VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Irački premijer preživio pokušaj atentata dronom

    Irački premijer preživio pokušaj atentata dronom

    Irački premijer Mustafa Al-Kadhimi preživio je današnji pokušaj atentata dronom, saopćila je vojska ove države. Na meti je bio dok je ulazio u rezidenciju u Bagdadu.

    Nakon toga oglasio se na Twitteru pozvavši građane da budu smireni i suzdržani.

    “Hvala bogu ja i moji ljudi smo dobro. Bio sam i ostao sam za obnovu Iraka i iračkog naroda. Izdajnički projektili neće obeshrabriti vjernike te će neznatno narušiti stabilnost i odlučnost naših herojskih snaga da sačuvaju sigurnost, postignu pravdu i uspostave zakon”, poručio je Al-Kadhimi.

    Vojska je saopćila da je nepovrijeđen i da je dobrog zdravlja. Ukazala je da su poduzete “sve potrebne mjere nakon neuspješnog atentata”. Izvor blizak premijeru izjavio je da se pokušaj atentata desio kada se Al-Kadhimi vraćao u rezidenciju nakon što je nadzirao rad sigurnosnih snaga, koje su se kod južnog ulaza u Zelenu zonu sukobile s demonstrantima.

    Zelena zona je jako osigurano područje Bagdada gdje se nalaze premijerova rezidencija, državne institucije i diplomatska predstavništva.

    U trenutku kada je ulazio u rezidenciju počeo je napad dronom tokom kojeg je ranjeno nekoliko tjelohranitelja i pričinjena manja materijalna šteta. State Department je osudio pokušaj atentata, kojeg su nazvali “očiglednim terorističkim činom”.

    “U stalnom smo kontaktu s iračkim sigurnosnim snagama odgovornim za očuvanje suvereniteta i nezavisnosti Iraka. Ponudili smo pomoć u istrazi ovog napada”, naglasio je glasnogovornik State Departmenta Ned Price.

    Za ovaj čin niko nije preuzeo odgovornost. Desio se u trenutku velikih tenzija u glavnom gradu Iraka. Jedna osoba je ubijena, a nekoliko ih je povrijeđeno 5. novembra, i to nakon što su se pristalice proiranskih milicija u blizini Zelene zone sukobile sa iračkim sigurnosnim snagama.

    Proiranske snage pozvale su na proteste nakon što su njihovi politički predstavnici tokom prošlomjesečnih izbora izgubili mandate u parlamentu. Potom su usljedili veliki protesti, piše CNN.

  • Stotine ljudi izašlo na ulice: Sukobi sa policijom, oklopna vozila, suzavac

    Stotine ljudi izašlo na ulice: Sukobi sa policijom, oklopna vozila, suzavac

    Stotine ljudi izašlo je na ulice nemačkog grada Lajpciga da bi protestovalo zbog vladinih mera protiv kovida 19.

    Oni su se suočili sa kontramitingom i policijom, sa kojom su se u jednom trenutku i sukobili.

    Jake policijske snage bile su raspoređene u Lajpcigu, gde je bilo prijavljeno 12 protesta, a na ulicama su viđena i oklopna policijska vozila.

    Više od hiljadu ljudi okupilo se u centru grada, zahtevajući ukidanje korona mjera.

    Sukobi s policijom su izbili kada su učesnici protesta, koji su nameravali da održe marš oko obilaznice grada, pokušali da probiju policijski kordon.

    Policija je tom prilikom upotrebila biber sprej.

    Pre toga, policija je uhapsila 24 osobe koje je označila kao članove različitih desničarskih pokreta.

    “Oni su privedeni zbog svog ponašanja i predmeta koja su kod sebe imali”, navela je policija na Tviteru.

  • Rusija upozorila Ameriku: “Možete da očekujete uzajamnu posetu”

    Rusija upozorila Ameriku: “Možete da očekujete uzajamnu posetu”

    Poslanik ruske Državne dume i predstavnik Krima Mihail Šeremet pozvao je vlasti u SAD da ne stvaraju tenzije u Crnom moru prisustvom svojih brodova.

    Šeremet je kazao da u suprotnom mogu da očekuju “uzajamnu posetu”.

