Kategorija: Svijet

  • Od danas u Austriji lockdown: Građani se smiju kretati samo na posao i u školu

    Od danas u Austriji lockdown: Građani se smiju kretati samo na posao i u školu

    U Austriji je od ponoći uvedeno cjelodnevno ograničenje slobode kretanja za sve građane s ciljem suzbijanja širenja koronavirusa.

    Austrijski parlament usvojio je odluku o zatvaranju koja je u ponoć stupila na snagu u cijeloj zemlji, a zbog toga su širom Austrije organizovani protesti protiv covid mjera.

    Građani svoj dom mogu napustiti samo ako moraju na posao ili u školu, odnosno u kupovinu potrepština za život, ali i radi psihičkog i fizičkog oporavka.

    Sve prodavnice, osim prodavnica prehrambenih artikala, drogerija i apoteka, su zatvorene, uključujući restorane, hotele i kulturne i zabavne ustanove.

    U svim javnim zatvorenim prostorima uvodi se obaveza nošenja maske FFP2, što važi i za radno mjesto, gdje se i dalje primjenjuje takozvano 3G pravilo, prenose mediji.

    Prema ovom pravilu, na posao mogu doći samo vakcinisani, oporavljeni ili negativno testirani.

    Austrijska vlada je najavila da će zatvaranje trajati 20 dana, odnosno do 12. decembra.

    S obzirom na to da se takvo ograničenje slobodnog kretanja može uvesti za najviše 10 dana, bit će potrebna odluka o produženju.

  • Haos u Americi: Kolima uleteo u ljude, raste broj mrtvih

    Haos u Americi: Kolima uleteo u ljude, raste broj mrtvih

    Automobil u brzini uleteo je u božićnu paradu u američkom gradu Vokiša, ubivši najmanje pet osoba i ranivši 40, uključujući grupu mladih plesača, tvrde mediji.

    Incident se dogodio u nedelju, a šef policije tog grada Den Tomson je rekao da je osoba koja se smatra odgovornom u pritvoru, dok je vozilo, nakon incidenta, pronađeno na 32 km zapadno od Milvokija, prenosi agencija Rojters.

    “Vozilo je udarilo u više od 20 osoba. Neki od poveđenih su deca, a ima nekoliko smrtnih slučajeva kao posledica ovog incidenta”, rekao je Tomson novinarima.

    Upitan o smrtnim slučajevima, on je naglasio da nema tačan broj u ovoj trenutku. Lokalne vlasti su saopštile da su odvele 11 odraslih i 12 dece u šest bolnica u tom okrugu, a da porodice i prijatelji prevezli još mnoge u bolnice. Rečeno je i da nije poznato da li je incident povezan sa terorizmom. Na video snimku objavljenom na internetu vidi se crveno sportsko terensko vozilo kako prolazi kroz paradu, naletevši na, kako se čini, više od deset ljudi pre nego što je masa potrčala sa trotoara da pruži pomoć.

    Na drugom snimku se čini da je policija otvorila vatru na vozilo dok probija ulične barijere. Tomson je rekao da je jedan policajac pucao na vozilo.
    Belen Santamarija, njen suprug i njihova trogodišnja ćerka, planirali su da se pridruže kasnopodnevnoj paradi sa svojom katoličkom crkvom, ali Santamarija, 39-godišnja meksička radnica u fabrici, probudila se u nedelju sa bolovima u leđima, pa je porodica umesto toga posmatrala procesiju sa trotoara.
    “SUV je naišao punom brzinom. Onda sam počela da čujem ljude kako vrište”, izjavila je Santamarija.

    Sakrila se u restoranu sa ćerkom, dok je njen muž, 39-godišnji dostavljač Hesus Očoa, trčao napred da pokuša da pomogne povređenim ljudima. Rekao je da je od drugih članova njihove crkve čuo da je povređeno oko 10 članova, uglavnom Latinoamerikanaca. Bolnica za decu u Viskonsinu objavila je na Tviteru da je primila 15 pacijenata do 20 časova, ne prijavivši nijedan smrtni ishod.

