VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Novo žarište korone u Evropi: Situacija u ovoj zemlji gora nego u većini

    Novo žarište korone u Evropi: Situacija u ovoj zemlji gora nego u većini

    Božićni praznici ne izgledaju baš veselo dok omikron soj nastavlja da se širi Švajcarskom.

    “Broj slučajeva u Švajcarskoj veći je nego u praktično svim drugim evropskim zemljama”, rekao je Patrik Matis, šef odjeljenja za upravljanje krizama u Saveznoj kancelariji za javno zdravlje (FOPH).

    Epidemiološka situacija koja se neprestano pogoršava posljedica je kombinacije faktora, prema riječima stručnjaka – brzog širenja i veoma zaraznog omikron soja, koji prijeti da prestigne deltu i postane dominantna varijanta, kao i nedovoljna stopa vakcinacije i sporost u davanju buster doza.

    Što se tiče novih infekcija, broj je neznatno pao proteklih dana na nešto iznad 8.000 novooboljelih za dan. Međutim, u srijedu je ponovo skočio, kada su prijavljena 11.562 nova slučaja.

    Prema podacima, kanton Obvalden ima najveći broj kovid slučajeva – 2.639,73 na 100.000 stanovnika, što je duplo više od nacionalne stope od 1.362,73.

    Drugi kantoni koji premašuju nacionalni prosjek su Apencel (1.994,76 na 100.000), Ženeva (1.874,03), Turgau (1.840,87), Švic (1.881,82) i Jura (1.804,39).

    Pored Ženeve, stopa kantona Vo je takođe iznad nacionalnog prosjeka, što dokazuje da su se džepovi zaraze proširili na zapad zemlje iz njihovog uporišta u istočnim i centralnim regionima Švajcarske.

    Situacija u jedinicama intenzivne njege se takođe pogoršava, što su zdravstveni zvaničnici upozoravali nedjeljama.

    Na odjeljenjima intenzivne njege 21. decembra bila su 313 kovid pacijenta, što je za 24 više nego prošle nedjelje.

    FOPH je ranije rekao da kada se prekorači granica od 300, možda će morati da se uspostavi trijaža. Do sada je prijavljeno samo nekoliko slučajeva trijaže, ali brojne bolnice otkazuju operacije koje nisu hitne i tretmane kako bi uložile sve svoje medicinske resurse u zbrinjavanje pacijenata sa virusom korona.

    Najviše hospitalizovanih pacijenata je u Zoloturnu, gdje kovid pacijenti zauzimaju 75 odsto kreveta na intenzivnoj njezi, zatim slijede Turgau (60,7 odsto) i Švic (60 odsto).

    I trend da nevakcinisani ljudi zauzimaju većinu resursa intenzivne njege se nastavlja, rekli su stručnjaci.

    Što se tiče smrtnih slučajeva, 310 ljudi je umrlo od virusa korona između 8. i 21. decembra, većina njih u Bernu (45), Argau (38), Cirihu (34) i Vou (32).

    Kada je riječ o vakcinaciji, Švajcarska i dalje zaostaje za mnogim drugim zemljama po vakcinaciji što je, prema riječima zdravstvenih stručnjaka, glavni razlog za pogoršanje epidemiološke situacije.

    Prema posljednjim podacima, 76.15 odsto svih kvalifikovanih osoba (starosti od 12 i više godina) je potpuno vakcinisano, a manje od četvrtine – 22.47 odsto – dobilo je dopunsku vakcinu.

    I u ovom pogledu Švajcarska zaostaje za drugim zemljama, iako zdravstveni zvaničnici kažu da samo treća doza nudi barem djelimičnu zaštitu od omikrona.

    Međutim, zemlja je u utorak napravila pozitivan korak skraćivanjem svoje preporuke za dopunske doze sa šest na četiri mjeseca nakon druge doze.

    Koje su mjere na snazi?
    Prema novim mjerama, koje će biti na snazi do 24. janura, za ulazak u mnoge zatvorene prostore, uključujući restorane, biće potreban dokaz o vakcinaciji ili preležanom virusu.

