Kategorija: Svijet

  • Puklo je: Stigla još četiri vodena topa; bačen suzavac na ljude; isečena ograda, lete kamenice

    Puklo je: Stigla još četiri vodena topa; bačen suzavac na ljude; isečena ograda, lete kamenice

    Napeto na granici između Poljske i Belorusije. Veliki broj poljskih snaga bezbednosti čuva zatvoren granični prelaz Bregzi od hiljada migranata. Počeo sukob.

    Prema najnovijim informacijama sa terena, migranti su nagrnuli na žicu i počeli da je seku, dok su poljske snage bezbednosti gađali kamenicama. Upotrebljen je i vodeni top, a bačen je i suzavac. Sporadični sukobi i dalje traju.

    Nije međutim, poznato ko je prvi započeo, jer su izveštaji oprečni. Takođe, izveštač agencije Tass je javio da se tokom pokušaja proboja izbeglica na poljsku stranu čula i sporadična paljba iz vatrenog oružja.


    Prvi predsednik iz EU koji je izašao i javno rekao ono što svi vide
    Poljske bezbednosne snage dopremile su na granicu s Belorusijom vodeni top u ponedeljak, tešku vojnu mašineriju, a celo područje nadletao je ratni helikopter. Kako prenose mediji, protekle noći, na poljskoj strani granice, umesto jednog vodenog topa, pojavila su se četiri.

    Takođe, zbog hladnog vremena migranti se sve više javljaju lekarima nevladinih organizacija koje pokušavaju da im pomognu. Oni pokušavaju da se ugreju paljenjem drveća i drugih prdmeta tako da se na snimcima iz vazdha vidi dim koji kulja iz mnogobrojnih žarišta.

    Lukašenko pomenuo oružje dato migrantima; Tvrdi: 20.000 ih je
    Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko, koji se smatra odgovornim za nastali haos na granici njegove zemlje i Poljske međutim, kaže da je za Minsk trenutno najvažnije da zaštiti svoju zemlju i narod, i da spreči sukobe.

    “Znam da je već bilo pokušaja da bude isporučeno oružje u kamp migranata blizu granice sa Poljskom”, rekao je Lukašenko, objavljeno je na njegovom sajtu. Istakao je da to ni u kom slučaju ne treba dozvoliti.

    Predsednik Belorusije je rekao i da Evropska unija, umesto da zajedno sa beloruskom stranom traži rešenja, odustaje od projekata prekogranične saradnje i preti novim sankcijama i izgradnjom zida.

    Lukašenko je rekao da se na granicama suseda Belorusije, pre svega na granici sa Poljskom, ne nalaze samo graničari. Naveo je da se na granici sa Poljskom nalazi udarna grupa do 20.000 ljudi sa avionima i oklopnim vozilima i da se to radi pod izgovorom zaštite Evropske unije od invazije izbeglica iz zemalja koje je, kako je rekao, “bombardovala i opljačkala zapadna koalicija predvođena Sjedinjenim Državama“. Lukašenko je rekao da ne razume kako je prilivom migranata moguće pravdati razmeštanje aviona, helikoptera i tenkova na granici.

    Izbeglice iz bliskoistočnih država stigle su 8. novembra iz pravca Belorusije na granicu Poljske, granični prelaz “Bruzgi”. Među migrantima su porodice sa ženama i decom. Oni ne kriju da im je cilj da odu u Nemačku zbog čega periodično pokušavaju da probiju bodljikavu žicu na poljskoj granici.

  • Šolc: Lukašenko je loš diktator

    Šolc: Lukašenko je loš diktator

    Glavni kandidat za narednog kancelara Njemačke Olaf Šolc nazvao je bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka “lošim diktatorom” koji “koristi očajne ljude u sramnoj igri” kako bi pritisnuo Evropsku uniju, aludirajući na migrantsku krizu na granici Bjelorusije i Poljske.

    “Prije svega, mora se jasno reći da u Belorusiji postoji loš diktator. Nema šta da se zataškava, izgubio je sav legitimitet”, izjavio je Šolc na večeri koju je organizovao list “Ziddojče cajtung”, prenio je Rojters.

    On je dodao da su strožije sankcije Evropske unije pravi odgovor na bjeloruske akcije povodom migrantske krize, dodavši da izvještaji o prvim povratnim letovima (migranata) pokazuju odlučnost evropskog bloka i da je to već donijelo dobre rezultate.

