Kategorija: Svijet

  • “Propevao” i dobio 200 miliona dolara

    “Propevao” i dobio 200 miliona dolara

    Američka Komisija za trgovinu robnim terminskim ugovorima (CFTC) objavila je da je uzbunjivaču isplatila nagradu od gotovo 200 miliona dolara.

    On je ovu nagradu dobio za informacije u slučaju povezanom s manipulacijom ključnim referentnim kamatnim stopama.

    Nije saopšteno ime nagrađenog uzbunjivača ni pojedinosti o slučaju, ali ni tačan iznos nagrade.

    Advokatska kancelarija Kirby McInerney LLP saopštila je da je njenom klijentu dodeljena rekordna nagrada nakon što je 2012. dao informacije i dokumenta koja su bila katalizator u istrazi CFTC-a i stranog regulatora o manipulaciji referentnim kamatnim stopama.

    Regulatori širom sveta izrekli su u proteklih deset godina milijarde dolara novčanih kazni i pokrenuli niz kaznenih postupaka protiv banaka i trgovaca, optužujući ih da su se udruživali kako bi manipulisali referentnim kamatnim stopama.

    Optužbe su često ukazivale na manipulaciju liborom, kamatnom stopom za međubankarske pozajmice na londonskom tržištu, napominje Rojters, a prenosi Bonitet.

    Zastupnici američkog Kongresa nedavno su zakonski poduprli CFTC-ov program za uzbunjivače. Vol strit žurnal je javio u maju da bi mogao biti ugašen zbog očekivane isplate 2,5 milijardi dolara bivšem izvršnom direktoru Dojče banka u vezi s nagodbom u slučaju libor.

  • Demonstranti na ulicama nakon vojnog udara u Sudanu, vojnici pucali na gomilu

    Demonstranti na ulicama nakon vojnog udara u Sudanu, vojnici pucali na gomilu

    Izvještava se da su najmanje tri osobe poginule, a oko 80 je povrijeđeno nakon što su vojnici pucali na gomilu koja se protivila vojnom preuzimanju vlasti u Sudanu.

    Demonstranti su izašli na ulice nakon što su oružane snage ukinule civilnu vlast, uhapsile političke lidere i proglasile vanredno stanje u ponedjeljak.
    Izvještava se da su trupe išle od kuće do kuće u glavnom gradu Kartumu hapseći lokalne organizatore protesta.

    Državni udar je osuđen širom svijeta, a Sjedinjene Američke Države su zaustavile program pomoći od 700 miliona dolara.


    Vođa puča, general Abdel Fattah Burhan, okrivio je političke sukobe za vojnu akciju.

    Civilne vođe i njihove vojne kolege su u sukobu otkako je prije dvije godine svrgnut dugogodišnji vladar Omar al-Bashir.

    S dolaskom noći u ponedjeljak veliki broj demonstranata bio je na ulicama Kartuma i drugih gradova tražeći povratak civilne vlasti, prenosi BBC.

    Jedan ranjeni demonstrant rekao je novinarima da ga je vojska pogodila u nogu ispred vojnog štaba, dok je drugi muškarac opisao kako je vojska prvo ispaljivala šok bombe, a zatim bojevu municiju.

    “Dvije osobe su umrle, vidio sam ih svojim očima”, rekao je Al-Tayeb Mohamed Ahmed.

    Sudanski ljekarski sindikat i ministarstvo informisanja također su napisali na Facebooku da su se smrtonosne pucnjave dogodile ispred vojnog kompleksa.

    Na slikama iz bolnica u gradu vide se ljudi sa okrvavljenom odećom i raznim povredama.

    Demonstranti su blokirali puteve ciglama i zapaljenim gumama, a učestvuju i mnoge žene koje viču “ne vojnoj vladavini”.
    Gradski aerodrom je zatvoren, a međunarodni letovi obustavljeni. Internet i većina telefonskih linija takođe ne rade.

    Osoblje Centralne banke je navodno stupilo u štrajk, a širom zemlje se navodi da ljekari odbijaju raditi u vojnim bolnicama osim u hitnim slučajevima.

    Sudan je u krhkom sporazumu o podjeli vlasti između civilnih i vojnih lidera otkako je dugogodišnji vladar Omar al-Bashir svrgnut 2019. godine.

