Kategorija: Svijet

  • Donald Trump najavio pokretanje nove društvene mreže TRUTH Social

    Donald Trump najavio pokretanje nove društvene mreže TRUTH Social

    Bivši američki predsjednik Donald Trump najavio je planove za pokretanje nove društvene mreže pod nazivom TRUTH Social.

    Rekao je da će se ova platforma “suprotstaviti tiraniji velike tehnologije”, optužujući ih da utišavaju drugačija mišljenja u SAD-u.

    Trump Media & Technology Group (TMTG), kojom predsjedava, također namjerava pokrenuti pretplatničku video uslugu na zahtjev.

    Trump je bio suspendovan sa društvenih mreža poput Twittera i Facebooka nakon što je u januaru gomila njegovih pristalica nasilno upala u Capitol, piše BBC.

    On i njegovi savjetnici od tada su nagovijestili da planiraju stvoriti rivalsku platformu. Ranije ove godine pokrenuo je From the Desk of Donald J Trump, koji se često nazivao i blogom.

    Ta platforma je trajno zatvorena manje od mjesec dana nakon pokretanja, a Trumpov pomoćnik Jason Miller rekao je da je to “samo pomoćno sredstv za šire napore koje imaju i na kojima rade”.

    Prva verzija njegovog najnovijeg poduhvata, TRUTH Social, bit će otvorena za “odabrane goste” sljedećeg mjeseca, a bit će dostupna širom zemlje u prva tri mjeseca 2022. godine, navodi se u saopštenju TMTG-a.

    “Živimo u svijetu u kojem talibani imaju veliko prisustvo na Twitteru, a vaš omiljeni američki predsjednik je ućutkan”, napisao je Trump.

    “Svi me pitaju zašto se neko ne suprotstavi Big Techu? Pa, uskoro ćemo!” dodao je on.

    Analitičari smatraju da Trump želi stvoriti platformu koja će parirati Twitteru ili Facebooku, ali to se jednostavno neće dogoditi jer će u startu po svojoj prirodi to biti ispolitizirana društvena mreža i neće biti “pričaonica” poput Twittera ili mjesto na kojem se cijela porodica nalazi poput Facebooka.

  • “Nadamo se izvinjenju”

    “Nadamo se izvinjenju”

    Evropski jevrejski kongres (EJC) zatražio je izvinjenje od slovenačkog premijera Janeza Janše zbog njegovog tvita.

    Janša je tvitovao o nekim poslanicima u Evropskom parlamentu koje je nazvao “Sorosevim marionetama”, a za koji smatraju da sadrži antisemitski naboj.

    Janša je prošlog četvrtka na Tviteru objavio sliku koja prikazuje navodne veze američkog milijardera i filantropa jevrejskog porekla Džordža Sorosa s nekim evropskim parlamentarcima, navevši da su “Sorošove lutke”, među njima i holandsku evroparlamentarku Sofi Veld, koja kritikuje Janšinu vladu zbog odstupanja od načela vladavine prava i gušenja slobode medija, prenela je Hina.

    Predsednik Evropskog jevrejskog kongresa Moše Kantor kazao je za Slovenačku televiziju kako se nadaju da će se premijer Janša izviniti zbog takvih “antisemitskih aluzija” koje podupiru teorije zavere o jevrejskoj dominaciji i neopravdanom uticaju u svetu.

    “To ima vrlo ozbiljne istorijske antisemitske konotacije i oživljava izuzetno uznemiravajuće optužbe koje su u prošlosti služile kao opravdanje napada na Jevreje, kazao je Kantor, dodavši da se nada Janšinom izvinjenju i garanciji da će antisemitski motivi ostati izvan slovenačke političke i diplomatske rasprave.

    Ogorčenje Janšinim tvitom izrazio je i Robert Valtl, čelnik danas malobrojne jevrejske zajednice preostale u Sloveniji nakon holokausta u Drugom svetskom ratu.

  • Putin priznao šta ga brine

    Putin priznao šta ga brine

    Ono što se događa na globalnom energetskom tržištu utiče i na našu zemlju, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin na sastanku sa članovima vlade.

    Istakao je da Moskva nije zainteresovana za beskrajan rast cena energetskih resursa, uključujući i gas, ali da se to dešava protiv njene volje.