  • Najavili peti talas epidemije; zemlji preti vanredno stanje

    Najavili peti talas epidemije; zemlji preti vanredno stanje

    Nemačka bi mogla da se suoči sa novim talasom koronavirusa ako više ljudi ne bude vakcinisano, upozorio je Lotar Viler, predsednik Instituta Robert Koh.

    “Ako smanjenje društvenih kontakata i povećanje stope vakcinacije ne poboljšaju značajno situaciju, trenutne analize sugerišu da ćemo doživeti i peti talas zaraze”, rekao je Viler.

    Nemačka se trenutno bori sa četvrtim talasom pandemije koronavirusa, a zemlji preti vanredno stanje, rekao je nedavno.

    Viler je istakao da će sadašnje ponašanje ljudi odrediti situacije ove zime. On je dodao da je šteta što se više ljudi nije odlučilo za ove relativno lake korake.

    On je ponovo apelovao na ljude da izbegavaju veća okupljanja i događaje koji se održavaju u zatvorenom prostoru.

    Viler je naveo i da je potrebno preventivno delovati u onim saveznim državama koje nisu toliko pogođene, a kao primer je naveo ograničavanje kontakata.

    On je pozvao na veći odziv na vakcinaciju, ali je upozorio da to neće biti dovoljno, već da je potrebno i ograničavanje kontakata kako bi se sprečio brži porast broja slučajeva.

    “Vakcina je izlaz iz pandemije”, rekao je on. Međutim, naglasio je da nema stopostotne zaštite, iako vakcine pružaju veoma visok stepen, posebno protiv težih oblika bolesti.

    Institut Robert Koh poziva da se vakciniše više ljudi i smatra da bi najmanje 85 odsto građana starosti od 12 do 59 godina i 90 odsto građana starijih od 60 godina trebalo da bude potpuno vakcinisano.

  • Nešto misteriozno se dešava; Najavljena kataklizma – desilo se nešto drugo

    Nešto misteriozno se dešava; Najavljena kataklizma – desilo se nešto drugo

    Naučnici su najavili kataklizmu u Africi, ali do nje nije došlo. Iako je malo ljudi vakcinisano, mrtvih nema mnogo.

    Neki kažu da je to zbog pretežno mlade populacije, ali i prethodnih infekcija malarijom.

    Na prometnoj pijaci u predgrađu Hararea, Njaša Ndou drži masku u džepu, dok stotine ljudi, uglavnom bez maske, okupljaju se da kupuju ili prodaju voće i povrće izloženo na drvenim klupama, piše Asošiejted pres.

    Slično je širom Zimbabvea gde je koronavirus otišao u istoriju, a politički skupovi, koncerti i porodična okupljanja su se vratili.

    “Kovid 19 je gotov, kada ste poslednji put čuli da je neko umro od njega?, kaže Ndou.

    “Maska je tu da zaštiti moj džep”, dodaje on.

    “Policija traži mito, pa ću ostati bez para ako ne budem imao masku”, objašnjava on.

    Ranije ove nedelje, Zimbabve je zabeležio samo 33 nova slučaja zaraze koronavirusom i nijedan smrtni slučaj, što se poklopilo sa padom broja novih infekcija širom kontinenta, a SZO kaže da taj broj stalno opada od jula.

    Kada se koronavirus prvi put pojavio prošle godine, zdravstveni zvaničnici su se plašili da će pandemija poharati Afriku i ubiti milione.

    Iako se još ne zna koliki će biti ukupan broj žrtava, ovaj katastrofalni scenario se nije dogodio ni u Zimbabveu ni na ostatku kontinenta.

    Naučnici kažu da je veoma teško doći do pravih podataka, posebno u nekim zemljama sa nedostatkom kontrole bolesti, i upozoravaju da bi se ovaj trend vrlo lako mogao preokrenuti.

    “Nešto misteriozno se dešava u Africi”

    Ali nešto “misteriozno” se zaista dešava u Africi što zbunjuje naučnike, kaže Vafa El Sadr, šef Odeljenja za globalno zdravlje na Univerzitetu Kolumbija.

    “Afrika nema ni vakcine ni sredstva za borbu protiv Covid-19 kao u Evropi i Sjedinjenim Državama, ali im iz nekog razloga ide bolje“, rekla je ona.