    “Pozivamo Ameriku da ne donosi ishitrene odluke stvaranjem tenzija i mešanjem u suverena pitanja drugih država. To će samo doneti haos u Ukrajini. Na žalost moram da konstatujem da SAD nastavljaju da se ponašaju kao agresor. Sa Rusijom to neće proći. Neka budu spremni na sveobuhvatan odgovor”, kazao je on. Šeremet je podsetio da je ruska vojska i mornarica opremljena savremenim naoružanjem i tehnikom koja nema pandane u svetu. “Nikome ne savetujemo da zvecka oružjem u blizini naših granica. Rusija će učiniti sve što je neophodno da se takve namere saseku u korenu. Ne treba gajiti iluzije, provokacije neće ostati nekažnjene. Ako izaberu da pojačaju svoje prisustvo u Crnom moru, dobiće istovetni odgovor”, naglasio je. Prethodno su dva američka kongresmena, republikanci Majk Rodžers i Majk Tarner, pozvali američkog predsednika Džoa Bajdena da pojača prisustvo američke mornarice u Crnom moru kako bi se pružila zaštita Ukrajini”.

  • Priča o zlu: Došli smo do prelomne tačke; “Uskoro stižemo do horor scenarija”

    Priča o zlu: Došli smo do prelomne tačke; “Uskoro stižemo do horor scenarija”

    Gledate li iz ptičje perspektive, Amazonija je beskrajno prostranstvo tamnozelene boje, mesto na kom život eksplodira na svim površinama.

    Presecaju ga samo plave reke koje njome vijugaju poput zmija.

    Zasad je Amazonija beskrajno prostranstvo…, dok jednoga dana to više ne bude, prenosi “Jutarnji list”.

    Nadletite li rubove najveće prašume na svetu stići ćete do velikog smeđeg ožiljka, mesta na kom se džungla spaljuje i besramno seče da bi se stvorio prostor za puteve, rudnike zlata, useve i, pogotovo za poljoprivredna zemljišta i pašnjake za stoku.

    Ovaj “luk krčenja šuma” koji preseca Južnu Ameriku, kataklizma je u nastajanju za našu planetu.

    Zahvaljujući svojoj bujnoj vegetaciji i čudu fotosinteze, amazonski bazen još donedavno je apsorbovao velike količine emisija ugljenik dioksida za koje su zaslužni ljudi te je doprinosio sprečavanju globalne noćne more – sve većih klimatskih promena.

    Prelomna tačka
    Brojne studije pokazuju da je prašuma nadomak “prelomnoj tački” u kojoj će se osušiti i pretvoriti u savanu, a njenih 390 milijarda stabala masovno će početi da odumiru.

    Uništenje se već sada ubrzava, pogotovo otkako je 2019. krajnje desno orijentirani političar, Jair Bolsonaro preuzeo dužnost predsednika Brazila, zemlje u kojoj se nalazi 60 posto površine Amazonije.

    Svoju je funkciju iskoristio kako bi podstaknuo i omogućio da se zaštićeni delovi šuma prenamene za poljoprivredu, stočarstvo i rudarstvo.

    Sve je veće razaranje zamršene mreže međuzavisnih vrsta, njih više od tri miliona, uključujući i razne rijetke divlje životinje kojima je Amazonija prirodno stanište, poput orlova harpija i veličanstvenih jaguara.

    Uništavanje uzima danak i kada su posredi njeni autohtoni stanovnici, najpredaniji čuvari prašume zbog svoje tradicije dubokog poštovanja koje osećaju prema prirodi.

    “Sunce greje snažnije, reke presušuju, životinje nestaju. Stvari se raspadaju”, kaže Eldo Shanenawa, plemenski vođa naroda Shanenawa iz severozapadnog dela Brazila. Ima 42 godine i kaže da se Amazonija naočigled ubrzano menja.

    Naučnici smatraju da će, dosegne li Amazonija prelomnu točku, odjedanput doprineti ubrzanju klimatskih promena umesto da utiče na njihovo suzbijanje.

    “Koliko god bila loša predviđanja o klimatskim promenama, i dalje smo zadržali nešto optimizma, no do horror scenarija ćemo stići vrlo uskoro”, kaže brazilska atmosferska hemičarka Luciana Gatti, dodajući kako upravo “ubijamo Amazoniju”.

    Priča o zlu
    Ovo je, na neki način, priča o zlu: o nasilnim lošim momcima u crnom koji iskorištavaju granice bez zakona, priča o političkoj korupciji i velikim nejednakostima čiji je krajnji cilj povećati vlastito bogatstvo otimajući bogatstva od prirode i zemlje.