    Kako kaže, ruske vlasti su zabrinute zbog mogućih posledica krize na energetskom tržištu u Evropi. “Ono što me brine i, kako razumem, ono što brine vladu Rusije su moguće posledice krize na energetskom tržištu, uključujući i mere za podršku stanovništvu koje su predložile neke od naših kolega u Evropi”, rekao je Putin putem video-konferencije, dodajući da bi te mere mogle da dovedu do mnogih problema u različitim oblastima, preneo je Sputnjik.

    Ako dođe do smanjenja potrošnje, a takva situacija na kraju vodi do smanjenja potrošnje, to će uticati i na naše proizvodne kompanije i na “Gasprom”, objasnio je Putin.

    Upozorio je da su “sve to stvari koje su u velikoj meri napravile naše kolege, uključujući i u Evropi”, ali da bi i po njih moglo da bude određenih posledica.

    Istovremeno, predsednik je naglasio da ruska vlada radi na brojnim merama za neutralisanje negativnih posledica rasta svetskih cena prirodnog gasa. Takođe je zamolio potpredsednika vlade Aleksandra Novaka da ga izvesti kakva je situacija na glavnim tržištima. S tim u vezi, Novak je izjavio da situacija na globalnom tržištu gasa ostaje napeta zbog visokih cena.

    “Sada se u Evropi cene u proseku kreću oko 1.000 – 1.100 dolara, a u azijsko-pacifičkom regionu oko 1.200 dolara za hiljadu kubnih metara gasa”, rekao je Novak tokom sastanka sa šefom ruske države.

    Vicepremijer je dodao da su cene gasa od početka ove godine porasle za oko 3,5 puta.

    “U isto vreme primećujemo prilično veliki rast cena ostalih energenata. Konkretno, cene uglja porasle su tri do četiri puta u odnosu na prošlu godinu – do 160 do 200 dolara po toni u zavisnosti od marki. Cene električne energije su porasle pet do šest puta”, objasnio je potpredsednik vlade.

    Rusija očekuje 2021. godine značajno povećanje potražnje za gasom u zemljama azijsko-pacifičkog regiona, a posebno u Kini – za 17 odsto, u Južnoj Koreji – za 18 odsto, ocenio je Novak, dodajući da se predviđa da će u azijsko-pacifičkim zemljama generalno potražnja za gasom porasti za sedam do osam odsto.

    Cene gasa u Evropi naglo su skočile poslednjih meseci. Od početka avgusta do kraja septembra cena se više nego udvostručila, a 6. oktobra dostigla je istorijski maksimum od 1.937 dolara za hiljadu kubnih metara, nakon čega je na tržištu započeo pad, ali cene i dalje premašuju granicu od hiljadu dolara.

    Stručnjaci povećanje cene gasa pripisuju niskom nivou popunjenosti skladišta gasa, ograničenoj ponudi glavnih dobavljača i velikoj potražnji prirodnog tečnog gasa u Aziji.

  • Kraj najdužeg zatvaranja

    Kraj najdužeg zatvaranja

    Milioni u Melburnu spremaju se da izađu iz najdužeg zatvaranja kovid 19 na svetu u četvrtak kasno uveče, iako je broj slučajeva i dalje blizu rekordnih nivoa.

    Pabovi, restorani i kafići žurno pune zalihe pre nego što otvore svoja vrata.

    Od početka avgusta, stanovnici drugog po veličini australijskog grada u izolaciji su – što im je šesto zatvaranje tokom pandemije – kako bi ugušili epidemiju koju je podstakao vrlo zarazni soj Delta.

    Zvaničnici su obećali ukidanje mera zabrane nakon što je vakcinacija dvostrukom dozom za osobe starije od 16 godina prešlo 70 odsto u državi Viktorija, čiji je glavni grad Melburn.

    Premijer Skot Morison u četvrtak je potvrdio da je država postigla taj cilj, pa je bilo mesta u kojima je procepljenost dostigla 80 i 90 odsto.

    Od 23:59 sati (1359 GMT) pabovi i kafići mogu imati 20 posetilaca – koji su vakcinisani dva puta – u zatvorenom prostoru i 50 na otvorenom, dok frizeri mogu dopustiti ulaz za pet mušterija. Maske će i dalje biti obvezne i u zatvorenom i na otvorenom.