    U Africi je vakcinisano manje od šest odsto stanovništva.

    Već mesecima SZO u svojim nedeljnim izveštajima opisuje Afriku kao jednu od “najmanje pogođenih regiona sveta”.

    Neki istraživači kažu da je kontinent izbegao smrtonosne posledice zbog pretežno mladog afričkog stanovništva – prosečna starost je 20, u poređenju sa 42 godine u zapadnoj Evropi – kao i niže stope gradskog stanovništva i sklonosti da se mnogo vremena provodi na otvorenom.

    Nekoliko studija ispituje da li postoje drugi uzroci, uključujući genetske uzroke ili prošle infekcije.

    U petak su istraživači iz Ugande izvestili da pacijenti sa kovid 19 koji su bili izloženi malariji imaju blaže simptome i manji rizik od smrti od onih koji nisu.

    “Mislili smo da ćemo naći veću stopu negativnih ishoda kod onih koji su imali malariju jer je to nešto što smo videli kod onih koji su zaraženi malarijom i ebolom”, rekla je Džejn Ačan, viši savetnik u Konzorcijumu za malariju i koautor studije.

    ” Iznenadili smo se kada smo primetili upravo suprotno – malarija možda ima zaštitno dejstvo”.

    Achan je rekao da ovo sugeriše da prethodna infekcija malarijom može ublažiti tendenciju imunološkog sistema ljudi da preterano reaguje kada su zaraženi koronavirusom.

    Studija je predstavljena u petak na sastanku Američkog udruženja za tropsku medicinu i higijenu.

    Kristijan Hapi, direktor Afričkog centra za genetiku infektivnih bolesti na Univerzitetu Redeemer u Nigeriji, kaže da su vlasti uspele da savije krivu čak i bez vakcina i pripisuju zasluge širokoj mreži zdravstvenih radnika u zajednici.

    “Nije uvek u pitanju količina novca koju imate ili koliko su sofisticirane vaše bolnice”, rekao je on.

    Devi Sridhar, šef Odeljenja za globalno javno zdravlje Univerziteta u Edinburgu, kaže da afrički lideri nisu dovoljno hvaljeni zbog svojih zasluga i brzog odgovora, napominjući da je Mali zatvorio svoje granice čak i pre nego što je stigao kovid 19.

    Sridhar je, inače, poznat po tome što se zalaže za ekstremne mere u borbi protiv infekcije.

    “Mislim da u Africi postoji drugačiji kulturni pristup i da su humanije pristupili koronavirusu jer su imali iskustva sa ebolom, dečijom paralizom i malarijom”, kaže Sridhar.

    Južna Afrika teško pogođena

    Poslednjih meseci, koronavirus je teško pogodio Južnu Afriku i procenjuje se da je ubio 89.000 ljudi, što me čini najvećim zabeleženim smrtnim slučajevima od bilo koje druge afričke zemlje.

    Ali vlasti u afričkim zemljama do sada, iako priznaju da postoje problemi sa podacima, ne prijavljuju mnogo žrtava povezanih sa kovid 19.

    Podaci Svetske zdravstvene organizacije pokazuju da je broj umrlih u Africi samo tri odsto od ukupnog svetskog broja.

    Poređenja radi, broj umrlih u Americi i Evropi je 46, odnosno 29 odsto od ukupnog broja umrlih.

    U Nigeriji, najmnogoljudnijoj zemlji Afrike, vlada je zabeležila samo 3.000 smrtnih slučajeva

    “Rekli su da će mrtvi ležati po ulicama”
    Zbog niske stope zaraze, Nigerijci poput Opemipe Are (23) iz Abudže lakše dišu.

    “Rekli su da će mrtvih biti svuda na ulicama, ali ništa slično se nije dogodilo”, rekla je ona.

    U petak su nigerijske vlasti pokrenule kampanju za značajno proširenje vakcinacije te zapadnoafričke nacije protiv koronavirusa.

    Zvaničnici planiraju da vakcinišu polovinu stanovništva pre februara, što je cilj za koji misle da će im pomoći da ostvare imunitet stada.