    No istovremeno je to neslavna priča čitavog čovečanstva: naš loš odnos prema prirodi, beskonačni apetiti i naša prividna nesposobnost da prestanemo s uništenjem, piše AFP.

    Uostalom, zlato, drvo, soja i govedina, proizvodi čije preterano korištenje uništava prašumu, pitanje su globalne ponude i potražnje.

    I ne zaboravite – proizvodi koji ubijaju Amazoniju mogu se naći i u vašem domu.

  • Lavrov i Sijarto razgovarali o saradnji i zapadnom Balkanu

    Lavrov i Sijarto razgovarali o saradnji i zapadnom Balkanu

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov razgovorao je danas sa mađarskim ministrom inostranih poslova Peterom Sijartom o zapadnom Balkanu i bilateralnim odnosima dvije zemlje, saopštilo je rusko ministarstvo.

    “Danas su ruski ministar spoljnih poslova Lavrov i mađarski ministar inostranih poslova Sijarto obavili telefonski razgovor u kome su se razmijenili poglede na dalji razvoj bilateralnih odnosa, kao i na situaciju na zapadnom Balkanu”, navodi se u saopštenju, prenosi TAS S.

    Sijarto je prošlog mjeseca najavio da će njegova zemlja ove godine dobiti potrebnu tehnologiju za proizvodnju ruske vakcine Sputnjik V protiv korona virusa u fabrici koja je trenutno u izgradnji, a Budimpešta i Moskva su u septembru potpisale novi dugoročni sporazum o snabdijevanju Mađarske gasom iz Rusije.

  • Nove mjere stupaju na snagu u Austriji

    Nove mjere stupaju na snagu u Austriji

    Austrija je danas saopštila da osobe koje nisu potpuno vakcinisane ne mogu da uđu u kafiće, restorane i frizerske salone pošto je broj zaraženih virusom korona u velikom porastu.

    Oko 64 odsto stanovništva Austrije je u potpunosti vakcinisano protiv kovida 19, što je u skladu sa prosjekom EU, ali je među najnižim stopama imunizacije u zapadnoj Evropi.

    U proteklih 24 časa u Austriji je virusom korona zaraženo 9.388 lica, što je veoma blizu najvišeg broja 9.586 od prije godinu dana.

    “Broj zaraženih i pacijenata na odijeljenja intenzivne njege je u značajnom porastu i mnogo brže nego što smo očekivali”, rekao je kancelar Aleksandar Šalenberg na konferenciji za medije o novim mjerama koje u ponedjeljak, 8. novembra, stupaju na snagu.

    Nove mjere obuhvataju zabranu za nevakcinisane od ulaska u hotele i događaje sa više od 25 osoba.

  • Escobar: Dodik želi zaštititi svoj novac i moć, njegovu agendu ne podržava ni Srbija

    Escobar: Dodik želi zaštititi svoj novac i moć, njegovu agendu ne podržava ni Srbija

    Gabriel Escobar, zamjenik pomoćnika sekretara u Birou za evropska i euroazijska pitanja State Departmenta, uoči dolaska u posjetu Bosni i Hercegovini, izjavio je kako želi da građanima te države poruči da neće biti novog rata te da Milorad Dodik želi zaštiti svoju moć i svoj novac.

    Escobar, dva dana uoči dolaska u BiH, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa navodi da će u Sarajevu najprije razgovarati sa ambasadorom SAD-a u zemlji, prije nego što najavi eventualne sankcije, ne pricizirajući o kojim sankcijama bi moglo biti riječ.

    “To je na stolu. Ali želim da kažem ljudima u BiH, neće biti novog rata. Mi, međunarodna zajednica, naši partneri u Evropi, mi želimo biti sigurni da je naša posvećenost miru i sigurnosti ljudi u regionu uzajamna. Što se tiče oslabljenih centralnih institucija, razlog je korupcija. Ono što Dodik radi je da želi zaštititi svoju moć i svoj novac. Tražim od ljudi da ne nasijedaju na to”, poručio je Escobar.

    Na pitanje RSE da li vjeruje da je on taj koji može presudno utjecati na zaustavljanje ne samo anti-BiH retorike, već i konkretnih poteza koje preduzima Dodik, Escobar je rekao kako Dodikovu agendu niko u regionu ne podržava.