    Posjetioci diskoteka i barova moraće da pošalju negativan rezultat testa na virus korona pošto je tamo manje vjerovatno da će ljudi nositi maske.

    Prema novim mjerama, ljudi će raditi od kuće, a privatna okupljanja biće ograničena na 10 osoba, ako neko od prisutnih starijih od 16 godina nije vakcinisan ili nije preležao virus korona.

    Švajcarska vlada saopštila je i da je naručila po sedam miliona doza od moderne i fajzera i bionteka za drugu polovinu 2022. godine kako bi povećala svoje zalihe vakcina na 34 miliona.

    U Švajcarskoj je od početka pandemije registrovano više od 1,2 miliona slučajeva virusa korona, a preminula je 12.128 osoba, pokazuju podaci sajta Worldometers, prenosi Telegraf.

  • Omikron od iduće nedjelje dominantan u Austriji?

    Omikron od iduće nedjelje dominantan u Austriji?

    Austrijska komisija za virus korona procjenjuje da bi već od iduće nedjelje omikron mogao postati dominantan soj u Austriji.

    Simulacije pokazuju da bi broj novozaraženih mogao uskoro ponovo da se vrati na nivo posljednjeg, četvrtog talasa, od oko 15.000 slučajeva dnevno.

    Prvi talas infekcije novim sojem, prema prognozama, mogla bi da uslijedi već u prvoj nedjelji januara.

    Kako se navodi, za sada nisu jasne moguće posljedice po stanje u bolnicama.

    Komisija upozorava da su bolnice, usljed četvrtog talasa, i dalje opterećene i da je preopterećenje zdravstvenog sistema realna opasnost, iako omikron, za sada, prikazuje blaže znake oboljenja.

  • Vojske Japana i SAD napravile plan za Tajvan, ako zatreba

    Vojske Japana i SAD napravile plan za Tajvan, ako zatreba

    Japanske i američke oružane snage napravile su plan za zajedničku operaciju u vezi s mogućom eskalacijom situacije na Tajvanu, objavila je japanska agencija Kjodo pozivajući se na neimenovane izvore iz japanske vlade.

    Ovakav razvoj će vjerovatno izazvati reakciju Kine, koja Tajvan smatra odmetnutom provincijom i koja treba da se ponovo ujedini sa glavnom teritorijom Kine, pa i silom ako je potrebno, navela je japanska novinska agencija.

    Prema nacrtu plana, američki vojnici bi postavili privremenu bazu za napad u početnoj fazi na ostrvima Nansei, lancu koji se proteže od jugozapada japanskih prefektura Kagošime i Okinave, ka Tajvanu.

    Na Okinavi se nalaze brojne instalacije američke vojske u Japanu.

    Američka vojska će dobiti podršku od japanskih odbrambenih snaga za slanje trupa na ostrva (Nansei) ukoliko se dese “nepredviđeni događaji” na Tajvanu, dodali su izvori.

    Takvo raspoređivanje bi, međutim, načinilo japanska ostrva metom kineske vojske, zbog čega bi stanovnici bili ugroženi, ističe Kjodo.

    Japanske odbrambene snage i američka vojska imaju oko 40 mjesta kandidata na Nansei lancu za raspoređivanje trupa.

    Nansei lanac se sastoji od oko 200 ostrva i brojna su naseljena.

  • Lavrov: Neosnovane teze da su inicijative Dodika prijetnja miru

    Lavrov: Neosnovane teze da su inicijative Dodika prijetnja miru

    Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je da se ne može složiti sa tezom da inicijative srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika predstavljaju prijetnju miru.

    -Ne dijelim ovakve izjave, smatram ih neosnovanim – rekao je Lavrov za sarajevsko „Oslobođenje“, odgovarajući na pitanje da li je tačno da Rusija favorizuje odnose sa samo jednim dijelom BiH, odnosno Republikom Srpskom, i da je to podrška snagama koje streme secesionizmu.

