VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Zelenski: S Putinom sam spreman razgovarati o Donbasu i Krimu, ali uz sigurnosne garancije

    Zelenski: S Putinom sam spreman razgovarati o Donbasu i Krimu, ali uz sigurnosne garancije

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u intervjuu za ukrajinski medij Suspilne govorio je o nastavku pregovora između Rusije i Ukrajine te je poručio kako će se rezultati razgovora morati potvrditi i kroz referendum.

    U kontekstu eventualnog ulaska Ukrajine u NATO, Zelenski je govorio i o tome da li država razmišlja o eventualnom odustajanju od jače saradnje s alijansom.

    “Ja bih ovom pitanju pristupio kao dizanju tegova. Postoji nekoliko pristupa. Mislim da ne možete odmah podići 200 kilograma. Mi u ovom trenutku iznad svega imamo težinu ljudskih života. Rusija nam je susjed. Postoji NATO, postoji naša želja u Ustavu, a postoje i nejasnoće unutar NATO-a kada je riječ o našem ulasku u alijansu. Moramo pronaći format u kojem ćemo razumjeti sve to”, rekao je Zelenski.

    Poručio je kako je definitivno stigao trenutak za sastanak s ruskim liderom Vladimirom Putinom.

    “Mislim da je ovo vrijeme za moj sastanak s ruskim predsjednikom. Bez toga, nećemo u potpunosti razumjeti šta su oni spremni učiniti kako bi zaustavili rat. To su veoma ozbiljne stvari”, poručio je ukrajinski lider u intervjuu za Suspilne.

    Naglašava kako Ukrajina ne može ispunjavati ruske ultimatume tokom pregovora.

    “Nećemo to moći fizički uraditi. Izgubili smo ljude. Svi moramo biti uništeni kako bi se ruski ultimatumi ostvarili. Ultimatumi su loša stvar jer vode u genocid i uništenje ukrajinskog naroda. Dakle, mora postojati dijalog. Mi smo za mir. Koliko god bilo teško, bolje je od rata. Može se naći kompromis u dijalogu”, mišljenja je Zelenski.

    Između ostalog, Zelenski je govorio i o budućem statusu Donbasa i Krima.

    “To je teška priča za sve. Da bismo razgovarali o tome, moramo napraviti ovaj prvi korak koji se tiče sigurnosnih garancija. Na prvom sastanku s Putinom spreman sam da pokrenem ova pitanja. Naravno, razgovarali bismo i o ustavnim promjenama, promjenama zakona kada je riječ o garantovanju sigurnosti”, ističe Zelenski.

    Ipak, pojašnjava kako će o donošenju odluka svoju ulogu imati i građani Ukrajine.

    “Objasnio sam pregovaračkim grupama. Kada pričate o svim tim promjenama, one mogu biti historijske. Narod će morati odgovoriti na određene formate kompromisa”, poručio je ukrajinski predsjednik.

    Na kraju, jasno je naglasio kako Ukrajina nije u ratu s Rusijom i s ruskim narodom.

    “Niko nije u ratu s Rusijom. Oni su došli ovdje i ratuju s Ukrajinom, a mi se konkretno borimo protiv ruske vojske, vojnika i oficira. Naše trupe nisu ušle na njihovu teritoriju uprkos tome što se radi o invaziji”, zaključio je Zelenski.

  • Japanci bijesni nakon odluke Putina da prekine mirovne pregovore dvije zemlje

    Japanci bijesni nakon odluke Putina da prekine mirovne pregovore dvije zemlje

    Rusija se povukla iz pregovora o mirovnom sporazumu s Japanom i zamrznula je zajedničke ekonomske projekte u vezi sa spornim Kurilskim otocima zbog sankcija koje joj je Tokio uveo zbog Ukrajine, što je izazvalo gnjevnu reakciju Japana.

    Rusija i Japan još uvijek nisu formalno okončali neprijateljstva iz Drugog svjetskog rata zbog sukoba oko otoka poznatih u Rusiji kao Kurili, a u Japanu kao Sjeverni teritorij. Otoke su zauzeli Sovjeti na kraju Drugog svjetskog rata.

    “U sadašnjim uvjetima Rusija ne namjerava nastaviti pregovore s Japanom o mirovnom sporazumu”, saopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova navodeći “otvoreno neprijateljske stavove” Japana i pokušaje “nanošenja štete interesima naše zemlje”, prenosi Hina.

    Japanski premijer Fumio Kishida rekao je da se snažno protivi odluci Rusije, nazvavši je “nepravednom” i “potpuno neprihvatljivom”.