  • Si upozorio na “crvenu liniju” Tajvana, Bajden podržava politiku “jedna Kina”

    Si upozorio na “crvenu liniju” Tajvana, Bajden podržava politiku “jedna Kina”

    Američki predsjednik Džozef Bajden i njegov kineski kolega Si Đinping razgovarali su o postupcima Kine u Tibetu, Hong Kongu i Sinđiangu, saopštila je Bijela kuća.

    “Bajden je izrazio zabrinutost zbog postupaka Kine u Sinđangu, Tibetu i Hong Kongu, kao i ljudskim pravima u širem smislu”, navedeno je u saopštenju.

    On je rekao Siju da SAD ostaju privržene politici “jedna Kina” u vezi sa Tajvanom.

    Dva lidera obavezala su se da će raditi zajedno na pitanjima energije i klime.

    Si je poručio Bajdenu da će njegova zemlja morati da preduzme “odlučne mjere” ako snage “protajvanske nezavisnosti” pređu “crvenu liniju”, objavili su kineski državni mediji.

    Kina tvrdi da je Tajvan njen. Peking je obećao da će ostrvo staviti pod kinesku kontrolu, silom ako bude potrebno.

    Dvojica lidera istakli su svoju odgovornost prema svijetu da izbjegnu sukob.

    “Čini mi se da je naša odgovornost kao lidera Kine i SAD da obezbijedimo da naše takmičenje između naših zemalja ne pređe u sukob, bilo namjerno ili nenamjerno“, rekao je Bajden na početku pregovora.

    Govoreći preko prevodioca, Si je rekao da kao dvije najveće svjetske ekonomije i stalne članice Savjeta bezbjednosti UN, Kina i SAD moraju da povećaju komunikaciju i saradnju.

    Zvanična novinska agencija Sinhua opisala je sastanak kao “iskren, konstruktivan, sadržajan i plodonosan”

  • William Hague: Situacija u BiH je ozbiljna, NATO trupe rasporediti u Brčko i aerodrom u Tuzli

    William Hague: Situacija u BiH je ozbiljna, NATO trupe rasporediti u Brčko i aerodrom u Tuzli

    Nekadašnji državni sekretar Velike Britanije i bivši lider Konzervativne partije William Hague u autorskom tekstu za list The Times osvrnuo se na situaciju u BiH te je naglasio kako tenzije mogu gurnuti cijelu Evropu u krizu.

    Na početku teksta Hague se osvrnuo na trenutne odnose evropskih zemalja s Rusijom te je naglasio kako je Njemačka jedna od zemalja koja je posrnula pred ruskim utjecajem.
    “Postoje dvije stvari koje nikada nisam zaboravio u svom prvom susretu s Putinom. Jedna je bila ta da ima najhladnije oči koje sam ikada vidio, a druga se odnosi na to da nam je jednostavno htio prodati puno plina. Neki od naših saveznika nisu bili otporni na ovu strategiju. Njemačka je dozvolila izgradnju Sjevernog toka 2, a koalicija koja bi trebala činiti novu vlast muči se u pregovorima i ok ovom pitanju. Jednom kada Berlin pristane na to, Ukrajina i drugi bit će izloženiji tome da Putin smanji pritisak u plinovodima od kojih države ovise. Svaka slaba tačka zapadnih zemalja se iskorištava. Poljska, otuđena od svojih partnera u EU, suočava se s okrutnom izbjegličkom krizom. Mađarskoj nedostaju prijatelji u Briselu, ali ih pronalazi u Moskvi. Desetine hiljada ruskih vojnika se gomila na granici u blizini Ukrajine i moramo se zapitati šta se može učiniti na ovom planu”, piše Hague.

    Zanemarivanje Zapadnog Balkana

    Nekadašnji diplomata je naglasio kako na svaku od ovih prijetnji postoje odgovori koje Zapad može upotrijebiti protiv Rusije. Međutim, ključna oblast za Zapad, regija u kojoj se potrebno suprotstaviti narušavanju stabilnosti jeste Balkan.