    Lavrov je ocijenio da je i bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Incko svojim potpuno neodgovornim ponašanjem u vezi sa izmjenama Krivičnog zakona znatno pokvario unutrašnju političku klimu.

    Ruski ministar smatra da je apsolutno neozbiljno dopustiti takvu, kako je rekao, „provokaciju bukvalno uoči ostavke, zalupiti vrata i ostaviti svima da sređuju posljedice haosa koji je uslijedio“.

    Prema riječima Lavrova, to je još jednom pokazalo da je institucija spoljnog protektorata u obliku visokog predstavnika ne samo prevaziđena, već se pretvorila u izvor problema.

    -Davno je sazrela potreba da se ona likvidira i da se suverena BiH oslobodi od preteranog starateljstva koje je ponižavajuće za njene narode – rekao je Lavrov.

    Lavrov je istakao da Rusija, kao jedna od država koje su garanat Dejtonskog mirovnog sporazuma, izuzetno odgovorno pristupa svojim obavezama i pomno prati razvoj situacije u BiH.

    -Zabrinuti smo zbog neviđenog pada nivoa međuetničkog dijaloga i poverenja u zemlji tokom cijelog postkonfliktnog perioda. Prema našem mišljenju, to je vezano za intenziviranje spolja podržanih pokušaja revizije dejtonske etno-administrativne arhitekture u korist unitarizacije i centralizacije BiH na štetu ustavnih ovlašćenja konstitutivnih naroda i entiteta – rekao je Lavrov.

    Istakao je da je takva politika izuzetno opasna po stanje u zemlji, regionu i Evropi u cjelini i da Rusija na to upozorava i partnere unutar BiHe i spoljne igrače.

  • Putin odbrusio: “Preprodajete naš gas sedam puta skuplje”

    Putin odbrusio: “Preprodajete naš gas sedam puta skuplje”

    Ruski predsednik Vladimir Putin osvrnuo se na godišnjoj konferenciji za novinare na situaciju na evropskom tržištu gasa, posebno na skok cene tog energenta.

    Ocenio je da je problem s poskupljenjem gasa stvorila sama Evropa, koja jeftin ruski gas preprodaje po daleko višim spot cenama.

    “Evropski kupci preprodaju gas koji dobijaju od Gasproma, shodno dugoročnim ugovorima, po cenama koje važe na spot tržištu, a koje su i do sedam puta više od onih iz dugoročnih ugovora”, rekao je Putin, prenosi Tas.

    Cena gasa u Evropi je 21. decembra prvi put u istoriji nadamšila nivo od 2.000 dolara za 1.000 kubnih metara, dok prosečna izvozna cena gasa po ugovorima sa Gaspromom iznosi u 2021. godini 280 dolara za hiljadu kubika, podseća ruska agencija.

    Putin je naveo da je Rusija stalno upozoravala evropske partnere na opasnosti od rušenja sistema dugoročnih ugovora, da je Moskva i dalje spremna da pomogne Evropi u situaciji sa cenama gasa, ali je podvukao da je probleme s gasom stvorila sama Evropa.

    “Stalno smo govorili, i ja ću ponoviti i ovom prilikom – nema potrebe da se ruše dugoročni ugovori. Ne, rekla nam je Evropska komisija, treba da pređemo na tržišne odnose, tržište će sve regulisati. Zato sad imaju cenu od preko 2.000 dolara za 1.000 kubnih metara”, rekao je on.

    Prozivajući evropske kupce da su naduvali cene preprodajom jeftinog ruskog gasa koji dobijaju od Gasproma prema dugoročnim ugovorima, Putin je poručio evropskim potrošačima da se obrate svojim nadležnim organima za objašnjenje.

    “Neka se Evropljani bave svojim problemima i to u dogledno vreme, i neka ne misle da su pametniji od svih drugih. Oni su sami stvorili te probleme i sami treba da ih rešavaju, a mi smo spremni da pomognu i to činimo”, dodao je ruski predsednik.