    Oievale Tomori, nigerijski virolog koji je član nekoliko savetodavnih grupa SZO, sugerisao je da Africi možda neće trebati toliko vakcina kao Zapadu.

    On kaže da se ta ideja, iako kontroverzna, ozbiljno raspravlja među afričkim naučnicima – i podseća na predlog britanskih zvaničnika koji su izneli prošlog marta da se dozvoli kovid-19 da slobodno zarazi stanovništvo kako bi se izgradio imunitet.

    To, međutim, ne znači da u Africi nisu potrebne vakcine.

    “Moramo da se vakcinišemo da bismo se pripremili za sledeći talas”, rekao je Salim Abdool Karim, epidemiolog sa Univerziteta Kvazulu-Natal u Južnoj Africi koji je prethodno savetovao vladu Južne Afrike o kovid 19.

    “Gledajući šta se dešava u Evropi, velika je verovatnoća da će se još slučajeva preliti ovde. “

    Uticaj koronavirusa je takođe relativno smanjen van Afrike u siromašnim zemljama poput Avganistana, gde su stručnjaci predvideli da će epidemija biti katastrofalna usred tekućih sukoba. Hashmat Arifi, 23-godišnji student iz Kabula, rekao je da mesecima nije video nikog sa maskom, uključujući goste na nedavnom venčanju kome je prisustvovao zajedno sa stotinama gostiju.

    Na njegovim univerzitetskim predavanjima, više od 20 studenata rutinski sedi jedan pored drugog bez maski.

    “U poslednje vreme nisam video nijedan slučaj korone”, rekao je Arifi.

    Do sada je Avganistan zabeležio oko 7.200 smrtnih slučajeva od 39 miliona ljudi, iako je zbog sukoba sprovedeno malo testiranja, a stvarni broj slučajeva zaraze i smrti je nepoznat.

    U Zimbabveu, lekari su bili zahvalni na pauzi od kovid 19, ali su se plašili da je to samo privremeno.

    ” Ljudi treba da ostanu veoma oprezni”, upozorio je dr Johanes Marisa, predsednik Udruženja zdravstvenih i stomatoloških privatnih lekara Zimbabvea. On se plaši da će novi talas koronavirusa pogoditi Zimbabve sledećeg meseca.

    “Samozadovoljstvo je ono što će nas uništiti jer bi virus mogao da nas zatekne nespremne.”

  • Njemačka uvodi obaveznu vakcinaciju?

    Njemačka uvodi obaveznu vakcinaciju?

    U Njemačkoj su u toku diskusije o mogućnosti da od naredne godine bude uvedena obavezna vakcinacija, piše britanski dnevnik Telegraf.

    Austrija je tokom sedmice objavila da će vakcinacije biti obavezne od 1. februara naredne godine zbog čega je premijer pokrajine Bavarske Markus Zoder najavio sličnu mogućnost.

    “Poput Austrije i mi moramo da vodimo diskusiju o potrebi obavezne vakcinacije za svakoga od druge polovine naredne godine”, naglasio je Zoder.

    Ovo pitanje dominira naslovnim stranama u današnjim izdanjima njemačke štampe.

    Kolumnista lista Špigl Sofi Garb podržava obaveznu vakcinaciju i smatra da je jedna od najvećih grešaka u pandemiji to što imunizacija nije bila obavezna.

    Ona smatra da protivnici vakcinacije navodno štite slobode pojedinaca, ali da time ograničavaju slobode svih ostalih.

    Međutim, Di Velt piše da se pravilo “moje tijelo, moj izbor” ne odnosi samo na abortus i eutanaziju, već i na vakcine.

    Stopa vakcinacija u Njemačkoj je nešto ispod 70 odsto što je nešto niže od ostalih zapadnoevropskih susjednih zemalja.

  • U Beču 35.000 ljudi protestovalo protiv novog lockdowna

    U Beču 35.000 ljudi protestovalo protiv novog lockdowna

    U Beču je danas protestovalo 35.000 osoba protiv novog lockdowna ili zatvaranja koji će početi u ponedjeljak, 22. novembra. Nisu izostala ni hapšenja.

