Kategorija: Svijet

  • Incident na granici, reagovali ruski lovci

    Incident na granici, reagovali ruski lovci

    Ruski lovci Su-27 ispratili su iz vazdušnog prostora iznad Crnog mora tri francuska vojna aviona koja su pokušala da se približe ruskim granicama.

    To je saopštilo rusko Ministarstvo odbrane.

    Posade ruskih lovaca identifikovali su vazdušne ciljeve kao dva taktička lovca ”miraž 2000” i ”rafal”, kao i avion za dopunu goriva S-135.

    Na snimku se vidi da su ruski avioni bili na minimalnoj udaljenosti od nekoliko desetina metara od francuskih, prenosi Sputnjik.

    Prema materijalima ruskog Ministarstva odbrane, francuski avioni su bili naoružani navođenim raketama “vazduh-vazduh” AIM-9 i “meteor”, a imali su i dopunske rezervoare goriva kako bi se povećala dužina leta.

  • Olaf Scholz je novi kancelar Njemačke

    Olaf Scholz je novi kancelar Njemačke

    Njemački Bundestag izabrao je danas Olafa Scholza za novog kancelara ove zemlje, koji je naslijedio Angelu Merkel nakon 16 godina vladavine.

    Sholz, koji je lider Socijaldemokrata, na ovom mjestu zamjenit će dosadašnju kancelarku Angelu Merkel iz CDU-a. On će predvoditi vladu u koaliciji sa Zelenim i Slobodnim demokratama, čime se okončava 16 godina konzervativne vladavine Merkel.
    Scholz (63), koji je bio vicekancelar i ministar finansija u Merkelinoj odlazećoj vladi, dobio je čistu većinu od 395 glasova poslanika u donjem domu parlamenta Bundestaga, rekao je predsjednik Bundestaga Baerbel Bas.

    Scholz, koji je klimnuo glavom noseći masku za lice i mahnuo dok je dobio ovacije poslanika, dobio je bukete cveća od lidera poslaničkih grupa.

    Nakon što ga je u dvorcu Bellevue nominirao predsjednik Frank-Walter Steinmeier, Scholz će se vratiti u parlament kako bi položio zakletvu pred poslanicima.


    Merkel će poslijepodne kancelariju predati novom lideru najveće evropske ekonomije, koja se suočava s brutalnim četvrtim talasom zaraze koronavirusom.

    Merkel, koja je sa galerije za posjetioce gledala skupštinsku sednicu zajedno sa bivšim kancelarom Gerhardom Schroederom, dobila je aplauz poslanika kada ju je predsjednik parlamenta Baerbel Bas prozvao.

    Nakon što je vodila Njemačku 16 godina i 16 dana, Merkel je za dlaku propustila da postane kancelarka s najdužim stažom, zaostavši za Helmutom Kohlom za samo 10 dana.

    Scholz preuzima vlast u vrijeme sve veće diplomatske neizvjesnosti u Evropskoj uniji — uključujući provokacije Rusije i Bjelorusije i prijetnje vladavini prava iz Poljske i Mađarske.

  • Patrijaršija reagovala na Tviter objavu njemačke političarke nakon sastanka sa episkopom Grigorijem

    Patrijaršija reagovala na Tviter objavu njemačke političarke nakon sastanka sa episkopom Grigorijem

    Srpska pravoslavna crkva postoji u Njemačkoj kao dio jedne, nedjeljive autokefalne Srpske patrijaršije, a Ustav SPC i uredbe važe, kao i bilo gdje na njenom kanonskom području, i na teoritoriji Njemačke, dok su sva crkveno-jerarhijska tijela obavezna da se prema njima upravljaju, saopšteno je iz SPC.

    Usaopštenju je navedeno da je SPC primila mnogo oštrih protesta i negodovanja povodom objave koju je njemački političar Viola fon Kramon dala nakon razgovora sa Njegovim preosveštenstvom episkopom diseldorfskim i njemačkim Grigorijem da u Njemačkoj ne postoji SPC, te poručeno da je Crkva odgovorna da saopšti istinu.

