VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Bajden o Putinu: “Ne može ostati na vlasti”; Oglasila se Bijela kuća

    Bajden o Putinu: “Ne može ostati na vlasti”; Oglasila se Bijela kuća

    Podrška Ukrajini i oštri napadi na Putina: U govoru u Varšavi, predsjednik SAD Džozef Bajden osudio je rusku invaziju i pripremio svijet na dugu borbu između “demokratije i autokratije”.

    Predsjednik SAD Džozef Bajden boravio je dva dana u Poljskoj, sastao se sa izbjeglicama iz Ukrajine, američkim vojnicima i poljskim političarima. Na kraju posjete je održao govor i odao počast borbi Ukrajinaca.

    Bajden je govorio u Kraljevskom zamku koji se smatra simbolom glavnog grada Poljske, Varšave.

    “Moja poruka je: mi smo na vašoj strani. Rusija pokušava da samelje demokratiju u svojoj zemlji i takođe ugrožava susjedne zemlje. Nema opravdanja za brutalni agresivni rat Rusije u Ukrajini”, rekao je Bajden, prenosi DW.

    On je istakao defanzivnu prirodu NATO i napao ruskog predsjednika Vladimira Putina, optužujući ga da laže.

    “Putin je kriv”, povikao je pred prisutnima.

    On sam je više puta telefonirao sa Putinom i borio se za mir. Ali Rusija je bila nezainteresovana – “samo laži”. Sam Putin ga je uvjeravao da se izvode samo vojne vježbe i da se ne planira nikakav napad.

    “Ovaj čovjek ne može da ostane na vlasti. On je diktator koji želi da obnovi imperiju”, rekao je Bajden govoreći o ruskom predsjedniku.

    Bijela kuća – rikverc
    Poslije govora, Bijela kuća je saopštila da Bajden ne poziva na promjenu vlasti u Rusiji. Bajden je želio da kaže da Putinu ne treba dozvoliti da vrši vlast nad susjednim državama.

    Kremlj je odmah reagovao na izjavu i saopštio da je Putin izabran za predsjednika. Portparol Kremlja rekao je da nije Bajden taj koji je odlučiuje da li će Putin ostati na funkciji, već ruski narod.

    Napad na Ukrajinu “strateška greška”
    Bajden je opisao napad na Ukrajinu kao “stratešku grešku Rusije”.

    “Putin je mislio da može da zauzme Ukrajinu u iznenadnom napadu. Ali on ništa nije naučio iz istorije. Sada je NATO mnogo jači nego ikada. Nemojte ni pomišljati da preduzmete akciju protiv pedlja teritorije NATO”, rekao je Bajden.

    SAD i njihovi partneri u NATO imaju “svetu obavezu” da brane teritoriju Alijanse kombinovanom snagom svih članica, poručio je Bajden.

    Obraćajući se narodu Rusije, Bajden je rekao: “Ruski narod nije naš neprijatelj”.

    On je pozvao ljude da se distanciraju od napada na Ukrajinu.

    “To niste vi. Ovaj rat nije dostojan vas “, rekao je Bajden.

    Bajden je rekao da se protiv Rusije može samo zajednički. Sankcije su pogodile ratnu kasu Rusije.

    “Rublja više ne vrijedi ništa, privreda će doživjeti pad”, rekao je Bajden.

    Bajden računa na dugu bitku između demokratije i autokratije
    Vladavina prava, slobodni izbori, sloboda štampe – ​​to su ključne vrijednosti u društvu – ali su pod pritiskom.

    Riječ je o “velikoj bitki između demokratije i autokratije, između slobode i ugnjetavanja, između poretka zasnovanog na pravilima i poretka koji je određen grubom silom”, rekao je Bajden.

    “Moramo da budemo jasni oko ovoga: ova bitka neće trajati danima ili mjesecima. Moramo se čeličiti za dugu borbu. Sve slobodoljubive države sada bi morale da se obavežu”, zaključio je Bajden.

  • Poznat tačan datum nastavka pregovora uzmeđu Rusije i Ukrajine

    Poznat tačan datum nastavka pregovora uzmeđu Rusije i Ukrajine

    • Sljedeća runda razgovora licem u lice između Ukrajine i Rusije biće održana u Turskoj od 28. do 30. marta, napisao je ukrajinski pregovarač David Arahamia na društvenim mrežama.

    Ukrajina je opisala prethodne razgovore sa Rusijom, održane nakon što je Rusija pokrenula napad prošlog mjeseca, kao “veoma teške”, piše Rojters.

    Podsjetimo, mediji su danas prenijeli da turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan planira da razgovara sa Vladimirom Putinom narednih dana, izjavio je portparol i glavni savjetnik turskog predsjednika Ibrahim Kalin.