    Sporazum je osmišljen tako da usmjeri Sudan ka demokratiji, ali to nije tako lako uzevši u obzir brojne prethodne pokušaje državnog udara, od kojih je posljednji bio prije nešto više od mjesec dana.
    General Abdel Fattah Burhan, koji je bio šef sporazuma o podjeli vlasti, ali sada predvodi najnoviji državni udar, rekao je da je preuzimanje bilo potrebno da bi se “ispravio kurs revolucije” zbog političkih sukoba.

    Rekao je da je Sudan i dalje opredijeljen za prelazak na civilnu vlast, s izborima planiranim za jul 2023., ali demonstranti nisu prihvatili njegovo obrazloženje.

  • Druga pandemijska zima u Evropi: Haos na istoku, neizvjesnost na zapadu

    Druga pandemijska zima u Evropi: Haos na istoku, neizvjesnost na zapadu

    Lokdauni, porast broja zaraženih i podjela u vezi s vakcinom obilježili su početak druge pandemijske zime u Evropi, donoseći, kao u istočnoevropskim zemljama, neizvjesnost i na zapadu kontinenta.

    SZO: Broj novih slučajeva u Evropi raste već treću nedjelju zaredom

    Uprkos širokoj dostupnosti vakcina ove zime u odnosu na prošlu, Evropa je jedini dio svijeta koji bilježi porast broja novih slučajeva kovida-19, objavila je prošle srijede Svjetska zdravstvena organizacija (SZO). Ovo je treća uzastopna nedjelja kako Evropa bilježi porast broja zaraženih virusom korona, piše CNN.

    Istočna Evropa i Rusija bilježe sve više smrtnih slučajeva i zaraženih, najviše zbog neodlučnosti i oklijevanja u vakcinisanju, pa je prema podacima Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) pokrivenost vakcinom u tom dijelu Evrope dosegnula tek 24 posto.

    Letonija uvela lokdaun
    Prošlog četvrtka Letonija je postala prva zemlja u Evropskoj uniji koja je uvela lokdaun zbog velikog broja slučajeva usljed slabe stope imunizacije. Samo 56% svih odraslih osoba u toj zemlji primilo je obje doze vakcine, u poređenju s prosjekom EU od 74,6%.

    Zapadna Evropa takođe bilježi porast slučajeva kovida 19 uprkos tome što neke zemlje imaju gotovo univerzalnu pokrivenost vakcinom. Stopa incidencije kovida 19 u Njemačkoj porasla je u subotu na 100 novih infekcija na 100.000 stanovnika, prvi put od maja. Belgija i Irska bilježe najveće stope oboljelih u zapadnoj Evropi, prema ECDC-u, s incidencijama 325,76, odnosno 432,84 na 100.000 ljudi.

    Različite stope vakcinacije dovele istok i zapad Evrope na dva odvojena kolosijeka

    Belgijski ministar zdravstva Frenk Vandenbruk rekao je u srijedu kako se njegova zemlja nalazi u četvrtom talasu. Više od 85% odrasle populacije potpuno je vakcinisano, a zvaničnici kažu da je velika većina hospitalizovanih pacijenata s kovidom 19 bila nevakcinisana.

    “Različite stope vakcinisanja dovele su istočnu i zapadnu Evropu na dva odvojena kolosijeka, ali zajedničko im je to što je stopa zaraze podstaknuta popuštanjem pandemijskih ograničenja, što hladno vrijeme tjera ljude u zatvorene prostore i što je vrlo zarazni delta soj sada dominantan”, rekao je za CNN dr Peter Drobac, stručnjak za globalno zdravlje na Poslovnoj školi Saïd univerziteta u Oksfordu.

    Rumunija ima jednu od najvećih stopa smrtnosti na svijetu
    Stopa zaraze u nekim zapadnoevropskim zemljama prilično je visoka, ali zahvaljujući vakcinama, smrtni slučajevi i hospitalizacije zbog kovida 19 uglavnom su nepromijenjeni u poređenju s istočnim zemljama. Rumunijaa će od ponedjeljka ponovno uvesti noćni policijski čas i proglasiti zdravstvene propusnice obaveznima za većinu mjesta, nekoliko dana nakon što je zabilježeno 19,25 smrtnih slučajeva na milion stanovnika, što je jedna od najvećih svjetskih stopa smrtnosti od kovida 19 po stanovniku.