    Precizirano je da na osnovu Ustava SPC odgovarajuće crkvene vlasti postavljaju i razrješavaju uprave svih tijela i organa, a Sveti arhijerejski sabor postavlja i, prema potrebi, razrješava eparhijskog arhijereja.

    Poslanik Evropskog parlamenta iz redova Zelenih Viola fon Kramon objavila je na Tviteru nakon razgovora sa episkopom Grigorijem da u Njemačkoj nema SPC, već su to “veoma autonomne eparhije koje se razlikuju od Katoličke crkve”.

    Ona je u istoj objavi, koju je kratko nakon objavljivanja i obrisala, poručila: “Popričajte sa episkopom i iznenadićete se”.

  • Bajden poslije Putina razgovara sa zapadnim saveznicima

    Bajden poslije Putina razgovara sa zapadnim saveznicima

    Američki predsjednik Džozef Bajden razgovaraće o ishodu današnjeg rusko-američkog video samita sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, italijanskim premijerom Mariom Dragim i premijerom Velike Britanije Borisom Džonsonom, saopštila je Bijela kuća.

    Lideri Velike Britanije, Italije, SAD, Francuske i Njemačke izrazili su na sastanku u ponedjeljak zabrinutost zbog “sve oštrije ruske retorike” u vezi sa Ukrajinom, pozvali Rusiju da deeskalira tenzije i složili se da je diplomatija posebno u okviru “Normandijskog formata”, jedini način da se konflikt u Donbasu riješi primjenom sporazuma iz Minska.

    “Na jučerašnjem sastanku, lideri su se složili da ostanu u bliskom kontaktu u vezi sa koordinisanim i sveobuhvatnim pristupom kao odgovor na jačanje ruskih trupa na ukrajinskim granicama”, navodi se u saopštenju, koje je prenio TAS S.

    Američki i ruski predsjednik, Džozef Bajden i Vladimir Putin, održali su danas video sastanak koji je trajao preko dva sata, tokom kojeg su razgovarali o Ukrajini i drugim sporovima u američko-ruskim odnosima.

  • Weber: Nova vlada u Njemačkoj napraviće zaokret u odnosima prema Srbiji

    Weber: Nova vlada u Njemačkoj napraviće zaokret u odnosima prema Srbiji

    Viši saradnik Savjeta za politiku demokratizacije u Berlinu Bodo Weber smatra da se dolaskom nove koalicione vlade u Njemačkoj može očekivati preokret u odnosu prema Srbiji.

    On je gostujući u programu Newsmax Adria kazao kako očekuju drugačiji odnos prema vlastima predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, s naglaskom na jačanje demokratskih principa i vrijednosti vladavine prava.

    Weber kaže kako će Zeleni utjecati na snažnije zalagnje njemačke vlade za nastavak evropskih integracija Balkana, čak do otvorenih svađa s predsjednikom Francuske Emanuelom Macronom zbog njegove blokade..

    Kazao je i da se može očekivati ozbiljno resetovanje pregovora Srbije i Kosova, ali i novi odnos Berlina prema Vučićevoj vlasti u Srbiji, s naglaskom na demokratskim principima i vrijednostima vladavine prava.

    Ranija vlada Angele Merkel imala je blizak odnos s Aleksandrom Vučićem i njegovom desnom populističkom vlašću u Beogradu.

  • Isplivali detalji razgovora – Bajden zapretio, Putin odgovorio

    Isplivali detalji razgovora – Bajden zapretio, Putin odgovorio

    Američki predsednik Džozef Bajden rekao je danas ruskom predsedniku Vladimiru Putinu da je Zapad zabrinut da će Rusija napasti Ukrajinu.