    “Historija je mnogo puta pokazala da zanemarujemo opasnosti na Zapadnom Balkanu. To je bilo žarište 1914. godine i poprište najkrvavijih ratova u Evropi tokom devedesetih godina. Ovdje je Rusija pokušala osujetitti težnje miliona ljudi da žive u stabilnim i zapadno orijentiranim državama. Pokušaj državnog udara u Crnoj Gori, intervencije na referendumu u Sjevernoj Makedoniji te sve čvršći pritisak na politički i poslovni život u Srbiji. Kako bi se zaokružio haos, EU je zatvorila svoja vrata za daljnje proširenje, a Velika Britanija je izgubila utjecaj kroz Brexit”, navodi se u tekstu.


    Hague je naveo kako Zapad, uključujući i Veliku Britaniju, nema luksuz da ignoriše dešavanja na Balkanu.

    “Milorad Dodik godinama potkopava državu Bosnu i Hercegovinu uz aktivnu podršku Rusije i Srbije. Za Moskvu ovo služi u svrhu blokiranja euroatlantskih integracija. Bosna bi bila poput Ukrajine, Gruzije i Moldavije, zemlja koja nema mogućnosti da se pridruži NATO-u ili da ikada funkcionira kao normalna zemlja. Posljednjih sedmica situacija je postala ozbiljna. Dodik se bliži otcjepljenju. Izjavio je da će podići vojsku bosanskih Srba, upravo onu vojsku koja je odgovorna za genocid u Srebrenici. On nastoji da iskoristi slabost Zapada kako bi ubrzao krizu koja vodi ponovnom iscrtavanju mapa, s teritorijom koja bi bila priključena Srbiji”, navodi bivši diplomata.

    Vrijeme za djelovanje

    Ističe kako ovakve prijetnje predstavljaju direktan izazov za Dejtonski sporazum.

    “Kada neko ponovo može da pomjera granice država na etničkoj osnovi, postoji mnogo više manjina čija se lokacija može iskoristiti kao opravdanje za pomjeranje nekih drugih granica. Niko ne treba sumnjati da sve ovo predstavlja prijetnju sigurnosti i stabilnosti evropskog susjedstva. Dok ovo pišem, ministri vanjskih poslova EU barem razgovaraju o situaciji (tekst pisan prije sastanka u Briselu op. a.). Prošle sedmice Christian Schmidt je upozorio da se BiH suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom i da su sukobi realna mogućnost. Njegov prethodnik Paddy Ashdown odradio je brilijantan posao prije 20 godina te je pokazao da se odstupanje od Dejtona neće tolerisati. On je imao čvrstu podršku zapadnih zemalja. U godinama poslije toga EU se opredijelila za ‘dijalog’, što znači smirivanje i slabost”, piše u Hagueovom tekstu.


    Na kraju teksta nekadašnji lider Konzervativne partije se osvrnuo i na najave da će britanska šefica diplomatije Liz Truss fokusirati svoj rad i na Zapadni Balkan.

    “Ministarstvo vanjskih poslova je saopćilo da će Liz Truss pokrenuti ova pitanja kada se ministri vanjskih poslova NATO saveza sastanu u Rigi narednog mjeseca. Međutim, potrebne su neke hitne odluke i akcije. Britanija i EU bi se trebale pridružiti SAD-u u uvođenju sankcija svima koji potkopavaju Dejton. Zapad bi trebao potvrditi podršku visokom predstavniku, podržavajući njegove zakonske ovlasti da direktno interveniše kako bi se zaštitio integritet zemlje”, ističe Hague.

    U zaključku se osvrnuo i na neophodnost slanja NATO trupa u BiH.

    “Male evropske vojne snage, poznatije kao EUFOR, trebale bi biti pojačane NATO trupama raspoređenim na strateški bitnim područjima kao što su Brčko i aerodrom u Tuzli. To zvuči dramatično, ali samo snaga i odlučnost će nas udaljiti od velikih nevolja. Kolaps u Afganistanu pokazuje šta se dešava kada Zapad izgubi pažnju. Ne može se dozvoliti da se isto desi unutar evropskog kontinenta. Zapad mora pogledati u hladne oči Vladimira Putina i suočiti se s njegovim taktikama. Balkan je ključno mjesto za početak primjene toga”, zaključio je Hague.