    Pala cena; Rusi već treći dan ne puštaju gas

    Komentarišući činjenicu da Gasprom treći dan zaredom nije rezervisao tranzitne kapacitete za isporuke gasa preko gasovoda Jamal-Evropa, Putin je rekao da je to posledica nedostatka narudžbina od evropskih potrošača.

    “Vidim te optužbe na račun Rusije i Gasproma, u kojima se potencira da Gasprom već drugi ili treći dan zaredom ne rezerviše kapacitete za isporuke gasa Evropi tom rutom. Kompanija nije rezervisala transport jer njene parnerske agencije i kompanije, uglavnom nemačke i francuske, koje nabavljaju gas preko te trase nisu dostavile narudžbine”, naveo je on.

    Podsetio je da su evropski gasni operateri skrenuli protok gasa na gasovodu Jamal-Evropa na revezibilni – od Nemačke do Poljske, i da pumpaju gas iz Nemačke u Poljsku već nekoliko dana, dodajući da postoje svi razlozi za sumnju da su te isporuke organizovane iz Nemačke za Ukrajinu preko Poljske.

    “Zašto? Jednostavno zato što snabdevamo Nemačku gasom po dugoročnom ugovoru, po ceni koja je četiri-šest-sedam puta jeftinija nego na spot tržištu”, rekao je Putin.

    Prema njegovim rečima, preprodaja jedne milijarde kubnih metara ruskog gasa može da donese oko 900 miliona dolara.

    “Imam sve razloge da verujem da će ovaj gas na kraju završiti u Ukrajini”, istakao je.

    Šef ruske države je naglasio da potrošači u Evropi i Nemačkoj moraju da znaju šta se dešava.

    Putin je takođe rekao da je Gasprom jedina kompanija u svetu koja je povećala izvoz prirodnog gasa, naponjići da gasni holding isporučuje sve količine gasa po postojećim izvoznim ugovorima.

    “I ne samo da je povećan ukupan obim, već i isporuke na daleka strana tržišta, mislim za skoro 20 posto, a povećano je snabdevanje Evrope u celini. Po mom mišljenju, ovo je jedina globalna kompanija koja je to uradila“, ocenio je Putin.

  • Putin: Opkoliti Rusiju težak je zadatak

    Putin: Opkoliti Rusiju težak je zadatak

    Ruski predsjednik Vladimir Putin je, na današnjoj tradicionalnoj godišnjoj konferenciji za novinare, izjavio da je opkoliti Rusiju težak zadatak, ali da je sve više novih stranih vojnih baza koje se pojavljuju svuda oko nje.

    “Baze su svuda unaokolo – to je istina. Takođe se razmještaju novi sistemi naoružanja na istoku, na jugu, na sjeveru i na moru i, sve više na zapadu. Ali opkoljavanje takve teritorije kao što je naša je težak zadatak. Iako moderne mogućnosti, možda, dozvoljavaju razmišljanje o tome”, poručio je Putin, a prenosi ruska agencija TASS.

    Na pitanje novinara BBC-ja o istoriji i opoziciji, organizacijama Alekseja Navaljnog koji se nalazi u zatvoru i registru Ministarstva pravde o stranim agentima, kao i o tome šta se dogodilo u Rusiji da je toliko porastao broj onih koje vlasti smatraju nepoželjnim, ekstremistima i stranim agentima, Putin je rekao:

    “Želim da vas podsjetim šta su naši protivnici vijekovima govorili – Rusija se ne može pobijediti, može se samo uništiti iznutra. Što je uspješno urađeno nakon Prvog svjetskog rata i devedesetih godina, kada se Sovjetski Savez raspadao”, objasnio je Putin, a prenosi RIA Novosti.

    “A ko je to uradio? Oni koji su služili drugima, tuđim interesima koji nisu povezani s interesima ruskog i drugih naroda Ruske imperije, Sovjetskog Saveza i Ruske Federacije danas”, dodao je on.