    Japan je prošle sedmice najavio planove za ukidanje trgovinskog statusa najpovlaštenije nacije Rusiji, proširenje opsega zamrzavanja imovine ruske elite i zabranu uvoza određenih proizvoda.

    Prošle godine predsjednik Vladimir Putin rekao je kako i Tokio i Moskva žele dobre odnose te da je apsurdno što nisu postigli mirovni sporazum.

    Rusija se također povukla iz pregovora s Japanom o zajedničkim poslovnim projektima na Kurilskim otocima i ukinula bezvizna putovanja japanskih državljana, stoji u saopštenju.

  • Ukrajinci oslobodili grad kod Kijeva, Biden kaže da je Putin “pritjeran uza zid”

    Ukrajinci oslobodili grad kod Kijeva, Biden kaže da je Putin “pritjeran uza zid”

    U videoporuci u ponedjeljak naveče ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da ukrajinske oružane snage odbijaju rusku vojsku i da su usporile njihovo napredovanje.

    Dodao je da je ruski avion oboren u regiji Harkov, gdje se nalazi drugi po veličini grad u Ukrajini.
    Osim toga, ukrajinska vojska tvrdi da su njene snage ponovno zauzele grad Makariv, blizu Kijeva.

    Glavni stab Oružanih snaga Ukrajine kaže da su njegove trupe potisnule Ruse iz grada oko 60 kilometara zapadno od Kijeva.

    “Zahvaljujući herojskim akcijama naših branitelja, državna zastava Ukrajine podignuta je nad gradom Makarivom, neprijatelj je odbačen”, objavili su na svojoj Facebook stranici.

    Ovo se događa tri dana nakon što je u ruskom minobacačkom napadu na grad ubijeno sedam ljudi, prema lokalnoj policiji.

    Američki predsjednik Joe Biden vjeruje da je Vladimir Putin “pritjeran uza zid” u Ukrajini, što povećava mogućnost da pribjegne hemijskom ili biološkom oružju.

    Na poslovnom okruglom stolu u Washingtonu u ponedjeljak, Biden je rekao da vjeruje da Rusija priprema nove “lažne tvrdnje”.


    “Oni takođe sugerišu da Ukrajina ima biološko i hemijsko oružje u Ukrajini. To je jasan znak da razmišlja o korištenju tog oružja”, rekao je Biden.

    Američki i saveznički dužnosnici su u više navrata tvrdili da bi Rusija mogla koristiti lažne tvrdnje o hemijskom oružju kao prethodnicu za korištenje takvog oružja.

  • Orban: NATO na stolu ima opasne prijedloge, protiv smo slanja oružja i vojnika u Ukrajinu

    Orban: NATO na stolu ima opasne prijedloge, protiv smo slanja oružja i vojnika u Ukrajinu

    Premijer Mađarske Viktor Orban komentirao je posljednja dešavanja unutar EU i NATO saveza u kontekstu rata u Ukrajini te je naglasio kako Mađarska nikada neće pristati na prijedloge koji bi potencijalno mogli ugroziti njenu poziciju.

    Govoreći o sastanku s predsjednikom Evropskog vijeća Charlesom Michelom, Orban je naglasio kako su pregovori okončani, ali da za Mađarsku i druge države tek slijedi težak period.

    “Ni prethodna sedmica nije bila laka, ali ova će biti još teža”, rekao je mađarski premijer.

    Također, on se osvrnuo na vanredni sastanak zemalja NATO saveza koji je zakazan za 24. mart, a na kojem će se razgovarati o ratu u Ukrajini i drugim problemima u odnosima s Ruskom Federacijom.

    “Na stolu NATO-a su opasni prijedlozi. Neke države članice su još jednom pozvale na blokadu zračnog prostora iznad Ukrajine. NATO je odbrambeni savez. Imamo sposobnost da branimo jedni druge, ali nije posao NATO-a da se angažuje u vojnim akcijama van saveza”, rekao je Orban.

    Mađarski premijer ističe kako je stav Mađarske o učešću NATO saveza u Ukrajini jasan.

    “Stav Mađarske je jasan. Ne želimo da šaljemo vojnike ili oružje izvan NATO saveza”, poručio je Orban.

    Između ostalog, mađarski premijer ističe kako su tokom sastanka s visokim zvaničnicima Evropske unije premijeri država razgovarali i o pitanju isporuke ruskog gasa i nafte.