    Rumunski problemi nisu posljedica nedostatka vakcina. Zemlje Evropske unije imaju pristup svim vakcinama koje je EU odobrila, ali, kao u mnogim zemljama od Baltika do Balkana, uvođenje vakcina u Rumuniji otežano je oklijevanjem s vakcinacijom, lošom komunikacijom vlade i nepovjerenjem prema vlasti. Prema ECDC-u, samo 35,6% odrasle populacije potpuno je vakcinisano.

    Ukrajina je u četvrtak izvijestila o najvećem dnevnom broju slučajeva kovida 19 od početka pandemije (22.415), nekoliko dana nakon što je predsjednik Volodimir Zelenskij pozvao građane da se vakcinišu, rekavši da je to jedini način da se spriječi lokdaun.

    “Iz ove situacije postoje dva izlaza: vakcinisanje ili zatvaranje. Svaki dan se suočavamo s ovim izazovom i ovim izborom. Zbog privrede ne podržavam lokdaun”, rekao je Zelenskij.

    Ali od petka su škole u ukrajinskim žarištima zaraze zatvorene, a vlada je objavila da su potvrde o vakcinisanju ili negativan test neophodni za pristup javnom prevozu u glavnom gradu nakon što je broj dnevnih smrtnih slučajeva dostigao rekordnih 614, prenosi Reuters.

    Najgora faza pandemije u Rusiji
    Rusija prolazi kroz najgoru fazu pandemije. Moskva je u ponedjeljak započela 10-dnevni lokdaun jer su državni zvaničnici otvoreno priznali da se zemlja suočava sa strašnom zimom. Rusija je više puta u posljednjih nekoliko dana izvijestila o najvećem dnevnom broju zaraženih i preminulih, a u srijedu je zabilježila rekordnih 1.028 službenih smrtnih slučajeva.

    “Naravno, nije učinjeno sve što je trebalo učiniti za informiranje i objašnjenje neizbježnosti i važnosti vakcinisanja, ali u isto vrijeme građani naše zemlje moraju zauzeti odgovorniji stav i vakcinisati se”, rekao je Dmitrij Peskov, portparol predsjednika Vladimira Putina, priznajući djelimičnu odgovornost za niske stope vakcinisanja.

    “Zapadna Evropa neće dosegnuti krizne nivoe iz bliže prošlosti, poput podizanja poljskih bolnica, jer su vakcine definitivno promijenile situaciju i u tom smislu bi trebalo da bude puno razloga za optimizam”, rekao je Drobac, dodajući kako primjer Velike Britanije pokazuje da vakcine ipak nisu univerzalno rješenje.

    Veliki problemi u Britaniji
    Velika Britanija bilježi najviše dnevnih slučajeva u zapadnoj Evropi nakon što je tokom ljeta ukinula gotovo sva pandemijska ograničenja. Zdravstveni stručnjaci i medicinske organizacije zamolile su britansku vladu da ponovno uvede mjere poput obaveznog nošenja maski ili potvrda o vakcinisanju, poput drugih evropskih zemalja, kako bi se spriječilo uvođenje restriktivnih mjera poput lokdauna.

    Ali vlada je odbila takve mjere uprkos tome što raste broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva. Katherine Henderson, predsjednica Kraljevskog koledža za hitnu pomoć, izjavila je u nedjelju za Sky News kako je zdravstvena služba već u teškoj situaciji zbog kovida 19. Odjeljenja hitne pomoći širom Velike Britanije već se bore sa dugačkim redovima ispred ambulanti. Britanski premijer Boris Džonson pozvao je građane starije od 50 godina i one koji su u visokom riziku od kovida 19 da prime treću dozu vakcine. Pokušaj je to da se prevlada slabljenje zaštite koje se događa šest mjeseci nakon vakcinisanja.

    Nova varijanta
    To neće biti dovoljno zbog vrtoglavog porasta broja slučajeva koji mogu biti plodno tlo za stvaranje novih sojeva. U petak je britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost otkrila postojanje izvedenice delta soja, AY.4.2, rekavši kako se radi o “varijanti koja se istražuje” zbog nekih dokaza da bi mogla povećati stopu zaraze u Velikoj Britaniji u poređenju s delta sojem.