    Govoreći o Navaljnom, Putin je rekao da je riječ o osobi koja je navodno bila otrovana, jer, kako tvrdi, nema dokaza koji potvrđuju trovanje.

    “Ne postoji ni jedan. Predložili smo da tamo dođu naši stručnjaci, ja sam to lično ponudio predsjedniku Francuske, kancelarki SR Njemačke i ništa. Pa, kako ovo objasniti? Ako nema šta da se odgovori, nema potrebe da se priča o tome”, rekao je predsjednik Rusije.

    “Imamo utisak da se Ukrajina sprema za novu intervenciju”
    Ukrajina možda priprema novu vojnu operaciju u Donbasu u trenutku kada zapadne zemlje unaprijed pozivaju Rusiju da se ne miješa u sukob koji se odvija, izjavio je ruski predsjednik.

    Ruski lider je podsjetio da su ukrajinske vlasti već dva puta pokušale da pokrenu ofanzivu u Donbasu, koja se, kako tvrdi, završila potpuno neuspješno za Kijev, prenosi ruska agencija TASS.

    “Imamo utisak da oni, možda, spremaju i treću vojnu operaciju i unaprijed nas upozoravaju da se ne miješamo, da ne branimo ove ljude (stanovništvo Donbasa), i da će, ako se umiješamo i branimo ih, uslijediti nove sankcije. Ovo je prvi scenario na koji moramo da reagujemo”, poručio je Putin.

    Drugi scenario, prema njegovim riječima, uključuje generalno stvaranje “anti-Rusije” na teritoriji Ukrajine “uz stalno upumpavanje naprednog naoružanja i ispiranje mozga stanovništva”.

    Putin je poručio i da zvanični Kijev ne sprovodi sporazume iz Minska, koji su, kako tvrdi, jedini mogući način za rješavanje sukoba u Donbasu.

    Ruski predsjednik navodi da je nemoguće imati dobre odnose s aktuelnom ukrajinskom vladom, jer je ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski, kako tvrdi, došao pod uticaj “radikalnih snaga”.

    “Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski se našao pod uticajem radikalnih elemenata po dolasku na vlast”, izjavio je Putin.

    “Zapad odmah da pruži bezbjednosne garancije Rusiji”
    NATO zemlje su te koje moraju dati bezbjednosne garancije Rusiji, a ne obrnuto, izjavio je Putin.

    On je poručio da nije Rusija ta koja je stvorila prijetnje drugim zemljama, prenosi ruska agencija TASS.

    “Da li smo se mi približili granicama Sjedinjenih Država ili Britanije? Oni su se približili našima. A sada kažu da će Ukrajina biti članica NATO-a. Kao posljedica toga, pojaviće se njihovi sistemi naoružanja”, objasnio je Putin u odgovoru na pitanje dopisnika “Skaj njuza” u vezi s tim koje garancije Rusija može da pruži povodom nenapadanja Ukrajine ili bilo koje druge suverene države.

    “Tražite neke garancije od mene, ali vi ste ti koji morate dati garancije. To morate učiniti odmah, sada, a ne da pričate o tome decenijama”, izjavio je Putin.

    Kako navodi Rojters, Putin je rekao da je NATO “prevario” Rusiju sa pet talasa ekspanzije od perioda Hladnog rata i da su SAD sada “na pragu” Rusije sa svojim projektilima.

    Rusija želi da izbjegne sukob s Ukrajinom i Zapadom
    Rusija želi da izbjegne sukob s Ukrajinom i Zapadom, izjavio je Putin.

    “Ovo nije naš željeni izbor, mi to ne želimo”, poručio je on.

    Naveo je da je Rusija dobila generalno pozitivan odgovor na bezbjednosne prijedloge koje je predala Sjedinjenim Državama ovog mjeseca i da će pregovori početi početkom sljedeće godine u Ženevi.

    “Nadam se da će se razvoj situacije odvijati u tom smjeru”, poručio je ruski predsjednik.

