VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • EU predlaže rok od devet mjeseci za validnost vakcinacije

    EU predlaže rok od devet mjeseci za validnost vakcinacije

    Evropska unija će preporučiti rok od devet mjeseci za validnost vakcinacije protiv kovida-19 za putovanja u evropskom bloku, a takođe će predložiti davanje prioriteta vakcinisanim putnicima, navodi se u dokumentu Evropske komisije u koji je njujorška agencija „Blumberg“ imala uvid.

    Evropska komisija će predložiti da zemlje članice nastave da primaju sve putnike koji su imunizovani vakcinama koje je odobrio evropski blok.
    Takođe poziva zemlje da se ponovo otvore od 10. januara za sve one koji su dobili vakcine koje je odobrila Svjetska zdravstvena organizacija.

    Predložene izmjene, takođe, uvode novo vremensko ograničenje za validnost vakcinacije protiv kovida, što sugeriše da će buster doze biti potrebne nakon perioda od devet mjeseci.

    Očekuje se da će prijedlozi, koji se odnose na putovanja izvan EU, biti objavljeni kasnije danas.

    Vlade EU traže da blok izjednači razlike u pravilima kako bi se olakšala putovanja, nakon što su vlade zauzele različite pristupe prema dužini važenja vakcine i buster dozama.

  • Odobren sputnjik M, vakcina za uzrast od 12 do 17 godina

    Odobren sputnjik M, vakcina za uzrast od 12 do 17 godina

    Ministarstvo zdravlja Rusije odobrilo je danas vakcinu sputnjik M protiv virusa korona, koja je namijenjena djeci od 12 do 17 godina.

    Dozvola za registraciju vakcine sputnjik M za tinejdžere važiće pet godina, navodi se u dokumentima objavljenim danas na sajtu registra lijekova Ministarstva zdravlja Rusije, prenosi TAS S.

    Vakcina se daje u dvije doze, koje se primaju u intervalu od 21 dana.

    Ministarstvo je napomenulo da će se vakcinacija tinejdžera od 12 do 15 godina obavljati samo uz saglasnost roditelja ili staratelja, dok tinejdžeri od 15 i više godina mogu dobiti vakcinu uz sopstveni dobrovoljni pristanak.

    Zamjenica ruskog premijera Tatjana Golikova rekla je ranije danas da vakcina protiv virusa korona za djecu neće biti distribuirana do kraja decembra.

    Klinička testiranja vakcine sputnjik među djecom i tinejdžerima od 2 do 17 godina počela su 5. juna u Moskvi.

    Direktor Gamaleja centra Aleksandar Gintsburg objasnio je da je uobičajna koncentracija sputnjika smanjena pet puta za tinejdžere i deset puta za mlađu djecu.

  • U Sočiju sastanak Vučića i Putina

    U Sočiju sastanak Vučića i Putina

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastaće se u Sočiju sa predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom.

    Vučić je, pred odlazak u Rusiju, izjavio da je taj susret veoma značajan za Srbiju i da će biti razgovarano o svim ključnim političkim pitanjima, kao i o gasu.

    Putina će, kaže Vučić, obavijestiti i o toku razgovora u vezi sa Kosovom i Metohijom, kao i dešavanjima na zapadnom Balkanu.

  • Bajden nije pozvao BiH na forum demokratije

    Bajden nije pozvao BiH na forum demokratije

    Bosna i Hercegovina je, uz Bjelorusiju i Mađarsku, jedina u cjelini evropska zemlja koja nije dobila poziv na Samit za demokratiju, online forum više od stotinu država koji je organizovao Džo Bajden, američki predsjednik.

    Ni u Ambasadi SAD u Sarajevu, ali ni u Ministarstvu spoljnih poslova BiH, nismo mogli dobiti objašenjenje koji je razlog nepozivanju. U američkoj ambasadi su nam pojasnili da se radi o događaju koji direktno organizuje Bijela kuća, a ne Stejt department, te da su u naše ime uputili pismo Bijeloj kući, ali nam do zaključenja broja, možda i zbog vremenske razlike, nije stigao odgovor. U Ministarstvu spoljnih poslova su objasnili da su naše pitanje uputili u Kabinet ministarke Bisere Turković, ali nam do zaključenja broja nije stigao odgovor.