  • EU uvodi nove sankcije Bjelorusiji

    EU uvodi nove sankcije Bjelorusiji

    Ministri spoljnih poslova Evropske unije postigli su danas dogovor o petoj rundi sankcija Bjelorusiji zbog migrantske krize na granici sa EU, posebno s Poljskom, rekao je danas šef diplomatije Evropske unije Žozep Borelj.

    Mjere će se odnositi na pojedince i kompanije iz Bjelorusije i biće finalizovane narednih dana, dodao je Borelj na onlajn konferenciji.

    • Razgovarali smo na sjednici o pitanju koje je svima nama u mislima – o Bjelorusiji. Razmišljamo o svim opcijama nakon Lukašenkovih akcija koje nas ciljaju. Od sada će više ljudi moći da bude sankcionisano, a moći ćemo da ciljamo one koji iskorišćavaju ranjive osobe koje pokušavaju da uđu u Evropsku uniju – rekao je Borelj.

    On je rekao da je odgovornost “100 odsto na Bjelorusiji”, koja živote migranata izlaže opasnosti.

    • Granice EU nisu otvorene neograničeno. Put do EU ne vodi preko Bjelorusije. Ovo što radi Minsk je politički instrument, takođe je nelegalno i nehumano prema ljudima koji su zatočeni na granici (sa Poljskom), treba im pomoć. U pitanju je vještačka kriza koja za cilj ima da skrene pažnju sa unutrašnjih pitanja u Bjelorusiji gdje se krše ljudska prava – rekao je Borelj.
  • Ministri spoljnih poslova EU spominjali BiH, ali nisu sankcije

    Ministri spoljnih poslova EU spominjali BiH, ali nisu sankcije

    Ministri spoljnih poslova EU danas na sastanku nisu pričali o sankcijama, ali je Žozef Borelj, visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednost, na pres-konferenciji potvrdio da je bilo govora o BiH.

    Iako su pojedini mediji u FBiH danas spekulisali da bi na sastanku moglo biti govora o sankcijama protiv Milorada Dodika, srpskog člana Predsjednštva BiH, ova tema nije bila na dnevnom redu.

    “Kriza u BiH je bila veoma visoko danas na našoj agendi. Situacija tamo je veoma ozbiljna, i veoma sam zabrinut zbog toga što se u ovoj godini koja nije izborna ne priča o reformama, nego umjesto toga neki lideri blokiraju procese kroz retoriku podjela i secesionizma”, naglasio je on.

    On je dodao da EU perspektiva BiH podrazumijeva da je to jedinstvena i suverena zemlja.

    “Potreban je dijalog, da se svi vrate u državne institucije u punom kapacitetu i da počnu da rade na reformama”, podvukao je Borelj.

    Nezvanično saznajemo da su pojedine zemlje EU, među kojima je i Njemačka, spremne da pitanje sankcija razmotre na bilateralnom niovu s onim zemljama koje su za to spremne, ako o tome ne bude konsenzusa među zemljama članicama EU.

    Podsjećanja radi, neke zemlje EU, poput Mađarske, smatraju da sankcije ne bi trebalo da se sprovode.

    Na pitanje o mogućem ratu u BiH, Borelj je odgovrio odrečno.

    “Situacija u BiH je stabilna. Kao što sam rekao, neki lideri tamo koriste separatističku i nacionalističku retoriku i mi moramo insistirati da BiH ostane jedinstvena zemlja. Protivimo se svakoj podjeli i stvaranju nekih novih entiteta. To bi bio izvor novih problema i to moramo izbjeći. To se mora odmah presjeći, kako bismo odmah spriječili buduće problem”, rekao je Borelj.

    Inače, ministri bi sutra trebalo da nastave diskusiju o BiH, a očekuje se da će biti govora o misiji EUFOR-a.

  • Prikazan suhoj pete generacije: Ruski “šah-mat” u Dubaiju

    Prikazan suhoj pete generacije: Ruski “šah-mat” u Dubaiju

    Rusija je u Dubaiju predstavila prototip svog vojnog aviona pete generacije, suhoj Su-75 šah-mat.

    Ovo je prvi put da je ova letelica prikazana van Rusije.

    Ruski štand obišla je i delegacija Emirata, koja je u pregovorima sa SAD za kupovinu njihovih lovaca F-35.