    U odgovoru na pitanje novinarke “Skaj njuza” u vezi s tim da li može da bezuslovno garantuje nenapadanje Ukrajine, ruski predsjednik je izjavio da dejstva Rusije neće zavisiti od toka pregovora, već od bezuslovnog osiguravanja bezbjednosti Rusije.

    “Jasno smo stavili do znanja da je širenje NATO-a na istok neprihvatljivo. Sjedinjene Američke Države stoje s raketama na pragu naše kuće. Zar je pretjerani zahtjev da se pored nas ne postavljaju udarni sistemi? Kako bi reagovali Amerikanci da na granicu s Kanadom ili Meksikom postavimo rakete”, izjavio je Putin.

    Rusija i Kina razvijaju visokotehnološko oružje
    Rusija i Kina zajednički razvijaju visokotehnološko oružje dok ostvaruju saradnju u oblasti bezbjednosti, izjavio je danas ruski predsjednik Vladimir Putin na tradicionalnoj godišnjoj konferenciji za novinare.

    “Sarađujemo s Kinom u oblasti bezbjednosti. Oružane snage Kine su opremljene najnaprednijim sistemima naoružanja”, izjavio je Putin, a prenosi ruska agencija TASS.

    “Čak zajedno razvijamo i određene vrste visokotehnološkog oružja. Sarađujemo u sferama svemira i proizvodnje aviona i helikoptera”, izjavio je ruski predsjednik.

    Putin je pohvalio rusko-kineske strateške veze kao faktor stabilizacije na globalnoj sceni.

    “Ovo je potpuno sveobuhvatno strateško partnerstvo, koje je bez presedana u istoriji, barem između Rusije i Kine. Svakodnevno aktivan rad je povoljan i za Kineze i za Ruse, i ostaje ozbiljan stabilizacijski faktor u međunarodnoj areni”, zaključio je Putin.

    Populacija od 146 miliona ljudi nedovoljna za Rusiju
    Populacija od 146 miliona ljudi za ogromnu teritoriju Rusije je svakako nedovoljna, izjavio je Putin.

    “Pomenuo sam pad očekivanog životnog vijeka i rastuću stopu smrtnosti. S tim u vezi, jedan od najvažnijih problema i jedan od glavnih zadataka pred nama u oblasti demografije postaje sve akutniji, posmatrano sa humanitarnog i geopolitičkog stanovišta”, izjavio je Putin, a prenosi ruska agencija TASS.

    Na pitanje novinara kako se objašnjavaju novi talasi kovida-19 i koliko je potvrđena efikasnost vakcinacije, Putin je rekao da je takav razvoj situacije uzrokovan sposobnošću ovog novog virusa da mutira.

    “Novi sojevi se pojavljuju tamo gdje postoje problemi sa zdravstvenim sistemima. Zato i govorim o potrebi međusobnog priznavanja i distribucije vakcina. U suprotnom nećemo uspjeti da se izborimo s ovim problemom na globalnom nivou”, objasnio je Putin.

    On je primijetio da je smrtnost od kovida teško izračunati i to ne zato što neko pokušava nešto da sakrije.

    Govoreći dalje o virusu korona, Putin je saopštio da bi Rusija mogla dostići imunitet krda na kovid-19 od 80 odsto do drugog kvartala 2022. godine.

    “Nadam se da ćemo sljedeće godine, možda krajem prvog kvartala ili tokom drugog kvartala, dostići taj nivo”, poručio je Putin.

    Jedno od pitanja novinara bilo je i u kom gradu bi Putin izabrao da živi, s izuzetkom Moskve i Sankt Peterburga.

    “Rekli ste osim Moskve i Sankt Peterburga. Zašto ste isključili Moskvu i Peterburg? To su takođe gradovi Ruske Federacije. U jednom od njih sam se rodio. To je moj rodni grad, pa sam prvo, kada ste postavili pitanje, pomislio na Sankt Peterburg”, rekao je Putin.

    Zbog mjera protiv virusa korona, broj novinara u “Manjež” centru je ove godine ograničen na nešto više od 500, a konferencija se održava u većem prostoru.