    Nezvanično, postoje četiri moguća objašnjenja zbog čega BiH nije dobila poziv. Jedan razlog bi mogla biti činjenica da BiH nije uskladila svoje djelovanje prema Rusiji i Kini u skladu sa smjernicama spoljne politike EU, imajući u vidu da je Bajdenov forum i zamišljen između ostalog i kao diplomatsko sredstvo pritiska na ove dvije zemlje. Međutim, ovo objašnjenje je na klimavim nogama ako uzmemo u obzir da je poziv dobila Srbija, koja takođe ne slijedi evropske smjernice u odnosu na Rusiju i Kinu i ne krije da ima dobre odnose s njima.

    Drugo moguće objašnjenje je činjenica da je BiH odbila da potpiše sporazum s Vladom SAD o razmjeni podataka o putnicima na aerodromima, što SAD vide kao važan korak za borbu protiv terorizma. Napomene radi, Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, prije godinu dana je rekao da će Srbija potpisati ovaj sporazum jer ga smatra važnim za poboljšanje odnosa s Amerikom.

    Treće moguće objašnjenje bi moglo biti u činjenici da zbog političkih blokada i nefunkcionisanja institucija u BiH nije bilo napora s bh. strane da se uključi u ovaj forum. Mediji u Srbiji, na primjer, javljaju da ta zemlja takođe nije dobila poziv, ali da se poslije snažne akcije srpske diplomatije naknadno našla na listi pozvanih zemalja.

    Četvrto moguće objašnjenje bi se moglo ogledati u činjenici da su na forum pozvani predstavnici nevladinih organizacija i aktivista iz BiH, što bi moglo značiti da su SAD odlučile da BiH ima predstavnike iz ove oblasti, a ne iz politike ili diplomatije.

    Strani mediji ističu da se Bijela kuća vodila s dvije vrste kriterijuma kada je sačinjavala listu učesnika, a da su joj glavne preporuke davali službenici Nacionalnog demokratskog instituta (NDI) i Nacionalne zadužbine za demokratiju (NED) u svakoj od zemalja. Prva vrsta kriterijuma je navodno bazirana na njihovom inputu, odnosno pozivanje demokratskih zemalja i aktivista za ljudska prava. Druga vrsta kriterijuma su, kako je navedeno, nacionalni interesi SAD. Primjera radi, poziv je dobila Poljska, ali ne i Mađarska, iako su obje zemlje u Briselu viđene kao zemlje sa smanjenim demokratskim kapacitetima. Poljska je inače poznata kao lojalni saveznik SAD i protivnik Rusije, dok je Mađarska dosta bliska s Rusijom. Prema medijskim napisima, 69 odsto zemalja koje su dobile poziv se smatraju demokratskim, 28 zemalja djelimično slobodnim, a tri odsto zemalja neslobodnim.

    Sam forum zamišljen je kao skup jačanja demokratije i slobode izražavanja. U Stejt departmentu ističu da će forum pružiti platformu za odbranu demokratije i ljudskih prava kod kuće i u inostranstvu.

    “Ovo će biti prilika da čujemo, učimo i da se angažujemo s različitim akterima u područjima koja su od kritične važnosti za obnovu demokratije na globalnom nivou. Takođe će pokazati jedinstvenu prednost demokratije: da se javno prihvate nesavršenosti i da im se javno i transparentno suprotstavimo”, naglašeno je na sajtu Stejt departmenta.

    Kako je navedeno, forum će imati tri glavne oblasti – odbranu od autoritarizma, borbu protiv korupcije i promocija poštovanja ljudskih prava.

  • Makron traži hitan sastanak ministara EU nakon tragedije u Lamanšu

    Makron traži hitan sastanak ministara EU nakon tragedije u Lamanšu

    Francuski predsjednik Emanuel Makron zatražio je danas hitan sastanak ministara EU za imigraciju nakon utapanja 31 migranta tokom pokušaja da dođu do Velike Britanije.

    “Francuska neće dozvoliti da Lamanš postane groblje”, navodi se u saopštenju iz Kancelarije francuskog predsjednika.

    On je, takođe, zatražio hitno pojačanje Evropske agencije za granice – Fronteks.

    Lokalni zvaničnik Frenk Dersin rekao je nešto ranije da se najmanje 31 migrant utopio kada je potonuo gumeni čamac kojim su pokušali da pređu Lamanš iz Francuske u Veliku Britaniju.