    “Su-75 šah-mat” prvi put je prikazan u julu ove godine. Reč je o ruskom jednomotornom mlaznom lovcu pete generacije, a razvila ga je ruska kompanija “Suhoj”, pre svega za izvoz.

    RIA novosti javljaju da je ruski štand u Dubaiju posetila i delegacija iz Emirata, dok Rojters primećuje da za to vreme veoma slabo napreduju pregovori Ujedinjenih Arapskih Emirata i Sjedinjenih Država o kupovini njihovih lovaca F-35, prenosi RTS.

    U kompjuterskoj simulaciji prikazan je lagan, taktički avion, sposoban da istovremeno nosi pet raketa vazduh-vazduh i da istovremeno uništi više meta.

    Očekuje se da će ovaj avion prvi put poleteti 2023. godine, a tri godine kasnije počeće da se proizvodi. Tek treba da se ugovore porudžbine. Inače, F-35 kompanije “Lokid Martin” američke vojne snage koriste od 2015. godine.

    Zapadne diplomate sumnjaju da bi Emirati, američki saveznici, kupili letelicu poput “šah-mata”, iako je prodaja ruskog oružja u Zalivu povećana poslednjih godina.

    UAE su 2017. godine potpisali preliminarni dogovor za kupovnu Su-35 i radili sa Rusijom na narednoj generaciji lovaca, ali za sada se ne čini da je bilo napretka.

    S druge strane, usporili su i pregovori sa Vašingtonom o nabavci 50 lovaca F-35 lajtning II, usled zabrinutosti američke strane zbog odnosa Kine i Emirata i rasprostranjenosti 5G tehnologije kineskog “Huaveja”.

  • Njemački ministar: Postoje oni koji žele BiH dovesti u pitanje, EU treba razgovarati o sankcijama

    Njemački ministar: Postoje oni koji žele BiH dovesti u pitanje, EU treba razgovarati o sankcijama

    Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas poručio je da u Evropskoj uniji treba razgovarati o tome da li su sankcije mogućnost da se zaustave negativni politički tokovi u Bosni i Hercegovini.

    Ovo je izjavio prije današnje sjednice Vijeća za vanjske poslove Evropske unije. Smatra da je situacija na Zapadnom Balkanu najgora od završetka ratova iz 90-ih godina. Napomenuo je da postoje oni žele dovesti u pitanje Bosnu i Hercegovinu.
    Kako je kazao Maas, potreban je žustriji pristup te je potrebno razgovarati o tome da li su sankcije način da se zaustavi trenutni razvoj situacije u Bosni i Hercegovini.


    Od ranije je poznato da je Njemačka među onim članicama Unije koje su pri stavu da je potrebno sankcionisati one koji su odgovorni za teško stanje u Bosni i Hercegovini. Tome se protive desničarski čelnici pojedinih država.

    Visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell je nakon današnjeg susreta ministara vanjskih poslova istakao da podržavaju jedinstvenu i suverenu Bosnu i Hercegovinu te da će svaki pokušaj podjela biti spriječen.

    “Zabrinuti smo što s druge strane neki političari koriste ovu priliku za retoriku podjela. Moram ponoviti da mi podržavamo jedinstvenu i suverenu BiH, i pozivamo sve političare da sjednu za pregovarački stol”, kazao je Borrell.

  • Na granici Poljske i Bjelorusije vojna mašinerija: “Čeka se okidač da sve pukne”

    Na granici Poljske i Bjelorusije vojna mašinerija: “Čeka se okidač da sve pukne”

    Napeto na granici Poljske i Belorusije jer na hiljade migranata pokušava da uđe u Poljsku, dok su “preko žice” vojska i policija.

    Situacija prijeti da izmakne kontroli budući da su mignatni brojčano nadmašili pripadnike poljske vojske i policije, koji stoje pored ograde potpuno naoružani. Na prelaz su dopremljeni i vodeni topovi, teška vojna mašinerija, a cijelo područje nadlijeću poljski vojni helikopteri.

    Reporteri stranih medija javljaju da je toliko napeto da se samo čeka neki okidač pa da sve izmakne kontroli.

    Podsjetimo, poljska pogranična policija optužila je u nedjelju bjeloruske snage da pripremaju tamošnje migrante da silom probiju graničnu barijeru, zbog čega je graniči prelaz koji je najkritičniji zatvoren.