    “Da budem iskren, Dodikovu agendu ne podržava niko u regionu, čak ni Srbija, s kojom imamo partnerstvo. Ne pokušavam da podijelim Srbe, ali ako vidite šta radimo u Srbiji, gdje podržavamo inicijativu Otvoreni Balkan (inicijativa o zoni slobodnog kretanja ljudi i roba između Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije op.a.), koju smatramo pozitivnim razvojem u regiji. Potpisali smo blizu milijarde dolara paketa pomoći, novo univerzitetsko partnerstvo Beograda, koji je jedan od najboljih Univerziteta, i Budimpešte, Atine, između Jadranskog i Crnog mora – gdje imamo vježbe između Zelenih beretki i američkih marinaca koji vježbaju sa Vojskom Srbije. To možemo uraditi i za Srbe u Republici Srpskoj”, izjavio je Escobar.

    Escobar kaže da lider SNSD-a Milorad Dodik gura alternativnu poruku, gdje bi radije da vidi kako Republika Srpska postaje Transnistrija ili Južna Osetija, samo da zaštiti svoje bogatstvo, zaključio je Eskobar, navodeći primjere proruskih separatističkih teritorija u Moldaviji i Gruziji.

  • Satelitski snimci otkrili nestanak drugog najvećeg jezera u Turskoj

    Satelitski snimci otkrili nestanak drugog najvećeg jezera u Turskoj

    Planeta Zemlja se definitivno mijenja, a s njom i cijeli život. Primjer za to je situacija s turskim jezerom Tuz.

    Novi satelitski snimci turskog jezera Tuz možda jesu šareni i zanimljivi, no oni otkrivaju razlog za veliku zabrinutost. Satelit Sentinel-2 koji je u vlasništvu Evropske svemirske agencije je zabilježio snimke jezera Tuz koje je nekada bilo drugo najveće u Turskoj. Ovo jezero se u potpunosti isušilo u periodu od samo jedne godine, a ostala je samo so.

    Jezero Tuz je bilo jedno od najvećih slanih jezera na svijetu, koje tipično nadolazi i povlači se ovisno o godišnjim dobima. Međutim, povlačenje je postalo dominantnije u proteklom periodu, tako da je vode sve manje i manje. Utjecaj agrikulture i klimatske promjene iza sebe ostavljaju samo prostranstvo soli bez vode.

    Fotografija je analizirana u sklopu EU Copernicus Programa, a ona je otkrila jezivo stanje u kojem se jezero Tuz nalazi ove godine. Ovo jezero, kao i druga slana jezera, nastaje kada dno zadržava nadolazežu vodu. Ova voda donosi so i druge minerale iz potoka i rijeka, a nakon toga voda isparava te iza sebe ostavlja različite materijale. Jezero Tuz se formira kada se kišnica i otopljeni snijeg nađu u njemu svakog proljeća.

    Radi o plitkom jezeru dubine od samo jednog metra, a voda sada isparava više nego ikada prije te iza sebe ostavlja sloj od 8 cm soli, Ova pretjerana količina je unaprijedila lokalnu industriju u regiji koja iz jezera izvlači oko 250 miliona tona rezervi soli. To je jedno od najslanijih jezera na svijetu. Procent soli ovog jezera iznosi 32 posto, a ovo jezero pruža nevjerovatnih 60 posto soli koja se koristi u zemlji, a mnogo više se izvozi u 60 drugih zemalja. Međutim, kao i svi ostali izvori, tako ni ovaj nije nepresušan.

    Depoziti soli jezera Tuz zahtijevaju protok dolazak vode, ali s obzirom na njeno povlačenje u posljednjih godinama, izvoz soli bi mogao usporiti. Postoje dva uzroka, a to su klimatske promjene i velika suša koja pogađa opskrbu vodom. Poznat je i problem povećanog pritiska na agrikulturu i industrije, zbog čega se preusmjerava više vode.

    Istraživanje iz 2007. je pokazalo da je jezero Tuz dvostruko manje u odnosu na period prije 40 godina. Jezero Tuz je kandidat da se nađe pod UNESCO-vom zaštitom jer između ostalog predstavlja i ključno stanište za nekoliko vrsta ptica.

    Turska vlada je ovog ljeta saopćila da je oko 1.000 mladih ptica uginulo zbog niskog nivoa vode, a da se izleglo samo 5.000 jedinki, mnogo manje od 12.000 iz 2018. godine.

    Ako se ne naprave značajni potezi za očuvanje jezera, ono bi moglo nestati zauvijek za 30 godina.