  • Bečki Standard: Eichhorst i Varhelyi podržavalju želje HDZ-a za treću izbornu jedinicu

    Bečki Standard: Eichhorst i Varhelyi podržavalju želje HDZ-a za treću izbornu jedinicu

    Njemačka se zalaže za sankcije lideru SNSD-a Miloradu Dodiku, a bivši britanski ministar vanjskih poslova William Hague čak je za slanje NATO trupa, no, prema pisanju austrijskog “Der Standarda” na putu im stoje Angelina Eichhorst i Oliver Varhelyi.

    Prema pisanju austrijskog lista, za uvođenje sankcija Dodiku su Njemačka i zemlje Beneluksa, zainteresirane su i Češka, Švedska i Finska. Nejasno je koliko bi država EU podržalo sankcije lideru SNSD-a, koji je Bosnu i Hercegovinu gurnuo u najveću krizu od kraja rata 1995. godine.

    “EU je podijeljena po tom pitanju, jer Dodik također dobija podršku – na primjer od desno-populističkih šefova vlada Mađarske i Slovenije Viktora Orbana i Janeza Janše.Već je poznato da ju je dobio od Rusije i Srbije”, navde oni.

    Potrebno je 15 država

    List navodi da je za sankcije potrebno odobrenje 15 država EU. Dodikovom prijetnjom da će Republika Srpska istupiti iz zajedničke vojske, pravosuđa i poreskih i carinskih organa, Republika Srpska bi mogla postati neka vrsta odmetničke države – slično kao i Pridnjestrovlje u Republici Moldaviji.

    “Evropska služba za vanjske poslove jednako je neodlučna u slučaju Dodika kao i zemlje EU poput Austrije. Direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelina Eichhorst zalaže se za promjenu izbornog zakona i, poput mađarskog povjerenika za pregovore o proširenju Olivera Varhelyija, podržava želje hrvatskog nacionalističkog HDZ-a”, smatraju oni.

    HDZ želi svoju izbornu jedinicu u kojoj ima većinu, kako bi ubuduće samo političari HDZ-a mogli biti birani za hrvatske predstavnike u državno Predsjedništvo, dodaju te kažu kako je šef HDZ-a Dragan Čović politički je blisko povezan sa Dodikom.

    Britanija odgovara

    Velika Britanija je mnogo jasnije od EU reagovala na Dodikovu destabilizaciju, misli autor. Britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss stavila je Balkan na dnevni red sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a 30. novembra u Rigi. U Londonu postoji zabrinutost i zbog ponovnog naoružavanja u Srbiji. Bivši ministar vanjskih poslova William Hague nedavno je u Timesu pisao o Dodiku da Britanija i EU treba da se pridruže SAD-u i uvedu sankcije svakome ko podriva Dejtonski mirovni sporazum. Dodik je pod američkim sankcijama od 2017. godine.

    “Ključno je da male evropske snage poznate kao EUFOR budu ojačane NATO trupama stacioniranim u strateški kritičnim područjima kao što su Brčko i aerodrom Tuzla”, rekao je Hague.

  • Snažna eksplozija; Nadvio se dim nad gradom, ima mrtvih

    Snažna eksplozija; Nadvio se dim nad gradom, ima mrtvih

    Najmanje pet osoba poginulo je jutros u terorističkom napadu, a bar 15 povređenih je prebačeno u bolnicu, posle eksplozije u Mogadišu.

    Odgovornost za teroristički napad preuzela je grupa Al Šabab, koja je povezana sa terorističkom organizacijom Al Kaidom.

    Eksplozija se dogodila u centru Mogadiša i bila je toliko jaka da su se srušili zidovi obližnje škole i uništeni su brojni automobili.”Bili smo uzdrmani udarnim talasom eksplozije, a onda nismo mogli ništa da čujemo osim pucnjave koja je usledila”, rekao je za Rojters Mohamed Husein, medicinski tehničar iz obližnje bolnice Osman.

    On je naveo da su ga izvukli ispod ruševina plafona koji je pao na njega.

    “Zidovi naše bolnice su se srušili. Nasuprot nas je škola, i njima je srušen zid. Ne znam koliko ljudi je ubijeno”, izjavio je on.

