VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Juan umjesto dolara za naftu i gas?

    Juan umjesto dolara za naftu i gas?

    Saudijska Arabija se polako okreće prema Kini, što bi, po ocjeni Vol strit žurnala, moglo da ugrozi dugogodišnje odnose Rijada sa SAD.

    Kineski lider Si Ðinping mogao bi da prihvati poziv da posjeti Saudijsku Arabiju u maju, gdje bi sa najvećim svjetskim proizvođačem nafte mogao da se dogovori da Kina naftu plaća u juanima umjesto u američkim dolarima, navodi list.

    Usred geopolitičkih tenzija koje je izazvao rat u Ukrajini, pri čemu se svijet polako opredjeljuje za jednu ili drugu stranu, ova vijest je izazvala strah da bi Saudijska Arabija mogla da stane uz Rusiju, konstatuje se u komentaru koji je ovim povodom objavio Dojče vele (DW).

    Omogućavanje plaćanja nafte u juanima moglo bi da pomogne u stvaranju paralelnog sistema za međunarodna plaćanja u kojem kineski juan postaje važan kao i američki dolar. Time bi se omogućilo da Rusija izbjegne sankcije, jer bi mogla da koristi i juan.

    Javno, Kina je ostala neutralna u ukrajinskom sukobu, ali se uveliko spekuliše da podržava Rusiju, dodaje njemački medij.

    Skoro četvrtina cjelokupnog izvoza saudijske nafte ide Kini, a od početka ove godine Saudijci su od Rusije preuzeli vođstvo kao najveći izvoznik nafte toj zemlji.

    Saudijci su predložili plaćanje u juanima još prije četiri godine. Na ovakvu ponudu Saudijske Arabije se do sada gledalo kao na način da se vrši pritisak na zapadne saveznike, ocjenjuju stručnjaci. Štaviše, Evropski savjet za spoljne poslove je napisao u izvještaju iz 2019. godine da su Saudijci ovo radili i ranije, to jest da su Kinu koristili kao kartu za pregovaranje.

    “Samo nekoliko mjeseci nakon ubistva saudijskog novinara Džamala Kašogija saudijski princ Muhamed bin Salman putovao je po Aziji kako bi uticao na pitanje uvoza oružja u njegovu zemlju”, navodi se u izvještaju.

    Bilo je pokušaja od strane SAD i Evrope da se pridobije podrška Saudijaca. Američki savjetnik za bezbjednost Bret Mekgurk je prošle nedjelje putovao u tu zemlju, kao i britanski premijer Boris Džonson.

    “Čak i ukoliko bi zapadna diplomatija uspjela da dobije saudijsku podršku, vlasti ove bliskoistočne zemlje su zabrinute da će njihov region postati manje, a ne više bitan”, kaže za DW Cincija Bijanko, gostujuća saradnica u berlinskom odsjeku Evropskog savjeta za spoljne poslove.

    Ona u tom kontekstu ukazuje na sve intenzivnije odnose SAD sa Istočnom Azijom i na težnje da se smanji korišćenje fosilnih goriva.

    “Zalivske države vjeruju da Vašington ima manje da ponudi i da raspolaže s manjim arsenalom prijetnji u pregovorima”, objasnila je Bijanko u izvještaju objavljenom prošle nedjelje, dodajući da odluka bliskoistočnih zemalja da ne stanu na stranu Evrope i SAD po pitanju Rusije, nema toliko veze s Rusijom.

    UAE i Saudijska Arabija ovim pokušavaju da se orijentišu u novonastalom multipolarnom svijetu, koristeći pristup finansijskih transakcija radi zaštite nacionalnih interesa, piše Bijanko.

    Čak i ako se dogodi da Saudisjka Arabija počen da prima juane u mjesto dolara za nafru, mala je vjerovatnoća da će to biti od bilo kakvog ozbiljnog uticaja na devizna tržišta u kratkoročnom, pa i srednjoročnom periodu, kažu ekonomski stručnjaci.