  • Otkriveno ko drži “ključ” za okončanje pandemije – “Princ vakcina”

    Otkriveno ko drži “ključ” za okončanje pandemije – “Princ vakcina”

    Indijski milijarder, kojeg su nazvali princom vakcina, drži ključ za okončanje pandemije koronavirusa, piše CNN.

    Kompanija njegove porodice proizvodi stotine miliona doza vakcina, ne samo protiv koronavirusa, već i protiv drugih bolesti.

    Dok je pandemija prošle godine pustošila svet, 39-godišnji sin indijskog milijardera osmišljavao je plan za okončavanje pandemije. Reč je o Adaru Poonawallu, izvršnom direktoru Indijskog instituta za serume (SII), koji je najveći svetski proizvođač vakcina.

    On je potrošio milione dolara za proizvodnju vakcina u ovoj zemlji i radio je na tome da osigura milione dolara za razvoj vakcine čija učinkovitost tada nije bila dokazana. Ta vakcina je ona koju su zajednički razvijali Univerzitet Oxford i farmaceutska kompanija AstraZeneca. Tada niko nije znao koliko dugo će trajati razvoj vakcine, a kamoli da li će biti učinkovita.

    “To je bio proračunat rizik. Da budem iskren, nisam video da postoji mogućnost izbora. Samo sam osetio da ću požaliti što nisam prihvatio odgovornost na ovaj ili onaj način”, izjavio je Poonawalla za CNN.

    Da bi ostvario svoj plan, prvobitno je nameravao da uloži jednu milijardu dolara. Životi miliona ljudi zdravstveno najugroženijih na početku pandemije bili su ugroženi. Institut se u međuvremenu obavezao da će omogućiti vakcine siromašnim državama.

    Upravo bi Poonawalla mogao spasiti veliki broj ljudi i biti slavljen kao heroj. No, i njegova enormno bogata porodica mogla bi biti još bogatija. Dok ovaj Indijac dobija novac i poverenje celog sveta, čini se da se ostvaruje njegov plan, prenosi “Klix.ba”.

    Njegovo ime i prezime postalo je poznato u Indiji nakon što je u decembru prošle godine u Velikoj Britaniji odobreno korišćenje AstraZenekine vakcine. Nedugo nakon toga pokazalo se da u obzir nije uzeo sve moguće izazove.

    U mogućnosti njegove kompanije počelo se sumnjati nakon što je početak vakcinacije u Indiji bio vrlo spor. Sumnjalo se i da li će isporučiti vakcine obećane drugim državama. Time su se otkrili nedostaci toga kada se oslanja na samo jednog proizvođača.

    Od uzgajivača konja do proizvođača vakcina
    Vrlo je jasno zašto je porodica Poonawalla poznata u Indiji. Samo nekoliko proizvođača može se uporediti s njihovom kompanijom za proizvodnju vakcina. Cyrus Poonawall, Adarov otac, je pre 55 godina osnovao ovu kompaniju koja sada godišnje proizvodi 1,5 milijardi doza vakcine protiv boginja, rubeole, tetanusa i drugih bolesti.

    Vakcine izvoze uglavnom u siromašne zemlje. Prema njihovoj proceni, više od 50 posto beba širom sveta zavisi od vakcina koje oni proizvode.

    Ova porodica je imala neobičan put ka tome da postane jedan od najvećih proizvođača vakcina na planeti. Oni su 40-ih godina prošlog veka uzgajali rasne konje koji se koriste u utrkama. Kasnije su počeli da se bave proizvodnjom farmaceutskih proizvoda, a poslednjih pola veka bave se i finansijskim delatnostima i nekretninama.

    Cyrus Poonawalla je sada sedmi najbogatiji čovek u Indiji. Prema Bloombergu, ima bogatstvo od 16 milijardi dolara. Njegov sin Adar je 2011. postao direktor i fokusiran je na širenje međunarodnog poslovanja.

    Poonawalla je za pripremu proizvodnje AstraZenekine vakcine potrošio 800 miliona dolara. Tim novcem kupljene su hemikalije, staklene bočice i druge sirovine. Osim toga, novac je potrošen za proširenje proizvodnih kapaciteta njihove tvornice u gradu Pune, koji se nalazi na zapadu Indije.

    Od navedenog iznosa, više od 250 miliona dolara osigurano je iz fonda kompanije ove porodice. Fondacija Billa i Melinde Gates osigurala je 300 miliona dolara, a kako bi siromašne države vakcine dobile besplatno. Ostatak novca osigurale su države koje su naručile vakcine od spomenutog instituta.