    “To pitanje smo riješili prije deset dana. Jasno smo stavili do znanja da sankcije ne mogu biti proširene na uvoz ruskog plina i nafte. To bi nanijelo veću štetu nama nego Rusiji koja je inače na meti sankcija. Djelovat ćemo zajedno s nekim zemljama i još jednom ćemo zaštititi snabdijevanje Mađarske energijom zbog sigurnosti države”, zaključio je premijer Mađarske Viktor Orban.

  • Borel: Putin koristi izbjeglice kao oružje

    Borel: Putin koristi izbjeglice kao oružje

    Šef diplomatije EU Žosep Borel kaže da je ruska vojna operacija na Ukrajinu bila glavna tema Savjeta ministra spoljnih poslova EU koji su se danas satali u Briselu, ali da nisu donijete i konkretne odluke o sljedećim potezima EU uključujuci i pitanje novih sankcijama prema Rusiji.

    Borel nagalašava da će restriktivne mjere i dalje biti “važan dio pristupa EU” i napominje da je EU spremna da u koordinaciji sa pratnerima nastavi da pritiska Rusiju.

    Istovremeno EU će, prema riječima Borela, nastaviti da politički, finansijski, humanitarno pomaže Ukrajinu ukljucujući i pomoć vojnim snagama Ukrajine.

    “Došli smo do političkog dogovora o izdvajanju dodatnih 500 miliona evra iz Evropskog instrumenta za mir. Smatramo da je ono što se dešava u Ukrajini ratni zločin počinjen od strane ruskih vojnih snaga nad ukrajinskim civilima i to ne može proći bez odgovora”, kaže Borel.

    Šef diplomatije EU kaže i da je zbog ruskog uništavanja gradova trenutno 3,3 miliona izbjeglih iz Ukrajine i ocjenjuje da predsjednik Rusije Vladimir Putin koristi izbjeglice kao oružje.

    “Mi smo spremni da pomognemo svima”, kaže Borel, te zaključuje da će EU tražiti da se Rusija osudi zbog ratnih zločina i kršenje humnatirnog i međunarodnog prava.

  • Zaharova s podsmijehom na izjavu Psakijeve: ‘Sjeverni tok dva’ sam donio odluku da ne propušta gas

    Zaharova s podsmijehom na izjavu Psakijeve: ‘Sjeverni tok dva’ sam donio odluku da ne propušta gas

    Portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova sa podsmijehom je reagovala na izjavu portparola Bijele kuće Džen Psaki o povlačenju američkih kompanija iz Rusije, prenosi ruska novinska agencija “RIA Novosti”.

    Psakijeva je nešto ranije izjavila da američke vlasti nisu tražile od kompanija da napuste rusko tržište, već da je to bila nezavisna poslovna odluka.

    “Isto tako je gasovod Sjeverni tok dva sam donio odluku da ne propušta gas”, napisala je Zaharova na društvenoj mreži “Telegram”.

    Nakon početka specijalne vojne operacije u Ukrajini, veliki broj zapadnih država objavio je uvođenje sankcija Rusiji, prevenstveno protiv bankarskog sektora i isporuke visokotehnoloških proizvoda.

    Veliki broj kompanija objavio je da se povlači iz Rusije.

  • SAD ograničavaju vize kineskim zvanicnicima zbog premiještanja etničkih manjina

    SAD ograničavaju vize kineskim zvanicnicima zbog premiještanja etničkih manjina

    SAD ograničavaju vize kineskim zvaničnicima zbog njihove umiješanosti u “represivne akte” protiv etničkih i vjerskih manjinskih grupa, izjavio je danas američki državni sekretar Entoni Blinken, prenio je Rojters.

    Kineska politika prebacivanja stotina hiljada Ujgura i drugih etničkih manjina iz pokrajine Šinđjang na nova radna mjesta koja se često nalaze veoma daleko od njihove kuće dovodi do proređivanja njihove populacije, tvrdi kineska studija u koju je BBC imao uvid.

    Vlada negira da pokušava da promijeni demografiju u oblasti na krajnjem zapadu i kaže da je cilj premještanja na nove poslove podizanje visine prihoda i ublažavanje hronične ruralne nezaposlenosti i siromaštva.

    U najmnogoljudnijoj zemlji svijeta postoji 56 različitih etničkih grupa.

    Osim “Han Kineza”, neke od poznatijih etničkih grupacija su Tibetanci, Ujguri, Mongoli, Hui (koji su kineski muslimani), ali postoje i malo poznate etničke grupe koje potiču iz Centralne Azije, sa Sibira i Južne Azije.