    Cijena većeg dijela nafte se izražava u dolarima i proces odvajanja od toga bi bio dug i komplikovan.

    Analitičari takođe ističu da čak i kada bi se sva saudijsko-kineska razmjena odvijala u juanima, to bi iznosilo samo oko 320 miliona dolara po radnom danu. U isto vrijeme, sva svjetska trgovina u američkim dolarima iznosi oko 6,6 biliona dolara.

    Dugoročno, pak, postoji strah da bi mogao da se pojavi paralelni globalni sistem razmjene stranih valuta, s kineskim juanom kao alternativom. Indija, navodno, takođe razmatra korišćenje juana za kupovinu nafte od Rusije, kako bi izbjegla međunarodne sankcije. Neki analitičari to vide kao način da se Kina zaštiti od toga da jednog dana eventualno postane žrtva zapadnih sankcija na način na koji je Rusija trenutno sankcionisana, navodi DW u komentaru.

  • Zelenski poručio da je Ukrajina spremna na pregovore sa Rusijom

    Zelenski poručio da je Ukrajina spremna na pregovore sa Rusijom

    Ukrajina je spremna da razgovara o usvajanju neutralnog statusa u okviru mirovnog sporazuma sa Rusijom, ali takav pakt mora da dobije garancije trećih strana i da bude stavljen na referendum, rekao je predsjednik Vladimir Zelenski.

    Bezbjednosne garancije i neutralnost, nenuklearni status naše zemlje. Spremni smo za to. To je najvažnija tačka – rekao je Zelenski u razgovoru sa ruskim novinarima preko interneta.

    On je dodao da je Ukrajina odbila da razgovara o drugim zahtjevima Rusije, poput demilitarizacije zemlje.

    Zelenski je naglasio da mirovni dogovor neće biti moguć bez prekida vatre i povlačenja trupa.

    On je odbacio mogućnost ponovnog zauzimanja silom teritorija koje drži ruska strana, jer bi to, kako kaže, vodilo do trećeg svjetskog rat, dodavši da želi “kompromis” u vezi sa Donbasom.

    Zelenski je rekao da je “ruska invazija izazvala uništavanje u gradovima u Ukrajini čije stanovništvo govori ruskim jezikom” i da je šteta veća nego u ratovima u Čečeniji.

    Ukrajinski predsjednik razgovorao je sa ruskim novinarima preko interneta 90 minuta i za to vrijeme govorio ruskim jezikom. Vlasti u Moskvi unaprijed su upozorile ruske medije da ne izvještavaju o ovom intervjuu.

    Rusija je ranije objavila da provodi “specijalnu vojnu operaciju” u Ukrajini s ciljem da demilitarizuje svog susjeda.

  • Rublja ojačala prema dolaru i evru, berzanski indeksi pali

    Rublja ojačala prema dolaru i evru, berzanski indeksi pali

    Ruska berza je završila današnje trgovanje u minusu, pri čemu je indeks MOEX pao za 3,66 posto na 2.484,13 poena, dok je indeks akcija denominovanih u dolarima RTS potonuo za 2,7 procenata na 829,62 poena, javlja TASS.

    Na deviznom tržištu, ruska rublja je porasla prema američkom dolaru i evru.

    Ruska valuta je ojačala prema dolaru za 3,33 odsto na 93,67 rubalja, dok je prema evru skočila za 6,77 procenata na 100,02 rublje, na trgovanju na Moskovskoj berzi do 14,16 časova po moskovskom vremenu, navodi se u informaciji.

  • Ukrajinski ministar poljoprivrede: Izvoz ukrajinskog žita sve manji

    Ukrajinski ministar poljoprivrede: Izvoz ukrajinskog žita sve manji

    Ukrajinski ministar poljoprivrede Nikola Solski izjavio je danas da se kapacitet te zemlje da izvozi žitarice svakog dana pogoršava.

    On je kazao da bi se situacija popravila jedino u slučaju da se rat sa Rusijom završi.