    Institut se obavezao da će 200 miliona doza vakcina isporučiti u 92 države. Ova obaveza proizilazi iz dogovora s Fondacijom Gates i alijansom Gavi. Sve se to desilo pre nego što će AstraZenekina vakcina biti odobrena.

    Adar Poonwalla, koji je diplomirao ekonomiju na londonskom Univerzitetu Westminister, istakao je da je SII bio u mogućnosti da brže donosi odluke nego neke druge kompanije, a kao razlog za to je naveo što je reč o porodičnom biznisu.

    “Fleksibilnost u brzom odlučivanju bila je glavna promena”, ocenio je Adar.

    Nakon što je AstraZenekina vakcina odobrena u Velikoj Britaniji njegova kompanija počela je isporučivati vakcine Indiji i drugim državama. Alijansi Gavi su do maja ove godine isporučili 30 miliona doza.

    Pandemijski cunami u Indiji
    No, Adarijev plan bio je ugrožen u proleće ove godine, kada je Indiju pogodio drugi pandemijski talas. U ovoj zemlji je na vrhuncu tog talasa dnevno bilo 400.000 pozitivnih na koronavirus. Stručnjaci pretpostavljaju da je broj bio mnogo veći od zvaničnog.

    Tada je samo dva posto od 1,3 milijarde Indijaca bilo potpuno vakcinisano. Problem je bio i u tome što je indijska vlast bila spora u narudžbi vakcina. Na delu je bila nestašica vakcina. Vlast ove zemlje je potom zaustavila izvoz vakcina, što je onemogućavalo SII-ju da ispuni obaveze prema drugim državama.

    “Uvek sam bio patriota i ako su prvenstveno mojoj zemlji bile potrebne moje usluge, morao sam uraditi ono što su tražili od mene. O tome nikada nije bilo dvoumljenja”, uverava Poonawalla.

    Onemogućavanje njegove kompanije da izvozi vakcine znatno je uticalo na siromašne države. Direktor afričke institucije za kontrolu zaraznih bolesti je upozorio da bi to mogla biti “katastrofa” za Afriku. Građani u nekoliko zemalja ovog kontinenta bili su vakcinisani samo jednom dozom vakcine Covishield, što je naziv AstraZenekine vakcine koja se proizvodi u Indiji.

    Nakon što je CNN pitao Gavi zašto su se oslanjali na samo jednog proizvođača, njihov portparol je odgovorio da su imali nekoliko opcija. Prema rečima Gavijevog portparola, vrlo malo vakcina je početkom ove godine bilo odobreno za korišćenje i vrlo malo ih je bilo dostupno. Ocenio je da je bilo “prirodno” da SII odaberu kao jednog od dobavljača. Ali, stručnjak za zdravstvo Jeffrey Lazarus smatra da je bilo grešaka u planiranju.

    “Oslanjanje na samo jednog proizvođača bila je greška, što je sada lako sagledati”, izjavio je Lazarus.

    Pitanje odgovornosti
    Jasno je da Poonawalla nije odgovoran za svaku poteškoću koja se desila u isporuci vakcina, ali kritičari tvrde da njegov plan ima nedostatke. Zameraju mu to što nije osigurao onoliko doza koliko je obećao i što nije transparentno trošio novac prikupljen za veliku promociju vakcinacije.

    “Nema mnogo odgovornosti za to kako je potrošen prikupljeni novac”, rekao je Malini Aisola iz indijske organizacije All India Drug Action Network.

    SII je u junu prošle godine obećao da će napraviti milijardu doza AstraZenekinih vakcina namenjenih siromašnim državama. To je podrazumevalo da će 400 miliona doza biti napravljeno do kraja 2020. No, do januara ove godine na zalihama je bilo samo 70 miliona doza.

    Svetski mediji su globalni nedostatak vakcina dovodili u vezu s problemima koji se dešavaju u ovom indijskom institutu. Među tim problemima je i požar u fabrici u spomenutom gradu – Puneu. Poonawalla je tada izjavio da požar nije uticao na proizvodnju vakcina. Ali, kasnije je priznao da to jeste uticalo. Uprkos svemu, smatra da su njegova obećanja bila realna.