  • Strateški kompas EU obuhvata i Zapadni Balkan, poseban osvrt na BiH

    Strateški kompas EU obuhvata i Zapadni Balkan, poseban osvrt na BiH

    Zapadni Balkan dobio je mjesto u Strateškom kompasu Evropske unije (EU) koji je jučer dobio zeleno svjetlo šefova diplomatija Unije na sastanku u Briselu, a u dokumentu se BiH i dijalog Beograda i Prištine posebno spominju.

    U dokumentu EU navodi se da proces pregovora o normalizaciji odnosa Prištine i Beograda „treba unaprijediti“, prenio je večeras Radio slobodna Evrope (RSE).

    Kada je reč o BiH navodi se da je od posebnog interesa da se podrži suverenitet, jedinstvo i teritorijalni integritet BiH, „zasnovan na principima ravnopravnosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda“, kao što je propisano Ustavom BiH, kao i reformski proces na svom evropskom putu.

    Ministri su dali danas zeleno svjetlo Starteškom kompasu, a na samitu lidera EU u četvrtak i petak biće zvanično potvrđen.

    “Bezbjednost i stabilnost na cijelom Zapadnom Balkanu još uvijek nije potpuna, takođe zbog sve većeg stranog miješanja, uključujući kampanje manipulacije informacijama, kao i zbog potencijalnog prelivanja iz trenutnog pogoršanja evropske bezbjednosne situacije”, dodaje se u dokumentu.

    Strateški kompas je buduća vojna strategija Evropske unije.

    Sa njim se države članice dogovaraju oko zajedničke strateške vizije o ulozi Unije u bezbjednosti i odbrani, i obavezuju se na niz konkretnih i širokih smjernica za postizanje tih ciljeva u narednih pet do deset godina.

    Kako se navodi, imajući taj cilj na umu, “EU prvo treba da procijeni svoje specifično strateško okruženje i prioritete”.

  • Zašto je bitan Mariupolj i šta će se desiti ako ga Rusi osvoje

    Zašto je bitan Mariupolj i šta će se desiti ako ga Rusi osvoje

    Trenutno najžešće borbe između ruske i ukrajinske vojske se vode za kontrolu Mariupolja, grada na ukrajinskoj obali Azovskog mora. Ruska vojska drži grad u potpunoj blokadi i svakodnevno ga granatira.

    Vicemaršal britanskih zračnih snaga Sean Michael Bell je za Skynews uradio analizu zašto je Mariupolj tako bitan strateški grad.

    Prema mišljenju Bella, postoje dva razloga tolike važnosti ovog grada. Prvi je to što se grad nalazi na obali Azovskog mora, a Rusko carstvo je kontrolisalo njegovu obalu. Putin želi da obnovi slavne dane Carstva. Grad ima i taktički značaj jer bi njegovo osvajanje olakšalo komunikaciju između Krima i Donbasa.

    Ulične borbe su onemogućile Ruse da brzo zauzmu grad i ukrajinska vojska trenutno brani svaku ulicu, kuću i četvrt. Borba u Mariupolju je i dobar pokazatelj ukrajinskog otpora u čitavoj državi.

    Bell objašnjava kako postoje dvije opcije u slučaju da ruska vojska osvoji grad.

    U prvoj varijanti Putin bi sa pozicije moći pozvao Kijev da se preda. Druga opcija, opasnija za Putina jeste da da poveća ulog mobilizacijom dodatanih snaga iz Rusije. Ovo je opasnija opcija jer bi morao mobilisati rusku ekonomiju i pokrenuti sveobuhvatnu mobilizaciju vojnih obveznika. To bi značilo uključivanje ruskih snaga koje nije viđeno od Drugog svjetskog rata i imalo bi ozbiljne implikacije za Nato i Zapad.

  • Oglasila se Rusija: Pogođeni tržni centar služio kao skladište oružja

    Oglasila se Rusija: Pogođeni tržni centar služio kao skladište oružja

    Ruske trupe uništile su ukrajinsku bateriju višecjevnih raketnih bacača i skladište municije koje su nacionalisti postavili u tržnom centru u predgrađu Kijeva, koji nije bio u funkciji, saopštilo je danas rusko Ministarstvo odbrane.

    U saopštenju se navodi da je ruska vojska koristila veoma precizno naoružanje za eliminaciju baze nacionalista 21. marta, javio je “Sputnjik”.

    Prethodno su na društvenim mrežama objavljeni video snimci na kojima je prkazano uništavanje parkinga u tržnom centru u Kijevu.

    Portparol Ministarstva odbrane Igor Konašenkov rekao je da je lokacija baze sa višecjevnim bacačima raketa otkrivena na osnovu obavještajnih podataka iz više izvora.