    On je upozorio na “snažne ekonomske i druge protivmere” koje bi usledile ako Moskva započne vojni sukob, saopštila je Bela kuća.

    “Predsednik Bajden je izrazio duboku zabrinutost SAD i naših evropskih saveznika zbog povećanja ruskih snaga oko Ukrajine i jasno stavio do znanja da ćemo odgovoriti snažnim ekonomskim i drugim merama u slučaju vojne eskalacije“, navodi se u saopštenju Bele kuće, prenosi Rojters.

    Bajden je, prema saopštenju, ponovio svoju podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine i pozvao na smanjenje tenzija.

    Dvojica lidera održala su danas video-sastanak koji je trajao više od dva sata, tokom kojeg su razgovarali o Ukrajini i drugim sporovima u američko-ruskim odnosima, koji su, kako navodi britanska agencija, pali na najnižu tačku od kraja Hladnog rata.

    Putin: Prestanite da krivite Rusiju
    Putin je pozvao Bajdena da se prestane sa praksom prebacivanja odgovornosti za eskalaciju situacije oko Ukrajine na Rusiju, a ceo razgovor je ocenio kao iskren i poslovan, saopšteno je iz Kremlja.

    ”Vladimir Putin je naglasio da je nedopustivo usmeravanje odgovornosti na Rusiju, jer je NATO taj koji čini opasne pokušaje kako bi iskoristio teritoriju Ukrajine za izgradnju svog vojnog potencijala u blizini ruskih granica”, navodi se u saopštenju, prenosi TASS.

    Kremlj, koji je pre današnjeg sastanka poručio da ne očekuje nikakve pomake, negirao je da ima nameru da napadne Ukrajinu i naglasio da su ruske trupe odbrambene, a Putin i Bajden su se složili da njihovi timovi prate situaciju.

    Dva predsednika su razgovarala i o bilateralnim odnosima, a Putin je ocenio da je saradnja dve zemlje ”u nezadovoljavajućem stanju”.

    “Strane su razgovarale o bilateralnim pitanjima, a saradnja i dalje ostaje u nezadovoljavajućem stanju”, navodi se u saopštenju Kremlja.

    Prema saopštenju, predsednici Rusije i SAD razgovarali su danas i o sprovođenju odluka donetim tokom rusko-američkog samita u Ženevi u junu.

    “Lideri smatraju da je važno sačuvati duh Ženeve tokom bavljenja problemima i pitanjima između dve države u budućnosti”, navodi se u saopštenju Kremlja.

    Obe strane izrazile su očekivanja da će Bajden i Putin moći da uskoro u ličnom i neposrednom susretu razgovaraju o vezama između dve države, ekonomskim sankcijama SAD i navodnim ruskim sajber napadima na američke kompanije.

    Predsednici su izrazili mišljenje da će, uzimajući u obzir odgovornost za održavanje međunarodne bezbednosti i stabilnosti, Rusija i SAD nastaviti dijalog i za to potrebne kontakte. U celini, razgovor je bio iskren i poslovan”, navodi se u saopštenju Kremlja.

  • Lukašenko: “Skoro svaki put pričam sa Putinom o Srbiji”

    Lukašenko: “Skoro svaki put pričam sa Putinom o Srbiji”

    Predsednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko kaže da na skoro svakom sastanku sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom razgovara o Balkanu, a time i o Srbiji.

    “Moram vam reći da razgovaram o Balkanu na skoro svakom sastanku sa predsednikom Putinom. A koga imamo na Balkanu? Tačno, imamo Srbiju. Uvek je bila uporište Slovena na Balkanu. I danas je”, rekao je Lukašenko tokom sastanka sa predsednikom grupe prijateljstva sa Belorusijom Skupštine Srbije Dragomirom Karićem.

    “Veoma često razgovaramo o problemima sa kojima se suočavate. Mi smo posvećeni veoma dobroj saradnji”, dodao je predsednik Bjelorusije.