  • Rusija: Prva faza operacije završena, fokus sada na Donbasu

    Rusija: Prva faza operacije završena, fokus sada na Donbasu

    Ministarstvo odbrane Rusije je saopštilo da je prva faza vojne operacije u Ukrajini “generalno” završena i da će se ruske snage sada usredsrediti na “oslobađanje” ukrajinskog istočnog regiona Donbasa, prenosi Gardijan.

    Saopštenje Ministarstva je nagoveštaj da bi Rusija mogla da se preusmjeri na ciljeve koji su više ograničeni, nakon što se suočila sa žestokim ukrajinskim otporom tokom prvog mjeseca rata, tvrdi britanski list.

    “Generalno gledano, glavni zadaci prve faze operacije su završeni”, rekao je na konferenciji u petak prvi zamenik načelnika Generalštaba Oružanih snaga Rusije Sergej Rudskoj.

    Prema njegovim riječima, borbeni potencijal oružanih snaga Ukrajine je značajno smanjen, što je omogućilo ruskim snagama da najveće napore sada usmjere “na postizanje glavnog cilja, oslobođenja Donbasa”, prenosi CNN.

    Visoki zvaničnik američke odbrane rekao je da su ruske kopnene snage u proteklih nekoliko dana pokazale malo interesovanja za kretanje prema Kijevu, iako nastavljaju sa vazdušnim napadima na prestonicu, prenosi Gardijan pozivajući se na AP.

    “Bar u ovom trenutku, izgleda da ne žele da napadaju Kijev tako agresivno, ili uopšte. Oni su fokusirani na Donbas“, rekao je ovaj zvaničnik.

    U saopštenju ruskog ministarstva je navedeno da proruske snage sada kontrolišu 93 odsto ukrajinskog Luganska i 54 odsto Donjecka, dva područja koja zajedno čine Donbas, prenosi Rojters pouivajući se na ruske medije.

  • “Sankcije Rusiji bi mogle biti ukinute ako okonča agresiju”

    “Sankcije Rusiji bi mogle biti ukinute ako okonča agresiju”

    Britanska ministarka spoljnih poslova Liz Tras izjavila je da bi sankcije uvedene ruskim pojedincima i kompanijama mogle biti ukinute ako se Rusija povuče iz Ukrajine i obaveže se da će okončati agresiju.

    U intervjuu za britanski list “Telegraf”, Trasova je istakla da bi mjere mogle da prestanu ako Moskva promijeni kurs, prenio je Rojters.

    “Ono što znamo je da je Rusija potpisala više sporazuma koje jednostavno ne poštuje. Dakle, mora postojati visoka cijena. Naravno, sankcije su visoka cijena”, rekla je ona.

    Sankcije treba ukinuti samo nakon potpunog prekida vatre i povlačenja, ali i ako se obaveže da neće biti dalje agresije, istakla je Trasova.

    “Takođe, postoji mogućnost da se sankcije brzo ponovo uvedu ako dođe do dalje agresije u budućnosti. To je prava poluga za koju mislim da se može iskoristiti”, navela je ona.

  • GTS: Tranzit ruskog gasa kroz Ukrajinu ostaje na maksimumu

    GTS: Tranzit ruskog gasa kroz Ukrajinu ostaje na maksimumu

    Očekuje se da tranzit ruskog gasa kroz Ukrajinu danas bude na maksimumu, u okviru “Gaspromovih” ugovornih obaveza – nešto više od 109 miliona kubnih metara, pokazali su podaci ukrajinskog operatera gasnog transportnog sistema (GTS) .

    Tranzit je od kraja februara bio blizu maksimalnih obaveza “Gasproma” po ugovoru o tranzitu, a to je 109,6 miliona kubnih metara dnevno (40 milijardi kubnih metara godišnje), i bio je u blagom padu nekoliko dana prošle nedjelje, prenosi agencija RIA Novosti.

    Gasovod Jamal-Evropa, kojim se gas doprema preko Bjelorusije i Poljske, nastavio je da radi u reverznom režimu od 15. marta, odnosno protok gasa, kako pokazuju podaci njemačke kompanije “Gascade”, ide od Njemačke Poljskoj, a ne obrnuto.

  • Zelenski optužio Zapad za nedostatak hrabrosti

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je danas Zapad za nedostatak hrabrosti dok se njegova zemlja bori da, kako je rekao, spriječi rusku invaziju.

    “Razgovarao sam danas sa braniocima Marijupolja. U stalnom sam kontaktu sa njima. Njihova odlučnost, hrabrost i čvrstina su zapanjujući”, rekao je Zelenski u video-obraćanju, prenosi agencija AP.

