VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • CNN: Šah-mat, Putin stjerao Zapad u ćošak

    CNN: Šah-mat, Putin stjerao Zapad u ćošak

    Kako se bliži 2022. godina, Zapad pokušava predvidjeti sljedeći potez ruskog predsjednika Vladimira Putina na složenoj geopolitičkoj šahovskoj ploči i pritom priprema agresivni paket sankcija ako se Putin odluči na još jedno otimanje teritorija u Ukrajini.

    Napetosti su sada na najvišem nivoiu od 2014. godine, kada je Rusija ilegalno anektirala Krim i poslala “male zelene čovječuljke” u ukrajinsku regiju Donbas. Potpuna kopnena invazija Ukrajine sada je realna mogućnost. Ali, Putin ne mari za prijetnje Zapada, jer je u zavidnoj poziciji i može vući sljedeće poteze, piše CNN.

    Evropa je u energetskoj krizi i posjeduje male rezerve. A s obzirom na to da 40 posto uvoza plina u Evropsku uniju dolazi iz Rusije, Kremlj je već pokazao svoju sposobnost da matira najoštrije sankcije Zapada ograničavanjem proizvodnje i potencijalnim zamračenjima širom kontinenta.

    Putinova igra je SSSR 2.0
    Putinova igra je SSSR 2.0, koji dolazi gotovo 30 godina od dana raspada Sovjetskog Saveza. Njegovi sljedeći potezi stižu u delikatnom geopolitičkom trenutku, sa strahom Zapada od invazije na Ukrajinu, kolonizacije Bjelorusije, energetske krize u cijeloj Europi, njemačke kancelarke Angele Merkel koja se povlači s mjesta glavnog pregovarača EU i zabrinutosti zbog konfuzne vanjske politike američkog predsjednika Džoa Bajdena.

    Ako sumnjate u Putinove planove da vrati vrijeme unazad, samo pročitajte njegov esej sa više od 5.000 riječi o tome zašto su Rusija, Bjelorusija i Ukrajina osuđene na propast bez bliže integracije s Majkom Rusijom. Ili uzmite u obzir njegove odvažne zahtjeve u petak za vetom na to ko se pridružuje NATO savezu i ograničenja u stacioniranju trupa i oružja u bilo kojoj zemlji koja se pridružila NATO nakon 1997. godine.

    Bez ispaljenog metka, Putin je uspio poslati Zapad u kolektivnu paniku ili barem u poziciju u kojoj osjećaju potrebu umiriti ostarjelog autokrata. U posljednja četiri mjeseca, a posebno između 7. septembra i 5. decembra, prema izvorima zapadnih obavještajnih službi, Putin je nagomilao desetine hiljada vojnika i teškog naoružanja oko 50 kilometara od ukrajinske granice. Izvještaji američkih obavještajnih službi upućuju na gomilanje do 175.000 vojnika, dovoljno za brzi i trenutni upad.

    Još jedno otimanje povećalo bi teritorij zauzet 2014. kada je Rusija protivzakonito anektirala Krim i poslala borce koje podržava u industrijalizovanu istočnu regiju Donbas u Ukrajini.

    Hibridni rat
    S toliko vojne snage Putin bi mogao ciljati na kopnenu poveznicu između same Rusije i Krima, potez koji bi dijelom mogao biti osmišljen kako bi se oslobodili vodni resursi koje je Ukrajina blokirala u Sjevernokrimskom kanalu, koji je nekada zadovoljavao 85 posto potreba za vodom na ovom poluostrvu.

    Postupci Kremlja nisu ograničeni samo na Ukrajinu. Rusija je bila angažovana u hibridnom ratu sa Zapadom, uključujući hakovanje jednog od najvećih američkih gasovoda, širenje dezinformacija o vakcinama protiv virusa korona, miješanje u američke izbore i neutralizaciju protivnika na stranom teritoriju.

    Nedavno je Putin otvorio još jedan front sa Zapadom sklopivši vojni savez s čovjekom koji se često naziva “posljednjim diktatorom Evrope”, bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom. Ohrabren potporom Kremlja, Lukašenko je djelovao nekažnjeno zatvarajući protivnike, natjeravši Ryanairov avion s političkim protivnikom na njemu na prinudno slijetanje i poslavši migrante prema granici s EU.

    Ipak, tek u četvrtak, evropski čelnici odgovorili su na Putinovu taktiku maltretiranja i zastrašivanja pokušavajući ga gurnuti prema pregovaračkom stolu. To bi mogao biti znak da se Evropska unija boji da bi, čak i ako ne potpiše nove oštre sankcije Rusiji u slučaju invazije, Putin mogao odgovoriti zaustavljanjem isporuke plina.

