, poput samoubilačkog bombaškog napada u petak.

  • Papa Franjo o nejednakosti “Smatraju da sam pošast jer branim siromašne”

    Papa Franja izjavio je danas da shvata da neki ljudi, uključujući i neke krugove unutar katoličke crkve, smatraju da je on “pošast” jer staje u odbranu najsiromašnijih i najugroženijih i poručio da ga to neće zaustaviti, jer je to u duhu hrišćanstva.

    Razmišajući o ovim situacijama (izolacija i nejednakost) i postavljajući pitanja činim od sebe pošast. Međutim, ja nastavljam da pitam sve u ime Boga – rekao je papa Franja, prvi papa iz Latinske Amerike, prenosi Rojters.

    On je pozvao farmaceutske kompanije da obznane patente kako bi vakcine protiv kovida-19 bile dostupnije siromašnima, napominjući da je u nekim zemljama samo tri do četiri odsto stanovništva vakcinisano.

    Papa Franja (84) je putem video veze govorio učesnicima Svjetskog samita popularnih pokreta koji čine organizacije i društveni pokreti koji skreću pažnju na nejednakosti na tržistu rada, u vlasništvu nad zemljištem, zdravstvenoj zaštiti i drugim ozbiljnim društvenim pitanjima u zemljama u razvoju.

    On je pozvao industrije poput rudarske i drvno-prerađivačke da “prestanu da uništavaju šume, močvare i planine, da prestanu da zagađu rijeke i mora i da truju hranu i ljude”.

    Papa je rekao da bi bogate zemlje i finansijske institucije trebalo da oproste dugove najsiromašnijih zemljama, da bi proizvođači i trgovci oružjem trebalo bi prestanu da doprinose tim “groznim geopolitičkim igrama koje se završavaju sa milionima raseljenih ljudi i milionima smrtno stradalih”.

    – Tehnološki giganti bi trebalo da zaustave govor mržnje, lažne vijesti, teorije zavjere i političku manipulaciju – rekao je on i pozvao na uvođenje univerzalnog osnovnog prihoda, apelujući na sve države da razmotre skraćivanje radnog dana kako bi se mogao zaposliti veći broj ljudi.

    – Ovaj sistem, sa svojom neumoljivom logikom profita, izmiče svakoj ljudskoj kontroli. Vrijeme je da usporimo tu lokomotivu koja je van kontrole i juri prema provaliji. Još uvijek nije kasno, ima vremena i ja zbog toga uporno istrajavam – poručio je papa Franja.

    On se osvrnuo na kritike koje je dobijao u prošlosti, posebno od crkvenih konzervativaca iz Amerike, uvijek kada je upućivao slične apele.

    – Žalosno je što se neki pripadnici crkve iznerviraju kada pominjemo ove smjernice iako su one u skladu sa tradicijom naše crkve. Ali papa ne smije da prestane da podsjeća na ovo učenje, čak i ako često nervira neke ljude. Jer, nije u pitanju papa, već Jevanđelje – zaključio je poglavar rimokatoličke crkve.

  • Rafalna paljba na policajace, jedan poginuo, dva ranjena

    Rafalna paljba na policajace, jedan poginuo, dva ranjena

    Na trojicu policajca pucano je rano jutros dok su odrađivali dodatnu smjenu u baru u Hjustonu, pri čemu je jedan od njih poginuo, a dvojica su ranjena, saopštile su vlasti u Teksasu.

    Vlasti su privele jednu osobu, ali i dalje tragaju za muškom osobom za koju se vjeruje da je pucao, rekao je novinarima izvršni pomoćnik šefa policije u Hjustonu Džejms Džons, prenio je AP.

    Policajci iz okruga Heris radili su u baru Nord Laundž 45 i reagovali su na problem ispred bara oko 2:15 ujutro, rekao je Džons. Dok su pokušavali da uhapse jednu osobu, druga osoba sa puškom je pucala na njih, kazao je Džons pozivaući se na preliminarne informacije sa lica mjesta.

    Jedan policajac je pogođen u leđa, a drugi u nogu, rekao je Mark Herman, policajac okruga Heris 4 i dodao da je treći policajac proglašen mrtvim u bolnici.

    – Nije jasno da li su policajci uzvratili vatru – rekao je Džons.

    On je dodao da policija u Hjustonu još vodi istragu, ali da vlasti vjeruju da je u pitanju možda bila pljačka koju su policajci zaustavili.