    Dok se firme pripremaju za doček kupaca, dnevne su zaraze u Viktoriji u četvrtak porasle na 2.232, što je drugi najveći dnevni broj u bilo kojoj australijskoj državi tokom pandemije.

  • Gigant od kog strahuje ceo svet saopštio lošu vest

    Gigant od kog strahuje ceo svet saopštio lošu vest

    Kineski porsnuli “mamut” Evergrande saopštio je da je sporazum o prodaji 50,1% udela u njegovoj jedinici za imovinske usluge pao.

    To je zadalo udarac nadama ovog džina da će izbeći mogući bankrot.

    Da je prošao, dogovor sa Hopson Developmentom o prodaji polovine “Evergrande Property Services-a” vredeo bi više od 2 milijarde dolara, saopštili su iz Evergrandea.

    Strane su u odvojenim podnescima o razmeni izjavile da ne mogu da se usaglase o uslovima dogovora, prenosi Rojters.

    Evergrande, koji je bio na rubu kolapsa sa više od 300 milijardi dolara duga, pregovarao je o prodaji udela u “Evergrande Property Services-u” slabijem rivalu Hopson Development Holdingsu za oko 2,6 milijardi dolara, izvori su ranije rekli Rojtersu.

    Podsetimo, Evergrande je 4. oktobra zatražio obustavu trgovanja na berzi povodom najavljene ogromne transakcije, a iz kompanije za upravljanje imovinom su najavili i “moguću prodaju svih akcije kompanije”, ali sada se očekuje da će se trgovanje akcijama nastaviti već sutra.

    Kako je ranije pisano, kompanija Hopson stoji dobro u poređenju sa drugim građevinskim firmama, jer raspolaže većom aktivom od obaveza, poboljšala je profit u prvoj polovini godine i isplaćuje dividende. Akcije Hopsona, čija je tržišna vrednost 7,8 milijardi američkih dolara, porasle su od početka godine 40 odsto, a agencija Fič joj je je u junu ocenila kreditni rejting na nivou B+.

    Evergrandeova jedinica za upravljanje imovinom takođe je bila profitabilna u prvoj polovini 2021. godine, uz rast prihoda u odnosu na godinu dana ranije.

    Ipak, s finansijskim obavezama koje odgovaraju iznosu od 2,0 posto kineskog bruto domaćeg proizvoda, Evergrande je izazvao zabrinutost da bi njegove problemi mogli da se prošire na finansijski sistem što bi se odrazilo na tržišta širom sveta.

    Akcije Evergrandea su u dosadašnjem delu godine pale za 80 posto, a potkopana je i vrednost njegovim obveznica. Akcije u njegovoj jedinici za usluge upravljanja imovinom su potonule za 43 odsto, zbog problema grupe da plati dugove svojim brojnim zajmodavcima i dobavljačima.

  • Blokirana baza američke mornarice

    Blokirana baza američke mornarice

    Baza američke mornarice u Betezdi, kod Vašingtona, blokirana je zbog pretnje bombom i istrage o aktivnom naoružanom napadaču, saopštila je ta baza na Tviteru.

    Svim članovima osoblja naređeno je da pronađu zaklon nakon što je baza primila anonimni telefonski poziv oko 8:45 po lokalnom vremenu, u kojem je rečeno da se bomba nalazi u blizini ili u objektu, prenosi Rojters.

    “Proverava se pretnja bombom u zgradi 10 i pretnja aktivnog naoružanog napadača. Sve kapije su zatvorene, osim za hitne slučajeve”, piše ja tviteru.

    Građani su pozvani da izbegavaju tu oblast, a pripadnici obezbeđenja su na terenu.

    U okviru baze Mornarice SAD u Betezdi, u državi Merliend, nalazi se i Nacionalni medicinski centar “Volter Rid”.

  • Blinken i Borrell: Svi trebaju poštovati i štititi institucije Bosne i Hercegovine

    Blinken i Borrell: Svi trebaju poštovati i štititi institucije Bosne i Hercegovine

    Američki državni sekretar Antony Blinken i šef vanjske i sigurnosne politike Evropske unije Josep Borrell poručili su danas da SAD i EU čvrsto stoje u podršci teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.