    Spomenuti broj demonstranata je policijska procjena, dok u ekstremno desničarskoj Slobodarskoj stranci (FPO) tvrde da je bilo 100.000 demonstranata. Bilo je angažovano 1.300 policajaca, kao i policijski psi.

    Učesnici protesta nosili su transparente na kojima je, između ostalog, bilo ispisano “Nevakcinisan” i “Ovako je počelo 1938. godine”. Uhapšeno je nekoliko osoba, a glasnogovornik policije je kao razlog za to naveo činjenje prekršaja i pružanje otpora policijskim naredbama. Prema pisanju austrijskog dnevnog lista Der Standard, kršene su i epidemiološke mjere.

    Iz policije su saopćili da je situacija bila napeta – korištena su pirotehnička sredstva, policajci su gađani limenkama piva i plastičnim flašama. Jedan od demonstranata je pokušao izvaditi pištolj iz futrole policajca. Zbog ranijih navoda, posebno su od eventualnih napada bili zaštićeni bolnice, sjedišta medijskih kuća i državne institucije.
    Policajci su preko razglasa više puta upozoravali da se moraju nositi zaštitne maske te da će biti sankcionisani oni koji to ne budu učinili.

    Protestima su prisustvovali građani iz cijele Austrije, kao i oni koji su došli iz susjednih država. Protesti su održani i u Innsbrucku te im je prisustvovalo 800 ljudi, piše Der Standard.
    Podsjećamo, u Austriji 22. novembra počinje 20-dnevno zatvaranje za sve, i za nevakcinisane i za vakcinisane. Vlast je tako odlučila zbog velikog broja zaraženih koronavirusom. Od 1. februara sljedeće godine bit će obavezna vakcinacija protiv koronavirusa.

    Protiv epidemioloških mjera, među kojima je i pravilo “vakcinisan, prebolio, testiran” (VPT) protestovalo je 10.000 građana u Zagrebu. U Roterdamu se sinoć, 19. novembra, također nasilno protestovalo protiv Covid propusnica.

  • Tri “bureta baruta” u Evropi

    Tri “bureta baruta” u Evropi

    Francuski list “Uest Frans” napravio je listu evropskih regiona u kojima bi mogao izbiti veliki rat – “bure baruta” je, između ostalih, i Bosna i Hercegovina.

    Prema navodima autora članka Fabiena Kazenava, u Evropskoj uniji se poslednjih nedelja sve više strahuje da će na pragu kontinenta izbiti oružani sukob – situacija u regionu se zahuktava zbog hiljada migranata iz Južnog Kurdistana koji su skupljaju na granici Poljske i Belorusije.

    Varšava ne pušta izbeglice sa Bliskog istoka na teritoriju Evropske unije, podseća novinar i dodaje da je Poljska na svojim istočnim granicama rasporedila oko 15.000 vojnika koji pružaju podršku graničarima i policiji. Prema rečima Kazenava, strane se međusobno optužuju za migrantsku krizu, a “radikalizacija učesnika u konfrontaciji može dovesti do slučajnog incidenta sa poljskim, litvanskim, letonskim ili beloruskim vojnicima”.

    Novinar je ubeđen da je još jedna tačka intenzivne napetosti na karti Evrope – granica između Rusije i Ukrajine. Prema njegovim rečima, u slučaju rata u Donbasu Moskva se može zauzeti za Donjecku i Lugansku narodnu republiku (DNR i LNR).

    U scenariju koji je “katastrofalan” po Kijev, ruska vojska će, smatra Kazenav, formirati tampon zonu ne samo za zaštitu Donjecka i Luganska, nego i za bezbednost Krima.

    Postoji zabrinutost i zbog mogućeg građanskog rata u Bosni i Hercegovini. Prema rečima autora članka, 1995. godine krvoproliće je okončano Dejtonskim sporazumom koji je podelio državu na Federaciju BiH i Republiku Srpsku, međutim, tu krhku strukturu mogu narušiti nacionalistička raspoloženja u različitim delovima zemlje, zaključuje novinar.