    Kako prenosi beloruska agencija Belta, Lukašenko je tokom sastanka sa Karićem, naveo da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić svestan toga i podsetio na nedavni sastanak Vučića i Putina u Sočiju.

    “Putin veoma ceni ljude na koje može da se osloni. Mi često razgovaramo o Srbiji”, naveo je Lukašenko.

    Vučić je krajem novembra razgovarao sa Putinom u Sočiju.

  • Bijela kuća saopštila detalje sastanka Bajdena i Putina

    Bijela kuća saopštila detalje sastanka Bajdena i Putina

    Predsjednik SAD Džozef Bajden izrazio je u razgovoru sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom duboku zabrinutost povodom akcija Rusije u vezi sa Ukrajinom, saopštila je Bijela kuća.

    “Predsjednik Bajden izrazio je duboku zabrinutost SAD i naših evropskih saveznika povodom eskalacije koju vrši Rusija svojim snagama u vezi sa Ukrajinom i jasno stavio do znanja da će SAD i naši saveznici odgovoriti snažnim ekonomskim i drugim mjerama u slučaju vojne eskalacije”, navodi se u saopštenju.

    Bajden je ponovio da SAD podržavaju suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine i pozvao na deeskalaciju i povratak diplomatiji, dodaje se u tekstu.

    Dvojica lidera razgovarala su putem video-veze o američko-ruskom dijalogu o Sporazumu o strateškoj stabilnosti, kibernetičkom kriminalu i Iranu, navodi Bijela kuća.

  • Olaf Scholz sutra postaje kancelar Njemačke: Ovo su imena koja će činiti novu njemačku vladu

    Olaf Scholz sutra postaje kancelar Njemačke: Ovo su imena koja će činiti novu njemačku vladu

    Nakon 16 godina vladavine Angele Merkel, Njemačka će u srijedu dobiti novog kancelara. Poslije nekoliko sedmica napornih pregovora, “semafor” koalicija je potpisala koalicioni sporazum, a predsjednik SPD-a Olaf Scholz zvanično će sutra položiti zakletvu i postati novi kancelar.

    Iako su se lideri nove koalicije koju čine SPD, FDP i Zeleni još prije nekoliko sedmica dogovorili o planu rada nove vlade, konačni ulazak u vlast i koalicioni sporazum prema pravilima morali su odobriti članovi stranaka.
    Na vanrednim kongresima SPD-a i FDP-a koji su održani u subotu i nedjelju, stranački zvaničnici su se izjasnili za ulazak u vlast, a u ponedjeljak je istu odluku donijeli i više od 100.000 članova stranke Zelenih koji su se o tome da li podržavaju ulazak ove stranke u “semafor” vladu izjašnjavali na desetodnevnom glasanju.

    Ko će činiti novu vladu?

    Nakon što su članovi odobrili formiranje vlade, lideri stranaka Christian Lindner (FDP), Olaf Scholz (SPD) i Robert Habeck (Zeleni) danas su potpisali i konačni sporazum čime su stvoreni sve preduslovi za formiranje vlade na čijem će čelu biti Olaf Scholz.

    Pored kancelara Olafa Scholza, novu njemačku vladu činit će još 17 ministara što predstavlja jednu poziciju više nego što je to bio slučaj u odnosu na vladu kojom je rukovodila Angela Merkel.

    Prema dogovoru koalicionih partnera, SPD bi prema planu, pored pozicije kancelara, trebao dobiti i sedam ministarskih pozicija.

    Prema zvaničnim informacijama, SPD bi trebao preuzeti Ministarstvo rada i socijalnih pitanja kojim će upravljati Hubertus Heil, Ministarstvo zdravlja koje će pripasti Karlu Lauterbachu kojeg njemački mediji opisuju kao neugodnog političara i sposobnog epidemiologa.