    Ovo je 17. put da ruski predskednik Vladimir Putin održava svoju tradicionalnu godišnju konferenciju.

    Prošle godine, Putin je održao konferenciju za novinare u rezidenciji Novo-Ogarjovo van Moskve, a većina novinara je sa njim razgovarala putem video linka.

  • Nastavlja se pravni rat Brisela i Varšave: EU pokrenula sudski postupak protiv Poljske

    Nastavlja se pravni rat Brisela i Varšave: EU pokrenula sudski postupak protiv Poljske

    Evropska komisija započela je sudski postupak protiv Poljske u sporu koji se odnosi na problem primata zakona Evropske unije na teritoriji Poljske.

    Pravni “rat” između Poljske i Evropske unije traje već nekoliko mjeseci, a kulminirao je odlukom Ustavnog suda Poljske u kojoj stoji kako zakoni Evropske unije nemaju primat na teritoriji Poljske.
    Presuda Ustavnog suda Poljske izazvala je bijes u Briselu i dodatno naštetila ionako problematičnim odnosima Poljske i šefova EU.

    U saopćenju Evropske komisije u kojem se navodi kako je pokrenut sudski postupak protiv Poljske, Brisel navodi kako je Evropska komisija ozbiljno zabrinuta zbog odluke poljskog suda.


    “Presuda predstavlja kršenje sporazuma EU. Pojedincima se pred poljskim sudovima uskraćuje pravo na efikasnu sudsku zaštitu. Poljska će imati dva mjeseca da odgovori na pokretanje sudskog postupka”, naveli su iz Komisije.

    Poljska vlada na čelu s Mateuszom Morawieckim u posljednjih nekoliko godina donijela je niz zakona kojima se revidira pravosuđe u zemlji te se dozvoljava vladi da otpušta sudije koji se protive reformama.

    Također, zakoni obuhvataju i snižavanje starosne granice za penzionisanje sudija Vrhovnog suda i stvaranje kontroverznog Vijeća Vrhovnog suda čiji je zadatak disciplinsko kažnjavanje sudija.

    Dok sa jedne strane poljska vlada tvrdi kako su reforme bile neophodne za racionalizaciju pravosuđa i eliminaciju ostataka komunističkog režima, kritičari tvrde kako su potezi vladajuće partije praktično narušili nezavisnost pravosuđa kao stuba svakog demokratskog sistema.

  • “Postupci Rusije izvor globalne zabrinutosti”

    “Postupci Rusije izvor globalne zabrinutosti”

    • Potencijalna vojna agresija Rusije protiv Ukrajine imala bi ogromne posljedice i veliku cijenu kao odgovor, navodi se u zajedničkom saopštenju SAD, Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Kanade, Ukrajine, Poljske, brojnih evropskih zemalja i EU (Formula ARRIA).

    “Vrijeme održavanja ovog sastanka ‘Formule ARRIA’ posebno je zabrinjavajuće, u kontekstu jačanja ruske vojske na Krimskom poluostrvu i na granicama Ukrajine. Povelja UN zabranjuje prijetnje ili upotrebu sile protiv teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti bilo koje države. Bilo kakva dalja agresija protiv Ukrajine imala bi ogromne posljedice i veliku cijenu kao odgovor”, navodi se u saopštenju.

    Zemlje su pozvale Rusiju da obustavi ono što su nazvale neprijateljskom kampanjom dezinformisanja protiv Ukrajine, da smanji tenzije u Ukrajini i njenoj okoloni i da bez odgađanja povuče snage i opremu stacionirane u toj zemlji bez pristanka Kijeva, prenijela je agencija TASS.

    “Postupci Rusije su izvor globalne zabrinutosti i kršenje međunarodnog prava, uključujući Povelju UN, suprotni su obećanjima Rusije u okviru Helsinške deklaracije i Pariske povelje i sve više prijete bezbjednosti Evrope i poretku zasnovanom na pravilima”, dodaje se u saopštenju.