    Nisu izostale ni druge kontroverze. U jeku proletnog pandemijskog talasa odlučio je da spusti cene vakcina i to je nazvao “filantropskim potezom”. To je izazvalo oštre reakcije onih koji smatraju da mu je isključivo bitan profit.

    “Kompanija AstraZeneka obavezala se da tokom pandemije neće ostvarivati profit u zemljama s niskim i srednjim prihodom, ali izgleda da se to ne odnosi na SII”, napomenuo je Aisola.

    Iz AstraZeneke su saopštili da SII sam određuje cene. U SII-ju nisu želeli da otkriju koliko su zaradili na vakcinama protiv koronavirusa, ali je Poonawalla naglasio da bi bilo “vrlo nerazumno i naivno posmatrati svet” očekujući da kompanije ne profitiraju od vakcina.

    Njegova kompanija se prepoznaje kao jedna od onih koje mogu biti ključne u tome da vakcine budu dostupne svakoj državi. Ovo očekivanje pojavilo se nakon što je Indija ponovo dozvolila izvoz vakcina. Iz ove države je do oktobra ove godine izvezeno milijardu doza, a 90 posto njih je proizveo SII.

    Iz ovog instituta saopštili su da su takođe do oktobra proizvodnju povećali na 220 miliona doza mesečno. U međuvremenu SII proširuje proizvodne kapacitete. Potpisao je ugovor s američkom kompanijom Novavax i čeka odobrenje za upotrebu vakcine u Sjedinjenim Američkim Državama. Uspostavio je saradnju i s Ruskim fondom za direktne investicije u svrhu proizvodnje vakcine Sputnjik V, piše CNN.

  • Neobičan toplotni talas, ekstremno UV zračenje prži grad u Boliviji

    Neobičan toplotni talas, ekstremno UV zračenje prži grad u Boliviji

    Bolivijski grad La Paz, koji je smješten na planinama, pogodio je neuobičajen toplotni talas s rekordnim nivoima ultraljubičastog (UV) zračenja. Stručnjaci smatraju da je uzrok tome nizak nivo naoblake koji se može povezati s klimatskim promjenama.

    Nivo UV zračenja u tom gradu posljednjih sedmica dostigao je brojku 21 na skali, koja se obično penje samo do 20. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), već se UV indeks od 11 smatra “ekstremnim” te se preporučuje građanima da izbjegavaju izlaganje suncu.

    “Sunce strašno peče. Ovo sunce nije normalno”, rekla je Segundina Mamani, stanovnica La Paza. Mještani ovog grada, koji se nalazi na nadmorskoj visini od 3.600 metara, pokušavaju se ohladiti desertima s ledom i boravkom u sjenovitim dijelovima.

    Planine u Andima znaju biti pogođene nekim od najopasnijih nivoa UV zračenja na svijetu, s UV indeksom koji zna dostići i brojku 40, s tim da je uobičajenije da iznosi između 11 i 17, piše CNN.

    “Ovo je ozbiljan problem, jer svi imaju osjećaj da se La Paz bukvalno kuva”, kaže Huan Pablo Palma, jedan od zvaničnika u opštinskoj vladi.

    Bolivijski naučnici smatraju da promjena obrasca padavina i smanjenje naoblake pojačavaju efekte UV zračenja.

    “U kišnoj sezoni može biti ista količina kiše, ali sama sezona sada kraće traje. To znači da se smanjuje nivo naoblake i povećava nivo UV zračenja”, rekao je klimatolog Luis Blakut sa univerziteta Universidad Mayor de San Andrés (UMSA).

    Iako su stanovnicima La Paza ove sedmice povremene kiše donijele neko olakšanje, stručnjaci smatraju da će visok nivo UV zračenja potrajati barem još sedam dana.

    Podsjećamo, Svjetska meteorološka organizacija (WMO) nedavno je upozorila da je posljednjih sedam godina, od 2015. do 2021, najvjerovatnije najtoplije od kada se mjeri temperatura na Zemlji.

    Godišnji izvještaj o stanju klime otkriva da se “naša planeta mijenja pred našim očima”.

    U prvih devet mjeseci 2021. prosječna temperatura je porasla oko 1,09 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijski period. Zbog uticaja fenomena “El Ninjo”, koji je početkom godine snizio temperaturu, ova godina neće potući rekord, ali će, najvjerovatnije, ipak biti između petog i sedmog mjesta. Tako bi proteklih sedam godina još jednom bile najtoplije dosad. Najtoplija je i dalje 2016.