  • Njemačka neće kao Austrija uvoditi obavezno vakcinisanje protiv korone

    Njemačka neće kao Austrija uvoditi obavezno vakcinisanje protiv korone

    Nakon što je Austrija najavila da će od februara naredne godine uvesti obavezno vakcinisanje protiv koronavirusa, iz susjedne Njemačke poručuju da u ovoj zemlji tako nešto neće raditi.

    Kako je rekao ministar vanjskih poslova Njemačke Heiko Maas, o takvim mjerama u Njemačkoj ne razmišljaju.
    “To nije potrebno, a i teško je tako nešto provesti s ustavnopravnog aspekta”, kazao je Maas za Bild.

    Političarka iz redova stranke FDP zadužena za zdravstvo Christine Aschenberg-Dugnus ističe da ne pomaže prijetnja obavezom vakcinisanja.
    “Posebno zemlje sa dramatičnim brojevima novozaraženih treba da se koncentrišu na proširenje ponude vakcinisanja i primjenu novih mjera – poručila je Aschenberg-Dugnus.

    Podsjećamo, Njemačka se suočava sa velikim problemima zbog četvrtog vala pandemije koronavirusa. Svakodnevno se bilježe desetine hiljada novozaraženih, zbog čega je zdravstveni sistem pred velikim izazovom.

  • Ruski koncern spreman da  isporuči PVO sisteme u najkraćem mogućem roku

    Ruski koncern spreman da isporuči PVO sisteme u najkraćem mogućem roku

    Ruski odbrambeni koncern “Rosoboroneksport” spreman je da u najkraćim mogućim rokovima razmotri eventualni zahtev Srbije po pitanju isporuke PVO sistema.

    To je izjavio direktor te ruske korporacije Aleksandar Mihejev nakon završetka sajma vojne tehnike “Eršou 2021” koji je održan u Dubaiju.

    “Trenutno ne vodimo sa Srbijom pregovore po pitanju isporuka PVO sistema. Međutim, u slučaju da se obrate sa takvih zahtevom, spremni smo da u najkraćem mogućem roku odgovorimo i isporučimo vojnu tehniku“, kazao je on, prenosi Sputnjik.

    Ruski mediji navode i da je Srbija jedan od najvećih uvoznika ruskog oružja i vojne tehnike u Evropi.

    Podsećaju i da je Srbija od Rusije kupila sedam helikoptera Mi-17 i Mi-35, dobila na poklon šest aviona MiG-29 i 10 oklopnih vozila BRDM-2MS.

    Ruski mediji dodaju i da je Srbija nabavila i raketni sistem Pancir-S1, dok je predsednik Aleksandar Vučić svojevremeno najavljivao da Srbija želi i da od Rusije kupi PVO sistem S-400.

  • Stiglo upozorenje iz Amerike: “Ostalo nam je malo vremena”

    Stiglo upozorenje iz Amerike: “Ostalo nam je malo vremena”

    Predstavnici američkih obaveštajnih službi upozorili su da je ostalo malo vremena da se stane na put “ofanzivi” Rusije na Ukrajinu.

    Pozivajući se na reči neimenovanih američkih i evropskih zvaničnika, Rusija, navodno, još uvek nije donela odluku šta će raditi sa vojskom koju je “nagomilala” na granici sa Ukrajinom, iako se Amerika prema toj činjenici “odnosi veoma ozbiljno”.

    “Predstavnici američkih službi nastoje da ubrzaju evropske zemlje po pitanju saradnje sa SAD kako bi se razmotrio paket ekonomskih i vojnih mera po pitanju obuzdavanja Moskve”, navodi list.

    “Njujork tajms” takođe piše i da je upravo iz tog razloga direktor američke Nacionalne obaveštajne službe Evril Hejns otputovao u Brisel kako bi informisao ambasadore NATO-a o mogućoj ofanzivi Rusije na Ukrajinu.

    Upravo to je, prema pisanju lista, i bila jedna od najvećih “kratkoročnih pretnji” tokom pregovora.

    Ruski mediji, međutim, podsećaju da je predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin u više navrata komentarisao upozorenja Zapada o navodnoj ofanzivi Moskve na Ukrajinu rekavši da su takve optužbe u najmanju ruku preuveličane.