    “Kad bi imali samo jedan odsto hrabrosti oni koji su 31 dan razmišljali kako da predaju desetine aviona i tenkova”, kazao je ukrajinski predsjednik.

    Vojna pomoć zapadnih zemalja do sada nije uključivala borbene avione, a prijedlog da se poljski avioni prebace u Ukrajinu preko Sjedinjenih Američkih Država odbačen je zbog zabrinutosti NATO o uvlačenju u vojni sukob sa Rusijom, navodi američka agencija.

    “Pa ko je zadužen za evroatlantsku zajednicu? Da li je to još Moskva, zahvaljujući svojoj taktici zastrašivanja?”, upitao je Zelenski i dodao da “njihovi saveznici moraju da pojačaju pomoć Ukrajini.”

  • Američki gas koji će Evropa uvoziti biće skuplji nego ruski

    Američki gas koji će Evropa uvoziti biće skuplji nego ruski

    Američki gas, koji je Evropa najavila da će uvoziti kao zamjenu za ruski, plaćaće skuplje, jer se za dopremanje gasa iz SAD koristi komplikovanija i skuplja tehnologija, izjavili su danas sagovornici Tanjuga Jelica Putniković i Miloš Zdravković.

    Urednica portala Energija Balkana Jelica Putniković objasnila je da je gas, koji stiže tankerima iz Amerike, Katara ili nekog drugog prodavca, skuplji nego gas koji stiže gasovodima.

    “Jednostavno, to je skuplja tehnologija. Prvo gas mora da se prebaci u tečno stanje, pa da se transportuje, putovanje traje, a kada stigne do neke luke u Evropi, mora da se ponovo vrati u gasno stanje”, istakla je Putniković.

    Na pitanje da li će Amerika do kraja ove godine imati da obezbijedi Evropi 15 milijardi kubnih metara gasa, koliki je dogovor, Putniković odgovara da je sada pitanje koliko Džozef Bajden ima potvrdu američkih kompanija, koje već imaju ugovorene prodaje svog energenta i hoće li oni moći da povećaju proizvodnju tako brzo.

    Navodi i da je pitanje hoće li zbog toga što je, i bez krize u Ukrajini, povećana potražnja za energentima u svijetu, a naročito u Aziji, azijske zemlje ponuditi bolje cijene.

    “Nijedna privatna kompanija neće prodati nijednom evropskom kupcu jefinije ako može u Aziji skuplje da proda taj gas”, rekla je Putniković.

    Na pitanje da li će biti problem zbog toga što ruski predsjednik Vladimir Putin sada traži da se gas plaća u rubljama, Putniković podsjeća da je Iran stalno suočen sa pojedinim sankcijama zbog svog nuklearnog programa, a da su pojedine zemlje kupovale njegovu naftu i plaćale u zlatu.

    “Ako neko hoće da kupi robu, on će naći način da se ta transakcija odradi i to ne bi trebalo da bude problem”, smatra Putniković.

    Dodaje da posljednjih dana slušamo izjave evropskih političara koji, kako kaže, moraju pred svojim glasačima da opravdaju priču o tome da neće Rusima plaćati u rubljama.

    “Makron je rekao da nećemo plaćati rubljama, a oni ni ne zavise od ruskog gasa, jer imaju nuklearke za proizvodnju električne energije i nemaju takav problem kao Nemačka, čiji su političari rekli da neće naređivati svojim kompanijama kako i šta da rade”, navela je Putnković.

    Stručnjak za energetiku Miloš Zdravković podsjetio je da je Amerika obećala da će Evropi do kraja ove godine isporučiti 15 milijardi kubnih metara gasa, a 50 milijardi do 2030. godine.

    Ističe da Amerika u ovom trenutku nema mogućunost fizičke proizvodnje tolike količine gasa da može da izveze na evropsko tržište količine koje premašuju tih 15 milijardi kubika.

    “S druge strane, američki tečni naftni gas mora da bude 2,7 puta skuplji zato što se zasniva na tehnologiji frakinga koja je mnogo skuplja i koja utiče na cenu”, ukazao je Zdravković.

    Saglasan je da plaćanje u rubljama nije problem i da ne treba da bude problem, dodajući da onaj ko ima robu može da traži da mu se plati na način koji mu odgovara.

    Objašnjava da to više ima uticaj na geopolitiku, jer u tom slučaju američka valuta gubi ulogu rezervne svjetske valute u plaćanju.

    “Što se tiče cene, plaćanje u rubljama neće uticati na cenu nafte i gasa, to samo utiče na stabilnost ruske valute”, zaključio je Zdravković.