    Andrej Soldatov, ruski istraživački novinar i stručnjak za sigurnosne službe, rekao je za CNN da je njegova zemlja već pod velikim sankcijama i da su ciljane ruske kompanije učinkovito zaštićene unosnim ugovorima s oružanim snagama i obavještajnim agencijama. Rusija je vjerovatno vidjela utjecaj oštrih zapadnih sankcija na Iran iz 2018. i izračunala je da može izdržati kaznene mjere čak i ako to znači suspenziju iz međunarodnog platnog sustava SWIFT.

    Strah i kohezija
    Možda ne slučajno, Rusija i Kina ove sedmice najavile zajednički rad na zatvorenoj trgovačkoj mreži koja bi smanjila ovisnost o međunarodnom finansijskom sistemu i ograničila transakcije u američkoj valuti.

    Kod kuće, Putin je razmahao moć države kroz strah i koheziju, uglavnom zabranom organizacija civilnog društva, zatvaranjem istaknutih protivnika i prijetnjama ruskim državljanima koji rade za strane ambasade.

    Koliko je alata ostalo u diplomatskom arsenalu Zapada? Depresivno malo. Ali neke opcije ipak postoje: zabrana putovanja Rusima, blokiranje višemilionskih nekretninskih poslova koji su London i Majami pretvorili u igrališta bogatih Rusa, čak i trenutno protjerivanje ruskih državljana iz zapadnih zemalja. Drugim riječima, sve što je potrebno osim izravnog vojnog sukoba.

    Jasno je da videorazgovori s Bajdenom i prijetnje evropskih čelnika o “ozbiljnim posljedicama” neće odvratiti Putina. Budući da je invazija na Ukrajinu neizbježna, Zapad mora naglasiti bol koja čeka Putina ako odluči povući sljedeći korak. Nedostatak odlučnosti, bilo u diplomaciji, na bojnom polju ili na šahovskoj ploči, nikad nije dobitna strategija.

  • Putin: Uništili su Jugoslaviju, ko im je dao pravo da bombarduju?

    Putin: Uništili su Jugoslaviju, ko im je dao pravo da bombarduju?

    Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin govorio je o geopolitičkom odnosu snaga u svijetu i nekažnjivosti SAD za sve zločine koje su počinili širom svijeta.

    “Naši američki partneri, da ih tako nazovemo, prethodnih godina su, kako bi navodno osigurali svoje interese i svoju bezbjednost, hiljadama granica daleko od svoje teritorije, radili su surove stvari bez ikakve reakcije Savjeta bezbjednosti UN. Jugoslavija je bombardovana – pod kojim izgovorom? Gde je Jugoslavija, a gdje su SAD? Uništili su tu državu”, rekao je danas Putin na proširenom sastanku kolegijuma Ministarstva odbrane Ruske Federacije, piše RIA Novosti.

    On je podsjetio na sukobe i probleme sa kojima se suočavala tadašnja Jugoslavija, ali je zapitao ko je dao pravo Amerikancima da bombarduju jednu evropsku prijestonicu, prenosi “Novosti.rs”.

    “Niko. Oni su sami to odlučili, a sateliti su potrčali za njima i klimali glavom. To je sve međunarodno pravo”, rekao je Putin.

    Predsjednik Rusije je dodao da su Amerikanci ušli i u Irak, razorili tu zemlju i stvorili od nje leglo međunarodnog terorizma.

    “Onda se pokazalo da su ih ‘obavještajni podaci iznevjerili’. A kako su ušli u Siriju, šta, uz dozvolu Savjeta bezbjednosti? Ne. Rade šta god hoće”, zaključio je on.

  • SAD: Bilateralni dogovor sa Rusijom moguć u januaru

    SAD: Bilateralni dogovor sa Rusijom moguć u januaru

    U jeku pojačanih tenzija zbog gomilanja ruskih trupa u blizini granice sa Ukrajinom, u Vašingtonu se vjeruje da će do bilateralnog dogovora sa Rusijom doći u januaru, izjavila je danas Karin Donfrid, pomoćnica američkog državog sekretara zadužena za evropska i evroazijska pitanja.

    Moskva je prošle nedjelje predstavila listu svojih bezbjednosnih prijedloga o kojima želi da pregovara, uključujući i obećanje da će NATO odustati od planiranih vojnih aktivnosti u istočnoj Evropi i u Ukrajini, prenosi Rojters.

    Tokom današnjeg telefonskog brifinga za novinare Donfridova je potvrdila da će zajedno sa ruskom stranom biti dogovoren datum za početak razgovora o predlozima Moskve.