    “U Velikoj Britaniji strategija je bila koncentrisana na to da vakcinacija obavi sav posao. I mislim da to neće biti dovoljno. To je opasna strategija koja se oslanja na to da će se nevakcinisane osobe, poput djece, zaraziti kako bi se stvorio nivo ukupnog imuniteta stanovništva kako prirodnom imunizacijom, tako i vakcinisanjem. Problem nije samo u tome što ova strategija dopušta neprihvatljivo visok nivo hospitalizacija i smrti, već i to što možda neće funkcionisati”, rekao je Drobac.

    Irski premijer: Kovid potvrde ostaju na snazi
    Dok Velika Britanija odugovlači s novim mjerama, Irska se suzdržava od ukidanja pandemijskih ograničenja zbog ponovnog porasta broja zaraženih uprkos tome što ima jednu od najvećih evropskih stopa vakcinisanja, 92%. Tokom konferencije za novinare prošlog utorka irski premijer Mišel Martin rekao je da će kovid potvrde ostati na snazi za sva okupljanja i događaje u zatvorenom prostoru, da će maske i dalje biti obvezne u zatvorenim javnim prostorima, a u ugostiteljskim objektima biće dopušteno posluživanje samo za stolovima.

    “Evropa ne smije odlutati do lokdauna i stope smrtnosti kao prošle zime. Ne znamo u kakvoj ćemo epidemiološkoj situaciji biti za dva ili tri mjeseca i zato moramo biti malo oprezniji”, rekao je u srijedu Majk Rajan, izvršni direktor SZO programa za hitne zdravstvene slučajeve.

  • Roboti na točkovima počeli dostavljati poštu u Moskvi

    Roboti na točkovima počeli dostavljati poštu u Moskvi

    Flota robota na točkovima, koji se nazivaju i roverima, izašla je na ulice Moskve u Rusiji kako bi dostavljala poštu.

    Testiranje robota je započelo danas kao partnerski projekt nacionalne pošte i tehnološkog konglomerata Yandexa, a na ulicama su se našli roboti veličine putnog kofera, koji se kreću pomoću šest točkova. Ovi roboti zahvaljujući AI tehnologiji mogu dostavljati poštu u radijusu od dva kilometra oko određenih pošti u Moskvi.

    Stanovnici će u prvoj fazi moći izabrati robota kao opciju za dostavu, a na raspolaganju će ih biti ukupno 26. Oni koji ih odaberu moći će pratiti njihovo kretanje sve do svog doma zahvaljujući kodu.

    Yandex već koristi 50 rovera za servis GrubHub u cilju dostave hrane na Univerzitetu Ohio u SAD-u.

    Ruska pošta je 2018. godine pokušala obaviti prvi let dronom na Sibiru, ali je završen katastrofom jer je dron udario u zid nekoliko trenutaka nakon polijetanja.

    Četiri godine ranije je ruska pizzerija Dodo Pizza počela koristiti dronove za dostavljanje narudžbi u gradu Syktyvkaru. Tokom testnog leta je hrana dostavljena za 30 minuta.

    U SAD-u brojni lanci restorana i drugi biznisi eksperimentišu s automatizacijom u proizvodnji i logistici kako bi kompenzirali nedostatak ljudskih radnika.

  • Lavrov: Odnosi nisu katastrofalni, jer ih nema

    Lavrov: Odnosi nisu katastrofalni, jer ih nema

    Odnosi NATO saveza i Rusije ne mogu se nazvati katastrofalnim, jer nikakvi odnosi i ne postoje, rekao je danas šef ruske diplomatie Sergej Lavrov poslije razovora sa norveškom koleginicom Aniken Huitfeld.

    “Odnosi između Rusije i NATO-a ne mogu se nazvati katastrofalnim zato što samo ono što zaista postoji može da se nazove katastrofalnim. Mi nemamo odnose sa NATO savezom”, rekao je Lavrov, prenio je TASS.

    NATO je 6. oktobra objavio odluku o smanjenju ruske misije pri ovoj organizaciji sa 20 na 10 ljudi i poništio akreditacije deset diplomata.

    Alijansa je saopštila da ruske diplomate trebaju da napuste Brisel prije kraja ovog mjeseca.