  • Ministarstvo odbrane Britanije: Ruska vojska pokušava da opkoli ukrajinske snage na istoku

    Ministarstvo odbrane Britanije: Ruska vojska pokušava da opkoli ukrajinske snage na istoku

    Ruske snage napreduju ka jugu iz oblasti oko Harkova i sjeverno od Marijupolja, navelo je britansko ministarstvo u obavještajnom brifingu objavljenom jutros.

    Bojišta na sjeveru Ukrajine su “uglavnom statična” i ukrajinski kontranapadi onemogućuju ruske napore da reorganizuju svoje snage, navelo je britansko ministarstvo.

    U ranijem brifingu objavljenom noćas ministarstvo je navelo da Rusija nastavlja da pogađa mete širom Ukrajine uključujući i mnoge gusto naseljene oblasti.

    Rusija se oslanja na rakete lansirane sa njene teritorije da bi smanjila izloženost svojih letjelica ukrajinskoj protvvazdušnoj vatri, navelo je britansko ministarstvo dodajući da će ograničene zalihe ovog oružja primorati Rusiju da se vrati manje sofisticiranim raketama ili da prihvati više rizika za svoje avione.

  • Fajzer povlači svoje tablete, otkriveno da izazivaju rak

    Fajzer povlači svoje tablete, otkriveno da izazivaju rak

    Kompanija Fajzer povlači tri vrste tableta za krvni pritisak, uključujući Accuretic, nakon što je otkrio da sadrži povišene nivoe nitrozamina koji izaziva rak, poznato je da se on takođe nalazi i u suhomesnatim proizvodima.Tri leka za krvni pritisak koje proizvodi farmaceutski gigant Fajzer povučena su nakon što je u njima otkriveno hemijsko jedinjenje koje bi moglo da izazove rak, prenosi Dejli mejl.Utvrđeno je da Accuretic, zajedno sa dva leka za krvni pritisak licencirana od kompanije, ima povišene nivoe nitrozamina, što može nekoga da dovede u opasnost od razvijanja raka.

    Uprava za hranu i lekove (FDA) izveštava da su neki nivoi jedinjenja u redu i uobičajeni u svakodnevnoj hrani i piću, ali redovna upotreba lekova sa otkrivenim nečistoćama može biti opasna.

    Fajzer je u ponedeljak objavio povlačenje i nije prijavio nikakve neželjene događaje u vezi sa nečistoćama.

    “Nečistoće nitrozamina mogu povećati rizik od raka ako ljudi uzimaju više od dozvoljene količine ili ih koriste duže vreme, ali se ne očekuje da osoba koja uzima lek koji sadrži nitrozamine unutar ili ispod prihvatljivih granica dnevnog unosa ima povećan rizik od raka”, napisala je FDA o nitrozaminima.

    Fajzer povlači mnoge lekove distribuirane širom SAD i Portorika od novembra 2019. do marta 2022.

    Agencija preporučuje da ljudi koji uzimaju lek za koji je utvrđeno da sadrži nečistoće nitrozamina odmah prestanu da uzimaju lek.

  • Stoltenberg ipak ostaje na čelu NATO

    Stoltenberg ipak ostaje na čelu NATO

    NATO saveznici saglasili su se danas da se produži mandat generalnom sekretaru Alijanse Jensu Stoltenbergu na još godinu dana.

    Sjeveroatlantski savez objavio je na svojoj internet stranici da su se saveznici saglasili da Stoltenberg ostane na funkciji do 30. septembra 2023. godine.

    Saveznici su zahvalili generalnom sekretaru na njegovom vođstvu i posvećenosti, “posebno u ovom ključnom trenutku za međunarodnu bezbjednost”.

    Pozivajući se na neimenovane izvore, norveški televizijski kanal TV2 i dnevni list “Dagens neringsliv” objavili su ranije danas da je Stoltenberg spreman da produži mandat na toj funkciji još godinu dana zbog sukoba u Ukrajini.

    Stoltenbergov trenutni mandat ističe 1. oktobra i trebalo bi da preuzme dužnost guvernera Centralne banke Norveške do kraja 2022. godine.

    On je na ranija pitanja da li će ostati u Alijansi rekao da sličnu odluku treba da donesu članice NATO-a.

    Stoltenberg je na funkciji generalnog sekretara Alijanse od 2014. godine.

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović potvrdio je danas da će Stoltenberg ostati generalni sekretar NATO još godinu dana.

    “Ne znam ko će ga naslijediti, ali ako želite da to bude neko iz Hrvatske onda nemojte o tome puno da pričate”, rekao je Milanović novinarima u Briselu poslije vanrednog samita NATO.

    Mediji u regionu preneli su ranije, pozivajući se na inostrane izvore, da će Stoltenberga zameniti bivša hrvatska predsednica Kolinda Grabar Kitarović.