    “Stranci dobijaju uputstva opremu i suzavac od bjeloruskih vlasti”, stoji u objavi na Twitteru poljske granične policije.

    Već nekoliko dana hiljade migranata iz trećih zemalja zarobljeno je u improviziranim šumskim kampovima na granici s Poljskom dok se temperature kreću oko nule.

    Gomile migranata koji traže put do zemalja članica Evropske unije takođe su se okupile na litvanskoj i letonskoj granici.

    Poljska, Litvanija i Letonija razmišljaju o sazivanju sastanka NATO kao odgovor na krizu, izjavio je u nedjelju poljski premijer Mateuš Moravjecki.

    Mnogi migranti nadaju se ulasku u Njemačku, a kružile su glasine da će od ponedjeljka biti angažovani autobusi koji će ih odvesti do njemačke granice.

    Njemačko ministarstvo spoljnih poslova demantovalo je glasine na Twitteru.

    “Ko god širi te laži, dovodi ljude u veliku opasnost”, stoji u poruci njemačke diplomatije.

    Savjet EU proširio je danas zakonski okvir kojim se omogućava uvođenje sankcija Bjelorusiji navodeći da je to odgovor na instrumentalizaciju ljudi koju sprovodi bjeloruski režim u političke svrhe.

    Ovom odlukom prošireni su kriterijumi koji će omogućiti da se na listi sankcionisanih nađu pojedinci i subjekti koji organizuju ili doprinose aktivnostima Lukašenkovog režima koje omogućavaju ilegalni prelazak spoljnih granica EU.

    “Današnja odluka odražava odlučnost EU da se suprotstavi instrumentalizaciji migranata u političke svrhe. Ovo je reakcija na nehumanu i nezakonitu praksu. Istovremeno, nastavljamo da se suprotstavljamo neprihvatljivoj represiji režima protiv sopstvenog stanovništva i reagovaćemo u skladu s tim”, izjavio je je šef diplomatije EU, Žosep Borelj.

    Današnja odluka Savjeta EU uslijedila je nakon zaključaka Evropskog savjeta od 21. i 22. oktobra 2021. godine, u kojima su lideri EU izjavili da neće prihvatiti bilo kakav pokušaj trećih zemalja da instrumentalizuju migrante u političke svrhe, osudili sve hibridne napade na granicama EU i potvrdili da će odgovoriti na takve poteze Minska.

  • Stoltenberg: Alijansa nije postigla konsenzus o članstvu Ukrajine

    Stoltenberg: Alijansa nije postigla konsenzus o članstvu Ukrajine

    Zemlje NATO-a još nisu postigle konsenzus o tome da li Ukrajina treba da bude dio te organizacije, izjavio je generalni sekretar Alijanse Јens Stoltenberg.

    • Ako želite da budete članica Alijanse, onda morate da ispunite NATO standarde. Mi pomažemo Ukrajini organizovanjem borbe protiv korupcije, ali 30 saveznika mora da se saglasi i sada nemamo konsenzus o pozivanju Ukrajine da postane punopravna članica – rekao je Stoltenberg.

    On je napomenuo da je NATO ojačao odnose sa Ukrajinom, ali je pojasnio da ova država ne podliježe petom članu povelje ove organizacije, koji predviđa kolektivnu odbranu.

    Na samitu u Bukureštu u aprilu 2008. godine, NATO je usvojio političku izjavu da će Ukrajina i Gruzija na kraju postati članice Alijanse, ali su odbili da obezbijede Akcioni plan za članstvo /MAP/ za ove zemlje, što predstavlja prvi korak u pravnom postupku za pridruživanje ovoj organizaciji.

    Prema riječima stručnjaka iz Brisela, u proteklih 12 godina Kijev i Tbilisi, prije su se udaljili od mogućnosti pridruženja Alijansi, nego što su se približili.

    NATO ne priznaje države sa neriješenim teritorijalnim problemima, jer njihovo članstvo može cijeli savez uvući u vojni sukob.

    U februaru 2019. godine, ukrajinski parlament odobrio je izmjene i dopune Ustava, čime su potvrđene aspiracije Kijeva o ulasku u Alijansu sa definicijom o “nepovratnosti evroatlantskog kursa”, podsjeća TASS.