    “Jasno smo stavili do znanja da svaki dijalog mora da bude zasnovan na reciprocitetu, da mora da se bavi i našom zabrinutošću zbog postupaka Rusije, kao i da mora da se odvija u punoj koordinaciji sa našim evropskim saveznicima i partnerima. Biću jasna: bez Evrope neće biti razgovora o evropskoj bezbjednosti”, poručila je pomoćnica američkog državog sekretara zadužena za evropska i evroazijska pitanja.

    Donfridova je potvrdila da će SAD nastaviti da šalju vojnu opremu i zalihe u Ukrajinu i u narednim nedjeljama i mjesecima i da će poslati dodatno odbrambeno naoružanje ukoliko Rusija izvrši invaziju.

    Ranije danas ruski predsjednik Vladimir Putin okrivio je Zapad za tekuće tenzije, ali je rekao da se nada konstruktivnim razgovorima sa Vašingtonom i Briselom o bezbjednosnim zahtjevima Rusije jer postoje signali da je Zapad spreman da sarađuje o tom pitanju.

    Putin je naglasio da predlozi Kremlja nisu ultimatum, ali je predočio da Rusija nema gdje da se povuče dalje od Ukrajine.

  • Xi Jinping poručio Scholzu da Kina i Njemačka istraže nova polja saradnje

    Xi Jinping poručio Scholzu da Kina i Njemačka istraže nova polja saradnje

    Kineski predsjednik Xi Jinping poručio je njemačkom kancelaru Olafu Scholzu u utorak da bi dvije zemlje trebale aktivno istražiti nova polja saradnje kao što je nova energetska, zelena i digitalna ekonomija, javio je kineski državni emiter programa CCTV.

    U telefonskom razgovoru dvojice čelnika, Xi je također naglasio da bi druga i četvrta ekonomija svijeta trebale ostvariti potencijal rasta trgovine usluga, sudeći po transkriptu razgovora koji je objavila CCTV.

    Kina je njemački najveći trgovinski partner i najbitnije pojedinčano uvozno tržište za njemačku automobilsku industriju.

    Xi je izjavio da su njemačke kompanije dobrodošle da iskoriste prilike koje pruža kinesko otvaranje, i izrazio je nadu da će Njemačka zauzvrat pružiti pošteno poslovno okruženje za kineske investitore.

    Scholz, koji je naslijedio Angelu Merkel na kancelarskoj poziciji 8. decembra, izjavio je kako je Njemačka voljna da ojača praktičnu saradnju s Kinom na polju čiste energije, digitalne ekonomije i usluga, javila je CCTV, dodajući kako se on također nada da će sporazum o ulaganjima između EU i Kine stupiti na snagu što je prije moguće, prenosi Reuters.

    Evropski parlament u maju zaustavio je ratifikaciju sporazuma, koji je dogovoren u decembru 2020. nakon sedam godina pregovora dok Peking ne ukine sankcije političarima EU.

  • Putin: NATO radi šta želi, mi nemamo gdje da se povučemo

    Putin: NATO radi šta želi, mi nemamo gdje da se povučemo

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da prijedlozi Moskve o bezbjednosnim garancijama upućeni NATO nisu ultimatum i da Rusija očekuje konstruktivan i suštinski razgovor s jasnim i konačnim rezultatom koji će obezbijediti jednaku bezbjednost za sve.

    Putin je ocijenio je da je širenje NATO na istok posljedica euforije poslije pobjede u Hladnom ratu i pogrešne procjene i dodao da je Rusija spremna da preduzme vojno-tehničke mjere ako se NATO približi njenim granicama.

    On je na sjednici kolegijuma Ministarstva odbrane u proširenom sastavu, rekao da Sjedinjene Države i saveznici moraju da shvate da Rusija jednostavno “nema gdje da se povuče” ako se njihovo oružje pojavio u Ukrajini, prenosi TASS.

    “Oni rade šta žele. Ali ono što sada rade na teritoriji Ukrajine ili što će pokušati ili uraditi, to nije na hiljade kilometara daleko od naše granice. To je na pragu naše kuće. Moraju da shvate da mi jednostavno nemamo gdje dalje da se povučemo”, naglasio je Putin.

    On je izrazio veliku zabrinutost zbog raspoređivanja američkih antibalističkih raketnih sistema nedaleko od ruske granice.

    Podsjetio je na američke akcije ranijih godina kada su podržavali njihove navodne interese i njihovu navodnu bezbjednost hiljadama kilometara daleko od teritorije SAD.