    Lavrov je izjavio ranije da će Rusija 1. novembra suspendovati stalnu misiju pri Alijansi.

    Osim toga, Rusija će istog dana suspendovati i Kancelariju NATO saveza za informisanje u Moskvi i Alijansinu vojnu misiju za vezu.

  • Rusija: Nedopustiva demonizacija srpskog naroda u BiH

    Rusija: Nedopustiva demonizacija srpskog naroda u BiH

    Rusija je zabrinuta nepovoljnim trendom razvoja situacije u BiH i poziva da se obustavi destruktivno miješanje u poslove ove zemlje, saopštilo je Ministarstvo inostranih poslova Rusije.

    • Zabrinuti smo nepovoljnim trendom razvoja unutarpolitičke situacije u BiH. Nova spirala međunacionalne napetosti u zemlji, izazvana neodgovornim postupcima bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka, dobija razmjere bez presedana, stvara potencijalnu prijetnju stabilnosti i bezbjednosti u BiH i na cijelom Balkanu – navodi se u komentaru koji je objavljen na sajtu MIP-a.

    Rusko Ministarstvo smatra nedopustivim i očiglednim antidejtonski karakter politike demonizacije srpskog naroda u BiH, koju uporno sprovode određene snage u okviru BiH, kao i iz inostranstva.

    • Pozivamo da se hitno prekine destruktivno miješanje u unutrašnje stvari suverene zemlje. Želja da se iskoristi mehanizam Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira za rejšavanje pitanja koja se ne tiču Dejtona nanosi očiglednu štetu ovoj višestranoj instituciji koja je u posljednje vrijeme bila u značajnom stepenu diskreditovna kršenjima prakse konsenzusa u toj djelatnosti – dodali su u MIP Rusije.
  • Rusija može da potopi Japan?

    Rusija može da potopi Japan?

    Kineski stručnjaci portala “Baijiahao” pripremili su materijal u kojem su razmotrili hipotetičku mogućnost vojnog sukoba između Rusije i Japana.

    Kako kažu, to je poslednja, ali ipak moguća opcija, jer su odnosi dveju zemalja pogoršani od kada je Japan dobio novog premijera.

    U članku se navodi da bi Rusija mogla u sukobu da upotrebi novi borbeni sistem “Sarmat”, koji je na Zapadu poznat pod nazivom “Satana 2”.

    Domet leta raketa tog sistema je 16.000 kilometara. “Ruske interkontinentalne balističke rakete imaju zastrašujuću moć”, piše kineski portal.

    Autori članka su u četiri reči opisali posledice “napada Rusije na japansku teritoriju”: “Japan će završiti pod vodom”.

    Oni dodaju da Tokio ne bi trebalo da računa na pomoć američkog sistema za protivraketnu odbranu.

    Ranije je novi premijer Japan Fumio Kišida izjavio da se suverenitet Tokija proteže na južna Kurilska ostrva.

    S tim u vezi, portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da Rusija nije saglasna sa izjavom novog japanskog premijera Fumio Kišida na temu Kurilskih ostrva, jer su ta ostrva teritorija Ruske Federacije.

    U sporu oko Kurilskih ostrva Japan pretenduje na ostrva Kunašir, Šikotan, Iturup i Habomai, pozivajući se na bilateralni Traktat o trgovini i granicama iz 1855. godine.

    Tokio je vraćanje tih ostrva postavio kao uslov za zaključivanje mirovnog sporazuma s Ruskom Federacijom, koji nakon Drugog svetskog rata nije bio potpisan.

    Sovjetski savez i Japan potpisali su 1956. godine Zajedničku deklaraciju u kojoj je Moskva pristala da razmotri mogućnost predaje Japanu ostrva Habomai i Šikotan nakon zaključivanja mirovnog sporazuma, a sudbina Kunašira i Iturupa nije pomenuta.

    Stav Moskve zasniva se na tome da su Južni Kurili ušli u sastav Sovjetskog saveza nakon Drugog svetskog rata i da ruski suverenitet nad njima, koji ima odgovarajuće međunarodno-pravne osnove, nije dovođen u pitanje.

    Nakon sastanka lidera Rusije i Japana u Singapuru 14. novembra 2018. tadašnji japanski premijer Šinzo Abe je izjavio da su se strane dogovorile da ubrzaju proces pregovora o mirovnom sporazumu zasnovanom na Zajedničkoj sovjetsko-japanskoj deklaraciji iz 1956. godine.