    Al Šabab se bori protiv vlade Somalije godinama, sa namerom da osvoji vlast i da formira uređenje bazirano na striktnoj interpretaciji šerijatskog zakona.

  • Prva premijerka Švedske poslije par sati podnijela ostavku

    Prva premijerka Švedske poslije par sati podnijela ostavku

    Samo nekoliko sati nakon što je izabrana za prvu premijerku Švedske, Magdalena Anderson podnijela je ostavku, pošto nije prihvaćen prijedlog budžeta njene vlade i nakon što je koalicioni partner, stranka Zeleni, napustila vladu.

    “Za mene je riječ o poštovanju, a ne želim da predvodim vladu kod koje bi moglo biti osnova za dovođenje njenog legitimiteta u pitanje”, rekla je ona, prenosi AP.

    Anderson je dodala da bi “koaliciona vlada trebalo da podnese ostavku ako jedna stranka u njoj odluči da napusti vladu”.

    Švedski parlament ranije danas je izabrao Magdalenu Anderson, predsjednicu Socijaldemokratske partije, za novog premijera, čime je postala prva žena na čelu švedske vlade u istoriji te zemlje.

    Anderson je izabrana da zamijeni Stefana Levena na mjestu lidera stranke i premijera, koji je ranije ove godine napustio te dvije funkcije, prenosi agencija AP.

  • Putin: Nove sankcije Bjelorusiji bi bile kontraproduktivne

    Putin: Nove sankcije Bjelorusiji bi bile kontraproduktivne

    Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je tokom telefonskog razgovora sa predsjednikom Evropskog saveta Šarlom Mišelom da su namjere Evropske unije da uvedu nove sankcije Bjelorusiji povodom migrantske krize – kontraproduktivne, saopštio je danas Kremlj, prenosi TAS S.

    “Jasno je da bi imalo svrhu da se uspostavi sistematska saradnja između Brisela i Minska, kako je i dogovoreno u telefonskom kontaktu između predsjednika Bjelorusije Aleksandra Lukašenka i njemačke kancelarke Angele Merkel”, preneo je Kremlj Putinovu izjavu.

    U tom kontekstu, Putin je ukazao da su namjere članica EU da Bjelorusiji uvedu nove kontraproduktivne, dodao je Kremlj.

  • Eskobar: “Otvoreni Balkan” biće potpun sa svih šest ekonomija

    Eskobar: “Otvoreni Balkan” biće potpun sa svih šest ekonomija

    Američki izaslanik za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar, izjavio je danas da Sjedinjene Američke Države (SAD) podržavaju inicijativu “Otvoreni Balkan”, ali smatraju da ta inicijativa neće biti potpuna bez uključivanja svih šest ekonomija Zapadnog Balkana.

    Uonlajn obraćanju u okviru političkog panela na konferenciji “Otvoreni Balkan” u Skupštini Srbije, Eskobar je rekao da SAD podržava sve napore koji idu ka integraciji regiona, kako svih šest ekonomija, tako i integraciju u Evropu.

    – Ovaj region poznajem već dugo vremena, i to je region koji pruža izuzetne prilike, ljudi sa Balkana su dosta uradili da izgrade moje društvo i evropsko društvo, a sada je vrijeme da izgrade svoje društvo, da rade na tome da mladi ostanu i rade na Balkanu i rade na boljoj budućnosti za svoje zemlje – rekao je Eskobar.

    Na realizaciji “Otvorenog Balkana”, ukazuje Eskobar, Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija, suočiće se sa dosta izazova, kao što su kontrola granica nakon njihovog otvaranja, bolja djelotvornost sudova, smanjenje korupcije, smanjenje kontrole koju država ima nad privredom.

    – Pored toga, važno je da ove tri zemlje koje pokreću inicijativu moraju da budu veoma otvorene i da blisko razgovaraju sa druga tri partnera koja su skeptična. Bez šest zemalja ova inicijativa ne može da uspije – rekao je Eskobar.

    Navodi da bez ostale tri ekonomije, neće biti lako obezbijediti prenos energije, telekomunikacije…

    – Mi smo voljni da vam na tom putu pomognemo, da sve bude u skladu sa međunarodnim standardima, da postanemo partneri sa Evropom kako bi obezbijedili da ovaj region postane jedan od najvažnijih ekonomija u Evropi – rekao je Eskobar.