    “Uradili su najgore stvari bez sankcija Savjeta bezbjednosti UN”, dodao je Putin.

  • Orban: Budimpešta protiv sankcija Dodiku

    Orban: Budimpešta protiv sankcija Dodiku

    Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je danas da je njegova administracija protiv uvođenja sankcija srpskom članu predsjedništva BiH Miloradu Dodiku koje je predložila Njemačka.

    “Definitivno treba da spriječimo ove sankcije. Loš je stav, upotrijebljeni ton i izgledi. Zapadni Balkan treba da bude integrisan u EU i mora im se pružiti pomoć”, naglasio je Orban.

    Prema njegovim riječima, Balkan treba da bude stabilizovan i to nije moguće bez Srba. On je napomenuo da Balkan ne može biti stabilizovan bez BiH a ta zemlja ne može biti stabilna bez obnove prava na koje Srbi imaju puno pravo i to je logika Mađarske.

    Njemačka administracija je 13. decembra pozvala EU da uvede sankcije Dodiku zbog inicijative za povrat ovlaštenja sa institucija BiH na Republiku Srpsku u sektorima odbrane, pravosuđa i poreskog sistema.

    Njemački ministar spoljnih poslova Analena Barbok je izjavila da su “napori za otcijepljenje neprihvatljivi”.

  • Rusija spremna koristiti i vojni odgovor ukoliko NATO nastavi ignorisati zahtjeve Moskve

    Rusija spremna koristiti i vojni odgovor ukoliko NATO nastavi ignorisati zahtjeve Moskve

    Zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Sergej Rjabkov izjavio je kako NATO i zapadne zemlje ne bi trebale ignorisati zabrinutost Moskve za sigurnost te da bi se trebale pridržavati liste zahtjeva koje je Rusija objavila prije nekoliko dana.

    Ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije je prošle sedmice objavilo dva dokumenta u kojima se od NATO saveza traži da se suzdrže od širenja na istočnu Evropu, zemlje Kavkaza i centralnu Aziju.
    Iako su čelnici NATO-a odbacili zahtjeve, Rjabkov je poručio kako NATO ne bi trebao ignorisati mišljenje Rusije.


    “Rekao sam da ćemo naći forme za odgovor, uključujući i vojna i vojno-tehnička sredstva, ukoliko NATO ponovo bude ignorisao zabrinutost Moskve. Morat ćemo da izbalansiramo aktivnosti koje nas zanimaju jer se s našim kontramjerama povećava i rizik”, izjavio je Rjabkov.

    Ruski diplomata je također naglasio da će Rusija nastojati spriječiti ovaj scenario te je poručio kako su ruski zvaničnici svjesni potrebe za održavanjem dijaloga kako bi se izbjegle ozbiljne implikacije.


    Rusko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je 17. decembra dva nacrta o osiguravanju pravnih garancija sigurnosti od SAD-a i NATO saveza.

    Između ostalog, u dokumentima se navodi kako se zahtijeva od Sjedinjenih Američkih Država da se obavežu na sprečavanje daljeg širenja Alijanse na istok i države bivšeg Sovjetskog Saveza.

    Također, od SAD-a se zahtijeva da ne osnivaju vojne baze na teritoriji država nekadašnjeg SSSR-a koje nisu članice NATO-a te da ne koriste vojnu infrastrukturu za bilo kakve vojne aktivnosti.

  • Poruka iz Rusije: “Situacija je ozbiljna”

    Poruka iz Rusije: “Situacija je ozbiljna”

    Predlog ruske strane o garancijama bezbednosti nije ultimatum, ali je vreme razgovora mirnim tonom sa Severnoatlantskom alijansom prošlo.

    To je danas izjavio zamenik šefa diplomatije Rusije Aleksandar Gruško.

    “Naši predlozi su vrlo jasni. Vreme mirnih tonova, verovanja na reč je prošlo. Situacija je toliko ozbiljna, da je zahtevala korake kada je neophodan principijelni dijalog u četiri oka”, izjavio je Gruško u intervjuu “Rosijskoj gazeti”.

    “Na primer, naši partneri iz NATO-a govore o proširenju Alijanse, da Rusija nema pravo glasa, da je procedura približavanja NATO-a propisana Vašingtonskim sporazumom i da svaka država ima pravo da slobodno “bira načine kako da osigura svoju bezbednost”, uključujući učešće u vojnim savezima.

    Na to su naši partneri iz NATO-a staviti tačku. Ali postoji i drugi deo formule, gde je direktno rečeno da, praveći izbor, države su obavezne da uzmu u obzir interese bezbednosti drugih. Ne treba da zaboravljamo da je širenje NATO-a politika koja se još zove “politika otvorenih vrata”, rekao je zamenik šefa diplomatije.