  • Rusija očekuje početak pregovora s NATO-om u januaru: Ovo je najvažnije međunarodno pitanje

    Rusija očekuje početak pregovora s NATO-om u januaru: Ovo je najvažnije međunarodno pitanje

    Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je kako se Rusija nada da će u januaru održati bilateralne razgovore s NATO savezom i SAD-om u vezi sigurnosnih garancija koje Moskva zahtijeva od zapadnih zemalja.

    Šef ruske diplomatije je naglasio kako se razgovori moraju održati što prije kako bi se relaksirali odnosi između Rusije i Alijanse.
    “Želimo to da uradimo u januaru. U razgovor će biti uključena i pregovaračka platforma za razgovor o nacrtu sporazuma između Rusije i NATO-a, a koja se tiče sigurnosnih garancija koje smo iznijeli”, rekao je Lavrov.


    Lavrov je takođe pojasnio kako pregovori oko sigurnosnih garancija predstavljaju vjerovatno i najvažnije pitanje u međunarodnim odnosima.

    “Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg redovno daje neadekvatne izjave o odnosima Rusije i NATO-a. Ipak, njemu mandat brzo ističe i priča se da će postati sljedeći guverner Centralne banke Norveške. Guverner centralne banke mora se jasno i precizno pridržavati osnovnih principa poslovanja. Evropska i euroatlantska sigurnost zasniva se na nekoliko principia koji su koordinisani i potpisani na najvišem nivou”, poručio je Lavrov.


    Povodom eventualnog sastanka između Rusije i Zapada govorio je i glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov koji je naglasio kako je upravo održavanje ovog sastanka uslov i za održavanje narednog sastanka između američkog predsjednika Bidena i ruskog lidera Vladimira Putina.

    “Prije sljedećeg sastanka lidera SAD-a i Rusije, zapadne zemlje moraju odgovoriti na prijedloge Rusije koji se tiču sigurnosnih garancija”, rekao je Peskov.

  • Panika se širi Evropom; kriza već zatvara fabrike

    Panika se širi Evropom; kriza već zatvara fabrike

    Kriza je toliko ozbiljna da primorava fabrike da smanje proizvodnju ili da se potpuno zatvore.

    Aluminium Dunkerque Industries France ograničio je proizvodnju u poslednje dve nedelje zbog visokih cena električne energije, dok će Trafigurin Nyrstar pauzirati proizvodnju u svojoj topionici cinka u Francuskoj u prvoj nedelji januara. Rumunski proizvođač đubriva Azomures privremeno je zaustavio proizvodnju.

    Electricite de France SA je prošle nedelje saopštio da će zaustaviti četiri reaktora, koji čine 10 odsto nuklearnog kapaciteta zemlje, opterećujući elektro mreže koje se već suočavaju sa hladnim vremenom. Početkom januara, 30 odsto francuskih nuklearnih kapaciteta biće van mreže, povećavajući oslanjanje na gas, ugalj, pa čak i naftu.

    Rastuće cene gasa i električne energije već su primorale evropske komunalne gigante, od RWE AG do Uniper SE, da povećaju zahteve za likvidnošću. Mnogi manji snadbevači nisu imali istu opciju, a više od 20 ih je prestalo sa radom samo u Velikoj Britaniji, pišu Novosti.

    Snabdevanje električnom energijom u Francuskoj je toliko ograničeno da nacija pribegava sagorevanju mazuta.

    Električna energija proizvedena korišćenjem goriva porasla je na najviši nivo u prethodnih više od mesec dana, pokazuju podaci mrežnog operatora RTE.

    Snabdevanje će biti toliko oskudno tokom zime da se francuskom električnom energijom za februar trguje po ceni od 1.000 evra po megavat-satu. Cene su rasle toliko brzo da je Evropska energetska berza EEX u utorak podigla maksimalnu cenu za unos naloga, usklađivanje trgovine i registraciju trgovine fjučersima električne energije na 3.000 evra po megavat-satu, sa 999,98 evra ranije.