  • Nastavlja se strmoglavi pad turske lire, sada jedan dolar iznosi skoro 9,8 lira

    Nastavlja se strmoglavi pad turske lire, sada jedan dolar iznosi skoro 9,8 lira

    Nakon što je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan odlučio da protjera deset ambasadora, valuta ove države dosegla je novu rekordnu vrijednost – sada jedan dolar iznosi 9,738 lira.

    Tolika joj je bila vrijednost na Londonskoj berzi do 11:45 sati. To se desilo nakon što je Erdogan u subotu, 23. oktobra, personama non grata proglasio i zatim protjerao ambasadore Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke, Francuske, Kanade, Nizozemske, Švedske, Norveške, Danske, Finske i Novog Zelanda.
    To je učinio nakon što je Zapad pozvao Tursku da iz zatvora pusti Osmana Kavalija, kojeg predstavlja i kao filantropa.


    Ekonomisti i investitori su već duže vrijeme zabrinuti zbog Erdoganovog odnosa prema Centralnoj banci Turske smatrajući da ugrožava nezavisnost ove institucije. Uvjeren je da će niskim stopama smanjiti inflaciju, što je suprotno očekivanjima većeg broja ekonomista, piše CNBC.


    Prošle sedmice su u banci Societe Generale prognozirali nastavak pada vrijednosti lire i očekuju da će do kraja ove godine jedan dolar iznositi 9,80 lira. Istakli su da je Erdogan “učinkovito uklonio sve one koji se protive neobičnom stavu da visoke kamate uzrokuju visoku inflaciju”, prenosi agencija Reuters.

  • U vojnom udaru u Sudanu uhapšeni premijer i ministri

    U vojnom udaru u Sudanu uhapšeni premijer i ministri

    Naoružani ljudi uhapsili su nekoliko članova sudanske prelazne vlade u svojim domovima, prenosi BBC, u momentima kad politička kriza u zemlji eskalira. Neidentifikovani vojnici su u ponedeljak neposredno prije zore uhapsili najmanje četiri ministra.

    U izvještaju televizije Al Hadath se navodi da im je neimenovani izvor kazao kako je uhapšen civilni premijer Abdallah Hamdok,

    Nejasno je ko je izvršio hapšenja, a vojska nije komentarisala izveštaje.

    Svjedoci su rekli da je internet nedostupan u glavnom gradu Kartumu, dok su se na društvenim mrežama pojavile slike na kojima se vidi kako ljute gomile ljudi pale gume na ulicama.

    Glavne sudanske prodemokratske grupe pozvale su svoje pristalice da se odupru svakom “vojnom udaru”.
    Prijavljena hapšenja dolaze usred rastućih tenzija između vojne i civilne prelazne vlasti.

    Obje strane dijele vlast od svrgavanja predsjednika Omara al-Bashira 2019. godine, ali su tenzije porasle otkako je u septembru osujećen pokušaj državnog udara koji se pripisuje sljedbenicima Bashira.

    Ranije ovog mjeseca, protivnici tranzicije Sudana ka demokratiji izašli su na ulice glavnog grada Kartuma kako bi pozvali vojsku da preuzme kontrolu nad zemljom.

    A u četvrtak, desetine hiljada ljudi demonstrirali su u Kartumu kako bi pokazali solidarnost sa prelaznom vladom.

    Podrška privremenoj vladi je opala posljednjih mjeseci jer je ekonomija zemlje bila u teškom stanju.

  • Eksplozija u rafineriji nafte u Nigeriji, poginulo najmanje 25 osoba

    Najmanje 25 osoba, među kojima ima i maloljetnika, stradalo je u eksploziji i požaru u nelegalnoj rafineriji nafte u saveznoj nigerijskoj državi Rivers, saopćili su danas lokalni zvaničnici i građani.

    “Veliki je broj žrtava. Prebrojali smo 25 tijela”, naveo je lider lokalne zajednice Ifijani Omano za Rojters.

    On je dodao da među stradalima ima maloljetnika, ali da još nije utvrđen identitet žrtava.

    Portparol lokalne policije prethodno je saopštilo da je došlo do nesreće, ali nije objavio broj žrtava.