    Rusija će srazmerno odgovoriti, ako države NATO-a rasporede na svojoj teritoriji ofanzivna sredstva, saopštio je Gruško.

    “Ako se na teritoriji država NATO-a pojave ofanzivna sredstva koja za četiri minuta mogu da stignu do naših kontrolnih centara, moraćemo adekvatno da odgovorimo našim partnerima”, izjavio je on.

    Zamenik šefa diplomatije je saopštio da je po pitanju zahteva koji su upućeni SAD zauzeta čvrst stav. “Očekujemo sadržajni razgovor sa SAD. Već smo formirali tim i spremni smo odmah da počnemo razgovor, čim Amerikanci budu spremni za to”, izjavio je Gruško.

    Podsetimo, rusko Ministarstvo spoljnih poslova objavilo je dokument koji je zvanična Moskva poslala NATO-u po pitanju garancija bezbednosti o kojima je nedavno govorio predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin, a koji se pre svega tiču širenja vojnog prisustva Alijanse zapadnim granicama Rusije.

  • Ruski modul uspješno spušten: Astronauti proveli u svemiru skoro dvije sedmice

    Ruski modul uspješno spušten: Astronauti proveli u svemiru skoro dvije sedmice

    Ruski modul Sojuz MS-20, u kojem su bili astronaut Aleksandar Misurkin, japanski milijarder Jusaku Maezava i njegov poslovni saradnik Jozo Hirano, sleteo je danas u Kazahstan, saopštio je danas Kontrolni centar svemirske misije.

    Direktor Roskosmosa Dmitri Rogozin napisao je na svom Telegram nalogu da je ruska posada aviona An-26 potvrdila uspješno spuštanje modula, prenio je TAS S.

    “Posada aviona An-26 potvrdila je spuštanje modula sa posadom. Dobrodošli na Zemlju, dragi Aleksandre”, napisao je on.

    Misurkin, Maezava i Hirano su bili u svemiru od 8. decembra.

    Oni su poletjeli sa kosmodroma Bajonkur, a onda se spojili sa Međunarodnom svemirskom stanicom.

    Misurkin je tada postao prvi izvještač iz svemira za agenciju TAS S, a slao je tekstove o životu i radu na Međunarodnoj svemirskoj stanici, prenosi Tanjug.

  • Mađarska je iskreni prijatelj Republike Srpske

    Mađarska je iskreni prijatelj Republike Srpske

    Izjava mađarskog ministra spoljnih poslova Petera Sijarta da će Mađarska uložiti veto na eventualni prijedlog uvođenja sankcija srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku pokazuje da je podrška Mađarske Republici Srpskoj ogromna, prijateljska i strateška, izjavio je Srni predsjednik Srpske lige Aleksandar Đurđev.

    Napominjući da se Sijarto direktno suprotstavio novom šefu njemačke diplomatije Analeni Berbok, Đurđev je ukazao da je sada svima jasno da posjeta mađarskog premijera Viktora Orbana Banjaluci ove jeseni nije bila paradnog, već krajnje ozbiljnog političkog i strateškog karaktera.

    • Ne treba zaboraviti da je na početku korona krize Mađarska poslala pomoć Republici Srpskoj, dakle ne BiH, već isključivo zvaničnoj Banjaluci. Zato je Sijartova izjava samo logičan nastavak jačanja i razvoja mađarsko-srpskog prijateljstva koje je prijateljstvo za stabilnu budućnost celog regiona, a čije temelje su postavili Aleksandar Vučić i Viktor Orban – podsjetio je Đurđev.

    Predsjednik Srpske lige smatra da Srbe i Mađare, nekada ljute rivale, sada vežu isti ciljevi.

    • Očuvati suverenitet, reći ne briselskoj levo-liberalnoj diktaturi, sačuvati zdravu porodicu, odupreti se naseljavanju migranata, suprotstaviti se islamizaciji ovih prostora – sve to veže Srbe i Mađare, velike i stare evropske narode koji su uvek bili na kapiji odbrane hrišćanske Evrope – poručio je Đurđev.

    Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto naveo je da će Mađarska uložiti veto na eventualni prijedlog uvođenja sankcija srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku.

    Sijarto je istakao da EU samo jednoglasnom odlukom država članica može da uvede sankcije protiv bilo koga, ali da svima mora da bude jasno da Mađarska neće dati podršku nikakvim sankcijama protiv Dodika i da će u slučaju takvog prijedloga uložiti veto.