    Izvoz Ukrajine, jednog od vodećih svjetskih proizvođača žitarica, iznosio bi četiri do pet miliona tona žita mjesečno, ali zbog rata izvoz je opao na samo nekoliko stotina hiljada tona, prenio je Rojters.

    Solski je dodao da će situacija samo biti sve teža.

  • Azerbejdžan povukao snage iz Furuha u Nagorno-Karabahu

    Azerbejdžan povukao snage iz Furuha u Nagorno-Karabahu

    Azerbejdžan je, nakon pregovora, povukao svoje snage iz naselja Furuh u Nagorno Karabahu, saopštilo je danas rusko Ministarstvo odbrane.

    “Nakon pregovora, azerbejdžanska strana je povukla svoje jedinice iz oblasti u blizini naselja Furuh”, navodi se u saopštenju ruskog ministarstva, a prenosi TAS S.

    Rusko Ministarstvo odbrane dodalo je da je Moskva zabilježila dva slučaja kršenja prekida vatre u Nagorno Karabahu, koji su počinile azerbejdžanske snage.

    Kako je navelo, ranjene su četiri osobe, tačnije po dvije sa obje strane.

    Komanda ruskog mirovnog kontigenta, zajedno sa predstavnicima dvije strane, stabilizovala je situaciju, dodaje se u saopštenju.

    Ruska vojska je juče saopštila da su Oružane snage Azerbejdžana ušle u zonu odgovornosti ruskog mirovnog kontingenta na teritoriji Nagorno-Karabaha i postavile osmatračnicu.

    Azerbejdžanske snage su od 24. do 25. marta izvršile četiri napada bespilotnim letjelicama tipa Barjaktar na jedinice Nagorno-Karabaha u blizini naselja Furuh.

  • Pregovori Rusije i Ukrajine u Istanbulu

    Pregovori Rusije i Ukrajine u Istanbulu

    Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan i ruski predsjednik Vladimir Putin dogovorili su se da organizuju u Istanbulu narednu rundu pregovora delegacija Rusije i Ukrajine, saopšteno je danas iz kabineta Erdogana nakon telefonskog razgovora sa Putinom.

    Kako se navodi, predsjednici dvije zemlje razgovarali su o najnovijem razvoju događaja u rusko-ukrajinskom ratu i pregovaračkom procesu.

    – Predsjednik Erdogan i predsjednik Putin dogovorili su se da organizuju naredni sastanak ruske i ukrajinske delegacije u Istanbulu – dodaje se u saopštenju, a prenosi TAS S.

    Iz delegacija Rusije i Ukrajine ranije danas je najavljeno da se početkom nedjelje nastavljaju mirovni pregovori, a ukrajinski pregovarač je rekao da će biti održani u Turskoj.

    David Arahamija, ukrajinski poslanik i član pregovarčkog tima naveo je na Fejsbuku da će naredna runda razgovora Ukrajine i Rusije “licem u lice” biti održana u Turskoj od ponedjeljka do srijede, prenio je Ukrinform.

    Glavni ruski pregovarač Vladimir Medinski potvrdio je da su se strane dogovorile da se sastanu, ali je naveo da će to biti u utorak i srijedu.

  • Zelenski: Ukrajina spremna za razgovore o neutralnosti

    Zelenski: Ukrajina spremna za razgovore o neutralnosti

    Ukrajina je spremna da razgovara o neutralnosti i nenuklearnom statusu zemlje ako dobije bezbjednosne garancije, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

    On je, međutim, dodao da neće sjesti za pregovarački sto sa Rusijom ako se bude razgovaralo o “demilitarizaciji”, nekoj vrsti “denacifikacije”, prenosi Rojters.

    Dodao je da je pitanje ruskog jezika jedna od tema pregovora.

    Sporazum sa Rusijom moguć je samo ako se ruske trupe povuku iz Ukrajine, rekao je Zelenski.

    On je naveo da ne razumije prijedlog o mirovnoj misiji u Ukrajini kao i da ne želi zamrznut konflikt.