    Povod za današnje zajedničko saopćenje je nedavni sastanak visokog predstavnika EU Josepa Borrella i američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena prošle sedmice u Washingtonu.

    “EU i Sjedinjene Američke Države dogovorile su da će dodatno ojačati zajednički angažman na Zapadnom Balkanu u cilju podrške napretku regije na njenom evropskom putu”, navodi se na početku.

    Dalje ističu da su Evropska unija i Sjedinjene Američke Države ujedinjene u čvrstoj podršci teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, kao i u zajedničkom radu na promicanju izborne i ustavne reforme i održavanju funkcionalnosti njenih državnih institucija.

    U saopćenju SAD i EU kažu da imaju ozbiljnu zabrinutost zbog sve glasnije retorike podjela u Bosni i Hercegovini.

    “Pozivamo sve strane da poštuju i štite državne institucije, nastave konstruktivan dijalog i poduzmu korake za napredak na putu integracije u EU, uključujući i relevantne reforme. EU i Sjedinjene Američke Države spremne su olakšati ove korake”, zaključeno je.

    Blinken i Borrell su naglasili punu podršku procesu proširenja Evropske unije koja je prioritet za cijeli Zapadni Balkan.

    “Ova regija pripada Evropskoj uniji. Bliža integracija će poboljšati stabilnost i doprinijeti prosperitetu ljudi u regionu. U tom kontekstu naglašavamo da bi pristupni pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom trebali početi bez odlaganja”, saopćeno je.

  • Američki predsjednik odabrao diplomate koje treba da riješe problem Kosova

    Američki predsjednik odabrao diplomate koje treba da riješe problem Kosova

    Ako je suditi prema petorki koju je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džo Bajden delegirao da se u narednom periodu bave zemljama Balkana, Vašington ima veoma ozbiljne namjere na ovim prostorima u narednom periodu.

    Bajdenovih pet specijalaca su Gabrijel Eskobar, Kristofer Hil, Džefri Hovenier, Majkl Marfi i Džejms O Brajen neki će se regionom baviti kao ambasadori, neki kao specijalni izaslanici Stejt departmenta ali im je svima zajedničko to što su prekaljene diplomate, energičnog nastupa, Balkan poznaju praktično kao svoj džep i svi govore srpski.

    Vrlo su bili aktivni u regionu devedesetih, a koliko dobro znaju Balkan svjedoči da su dvojica učestvovala u uspostavljanju rada nove ambasade SAD u Srbiji nakon petooktobarskih promjena, dvojica su bili učesnici pregovora u Rambujeu, a jedan je pisao tekst Dejtonskog sporazuma.

    Za izaslanika Stejt Departmenta postavljen je Gabriel Eskobar, a ljudi koji ga znaju kažu da je “energičnog pristupa”.

    Nedavno je to i dokazao, čim je izbila kriza između Beograda i Prištine zbog uvođenja reciprociteteta za registarske tablice, odletio je u Brisel i tamo učestvovao u sklapanju dogovora i sklanjanju barikada sa administrativnih prelaza.

    Poslije petookobarskih promjena bio je (2001. godine) šef političkog odjeljenja odmah nakon što je ambasada SAD ponovo otvorila ambasadu.

    U bivšoj Jugoslaviji je od 1998, do 2001. bio na poziciji šefa kabineta u Kancelariji visokog predstavnika u Banjaluci, pa zamjenik šefa diplomatskog tima za vezu u Podgorici.

    Eskobar će, što se tiče Srbije, raditi rame uz rame sa Kristoferom Hilom, kojeg je Bajden nedavno nominovao za ambasadora u Srbiji. Njegov dolazak se očekuje sljedeće godine, nazivaju ga diplomatskom zvijezdom, ali i čovjekom koji bi mogao da ubrza raspetljavanje kosovskog čvora.

    Hil se praktično “vraća na mesto zločina”, pošto mu je prva služba bila upravo

    Beograd, a bio je blizak saradnik Ričarda Holbruka i član njegovog tima i učesnik pregovora u Dejtonu i Rambujeu.