    Socijaldemokratska partija dobit će i važan resor u vidu Ministarstva odbrane kojim će rukovoditi Christine Lambrecht. Ona je obavljala ministarske funkcije i tokom vladavine Angele Merkel te je učestvovala u radu kao ministrica pravde, ali i kao ministrica za porodična pitanja.

    Ministarstvo ekonomske saradnje i razvoja trebala bi preuzeti Svenja Schulze, Ministarstvo građevinarstva preuzet će Klara Geywitz, dok će poziciju šefa Kancelarije odnosno ministra za posebne poslove obavljati iskusni političar Wolfgang Schmidt.

    Kada je riječ o kadrovima SPD-a, najinteresantnija pozicija svakako jeste Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim će upravljati Nancy Faeser – prva žena u historiji koja će upravljati ovim resorom u Njemačkoj.


    Zeleni u diplomatiji

    Druga po brojnosti stranka kada je riječ o raspodjeli pozicija u novoj njemačkoj vladi svakako je stranka Zelenih koja će preuzeti vođenje pet ministarstava.

    Vjerovatno najvrijednija pozicija u ovoj raspodjeli snaga za Zelene predstavlja Ministarstvo vanjskih poslova koje će preuzeti predsjednica ove stranke Annalena Baerbock. Ona će na ovoj poziciji zamijeniti dosadašnjeg ministra i šefa njemačke diplomatije Heika Maasa (SPD).


    Kada je riječ o ostalim ministarstvima, Zeleni će upravljati i Ministarstvom za zaštitu klime i ekonomskim poslovima. Na ovoj poziciji također će se naći predsjednik stranke Robert Habeck koji će također “na papiru” biti upisan i kao zamjenik kancelara Olafa Scholza.

    Pozicija oko koje su se najviše “lomila koplja” i to baš unutar stranke Zelenih odnosi se na Ministarstvo poljoprivrede koje je tako nako višednevnih pregovora unutar stranke pripalo Cemu Özdemiru.

    Ministarstvo okoliša, prema posljednjim informacijama, trebalo bi pripasti Steffi Lemke, dok bi Ministarstvo za porodična pitanja, žene i mlade trebala preuzeti Anna Spiegel.

    Liberali “drže” finansije

    Na kraju, “žuta” stranka unutar “semafor” koalicije, tačnije FDP, trebala bi preuzeti četiri izuzetno važna ministarska mjesta. Baš kao što je i najavljeno još na početku pregovora, FDP će u novoj vladi preuzeti Ministarstvo finansija, a na ovoj poziciji će se naći predsjednik ove stranke Christian Lindner.

    Također, prema dogovoru stranaka, ukoliko bi se određene nepredviđene okolnosti dogodile njemačkom kancelaru Olafu Scholzu, ali i njegovom zamjeniku Robertu Habecku, vođenje države preuzeo bi upravo Christian Lindner.


    Ministarstvo pravde preuzet će advokat Marco Buschmann, a Ministarstvo saobraćaja pripast će Volkeru Wissingu koji je također po struci advokat.

    Na kraju, FDP će dobiti i Ministarstvo obrazovanja, a kako je ranije najavljeno iz ove stranke, poziciju ministrice obrazovanja preuzet će Bettina Stark-Watzinger.

  • Putin i Bajden razgovarali više od dva sata

    Putin i Bajden razgovarali više od dva sata

    Predsjednici Rusije i SAD, Vladimir Putin i Džozef Bajden, završili su večeras razgovor poslije nešto više od dva sata.

    Razgovor je počeo oko 18.08 po moskovskom vremenu, a završen je u 20.10, prenosi TAS S.

    Na početku video-sastanka, Putin i Bajden su se međusobno pozdravili, a američki predsjednik je izrazio nadu da će uskoro doći do ličnog sastanka.

    Razgovor je potom bio zatvoren za javnost.

    Video-konferencija je organizovana putem bezbjedne video-veze namijenjene razgovorima između svjetskih lidera koja je prvi put danas korišćena.