    Dodao je da se zalaže za razmjenu svih zarobljenika.

  • El Salvador: Vanredno stanje u zemlji nakon 62 ubistva u jednom danu

    El Salvador: Vanredno stanje u zemlji nakon 62 ubistva u jednom danu

    Parlament El Salvadora proglasio je vanredno stanje nakon što je ta centralnoamerička država zabilježila desetine ubistava povezanih s bandama u samo jednom danu.

    Policija je saopštila da su se u subotu dogodila čak 62 ubistva, što čini najnasilnijim periodom u roku od 24 sata od završetka građanskog rata 1992. godine.

    Novi zakoni ograničavaju pravo na okupljanje, dozvoljavaju hapšenja bez naloga i praćenje komunikacija, prenosi BBC.

    Prošle godine, ova nacija pogođena bandama zabilježila je 1.140 ubistava što je najniži nivo u posljednjih 30 godina.

    Međutim, to je i dalje jednako 18 smrtnih slučajeva na 100.000 stanovnika. U novembru je još jedan talas nasilja doveo do toga da je više od 40 ljudi ubijeno u roku od tri dana.

    Nekoliko sati prije nego što su parlamentarci glasali o novim ovlastima, koja će ostati na snazi ​​30 dana, policija je saopštila da su četiri vođe bande Mara Salvatrucha (MS-13) uhapšena zbog niza ubistava.

    Predsjednik Nayib Bukele, izabran 2019. na osnovu obećanja da će se boriti protiv organiziranog kriminala i poboljšati sigurnost, rekao je:

    “Dobili smo novi skok u ubistvima, nešto na čemu smo toliko naporno radili da smanjimo. Dok se borimo protiv kriminalaca na ulicama, moramo pokušati da shvatimo šta se dešava i ko ovo finansira.”

    Predsjednik Kongresa Ernesto Castro je kazao da država mora pustiti vojnike i agente da rade svoj posao te ih mora odbraniti optužbi onih koji štite članove bande.

    Juan Pappier iz međunarodne kampanje Human Rights Watch, smatra da su nove mjere “veoma zabrinjavajuće, posebno u zemlji u kojoj nema nezavisnih demokratskih institucija”.

    Vlasti kažu da bande MS-13 i Barrio-18, između ostalih, broje oko 70.000 članova i da su odgovorne za ubistva, iznude i trgovinu drogom.

  • “Na teritoriji LNR moguć referendum o ulasku u Rusiju”

    • Na teritoriji samoproglašene Luganske Narodne Republike mogao bi da bude održan referendum o ulasku te republike u sastav Rusije, izjavio je danas lider LNR Leonid Pasečnik.

    “Mislim da će u bliskoj budućnosti na teritoriji republike biti održan referendum, na kome će narod ostvariti svoje apsolutno ustavno pravo i izraziti mišljenje o ulasku u Rusku Federaciju,” rekao je Pasečnik na sastanku sa stranim novinarima, prenosi agencija RIA Novosti.

  • Makron se ogradio od Bajdenovog komentara upućenog Putinu

    Makron se ogradio od Bajdenovog komentara upućenog Putinu

    Francuski predsjednik Emanuel Makron ogradio se od komentara američkog predsjednika Džozefa Bajdena o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i upozorio na “verbalnu eskalaciju rata u Ukrajini.”

    Bajden je sinoć tokom posjete Varšavi izjavio da je ruski kolega Vladimir Putin “kasapin” i da “ne može da ostane na vlasti,” prenosi Gardijan.

    “Ne bih koristio te riječi. Mora da se učini sve kako bi se zaustavila eskalacija situacije,” rekao je francuski predsjednik za “France 3”.

    Takođe je poručio da svoj zadatak vidi “prvo ka postizanju prekida vatre, a zatim potpuno povlačenje ruskih trupa diplomatskim putem.”

    “Ako želimo to da uradimo, ne možemo da eskaliramo situaciju ni riječima, ni djelima,” kazao je Makron.