    Baš poput Hoveniera i Majkl Marfi, novi ambasador SAD u Bosni i Hercegovini, veteran je američke službe za spoljne poslove i ima 29 godina iskustva u međunarodnoj politici. Trenutno služi kao zamenik pomoćnika državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja.

    Balkan poznaje vrlo dobro, što i ne čudi jer je bio na visokim pozivijama u Sarajevu i Prištini. U Sarajevu je bio politički savetnik u američkoj ambasadi (od 2006. do 2009.), a u Prištini zamenik šefa misije u ambasadi SAD (od 2009. do 2012. )

    I poslednji, ali ne i najmanje važan – Balkanom će se baviti i Džejms O`Brajen, koji je nominovan za koordinatora za politiku sankcija američkog Stejt departmenta. Smatra se ključnim američkim čovekom u sastavljanju Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno njemu se pripisuje da je napisao bosanskohercegovački Ustav, koji je zapravo Aneks IV u mirovnom sporazumu, piše Blic.

  • Stigao iznenađujući odgovor Moskve: “Razgovor sa psihologom”

    Stigao iznenađujući odgovor Moskve: “Razgovor sa psihologom”

    Izjava o Rusiji kao “ozbiljnoj pretnji” je poput razgovora sa psihologom, ocenila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.

    Izjava načelnika štaba odbrane Velike Britanije Nikolasa Kartera, koji je rekao da Rusija sa stanovišta Londona predstavlja “ozbiljnu pretnju”, liči na citate iz razgovora sa psihologom, prokomentarisala je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.

    “Izjave o ‘ozbiljnoj pretnji’ i ‘hroničnom izazovu’ više liče na citate iz razgovora sa psihologom, samo javno iznete”, napisala je Zaharova na Telegramu. Prema njenim rečima, čovečanstvo ne ulazi u eru multipolarnog sveta, kako je rekao Karter, nego odavno živi u njemu.

    “Multipolarni svet ne znači konkurenciju njegovog Kraljevstva sa autoritarnim rivalima. Kao prvo, polovi su centri preplitanja interesa zemalja koje ne traže jedna u drugoj suparnike protiv nekoga, nego partnere za nešto konstruktivno. Kao drugo, ideologija NATO-a i svih drugih trojnih odbrambenih saveza, prvobitno usmerenih na razdor u regionalnom okruženju, nisu znak multipolarnosti, nego simptom ‘geopolitičkog bipolarnog poremećaja’ 20. veka koji Zapad pokušava da primeni u ovom veku, 21. I kao treće, istorijski je teško pronaći autoritarnijeg igrača od Velike Britanije”, zaključila je Zaharova.

    Ranije je načelnik štaba odbrane Velike Britanije general Nikolas Karter izjavio tokom govora u Centru za novu američku bezbednost da je Rusija „ozbiljna pretnja“ za zemlju, a Kina hronični sistemski izazov.

    U Velikoj Britaniji je u martu objavljena nova odbrambena strategija u kojoj je Rusija identifikovana kao velika pretnja.

    “Rusija je najveća pretnja… Velika Britanija će aktivno reagovati i braniti se od čitavog spektra pretnji koje dolaze iz Rusije”, navodi se u odgovarajućem izveštaju.

    Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je početkom marta da je stepen odnosa između Moskve i Londona na tački zamrzavanja. Ministar je podsetio da je proteklih godina britanska vlada zadržala oštar antiruski kurs, praćen stalnim povećanjem sankcionog pritiska.

  • Eksplozija u Kabulu, povrijeđena dvojica militanata

    Eksplozija u Kabulu, povrijeđena dvojica militanata

    Najmanje dvojica talibanskih militanata povrijeđena su od eksplozije koja se dogodila danas u avganistanskoj prijestonici Kabulu, saopštila je portparol Ministarstva unutrašnjih poslova Kari Said Hosti.

    Pozivajući se na izjave iz Ministarstva, kanal “1TV” objavio je da je snažna eksplozija odjeknula u Kabulu.

    Televizija navodi da se eksplozija dogodila u okrugu Deh Mazang u centru Kabula, preko puta sjedišta granične policije.

    TASS je prenio da je jedno lice bacilo bombu u vozilo u pokretu koje pripada talibanskim militantima.