VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Novaku prijeti mu novo hapšenje: Policija u zgradi Novakovih advokata u kojoj se i on nalazi

    Novaku prijeti mu novo hapšenje: Policija u zgradi Novakovih advokata u kojoj se i on nalazi

    Nakon što je izvojevao pobjedu na sudu u Melburnu, Novak Đoković ponovo je uhapšen – prenosi B 92.

    Ovu informaciju je objavila novinarka Ksenija Pavlović Mekater pozivajući se na informacije koje joj je dao Novakov otac.

    Podsjećamo, po australijskom zakonu, postoji šansa da Novaku viza bude ponovo oduzeta, ako to odluči ministar Hok.

    Postoji mogućnost da ministar za Emigracije Aleks Hok iskoristi moć koju poseduje i lično naredi poništavanje vize.

    Kristofer Tran, tužilac u osvom slučaju, istakao je da će ministar razmisliti o tom potezu, ali nije precizno naveo po kom osnovu bi to učinio.

    Definitivno Imigraciona služba želi da izbaci Novaka iz države uprkos odluke suda koja je bila pozitivna po Đokovića na osnovu toga što je sudija Entoni Keli istakao da je pratio sve smjernice i da mu zvaničnici nisu na vrijeme dostavili adekvatne informacije, te da je imao validno medicinsko izuzeće.

    – Besana noć za čitavu familiju, teški momenti za nas. Novak je pokazao da je istrajan i vjeruje u sebe i svoja viđenja i ideale. Izborio se za cijeli svijet, sa druge strane imamo australijski sistem, sudija je donio pravu odluku na osnovu činjenica i nije postojao razlog za drugom sudskom odlukom, ali dobijamo informacije da je ministar unutrašnjih poslova iznad suda. Novak je upao u ozbiljan politički vrtlog, narod Australije je nesrećan, zaključani su od početka pandemije i definitivno je politika, sve vrijeme je to. Ono što mi možemo jeste da se svi angažujemo i po društvenim mrežama pustimo ovu vest – Novaka opet hoće da zarobe i zatvore. To je poslednja informacija, trenutno se konsultujemo sa PR službama o sledećim koracima. On je sada sa advokatima u prostorijama gdje su bili tokom suđenja i trenutno gleda i razmišlja o opcijama – navodi se iz đokovićevog tima.

  • Dogovor Amerike i Rusije rješava tenzije na Balkanu

    Dogovor Amerike i Rusije rješava tenzije na Balkanu

    Najviši zvaničnici SAD i Rusije održaće danas dugo očekivani samit, na kojem će razgovarati o bezbjednosnim garancijama koje traži Rusija.

    Ovaj sastanak predstavlja nastavak samita koji su američki i ruski predsjednik Džo Bajden i Vladimir Putin imali sredinom 2021. godine, a koji nije rezultirao dogovorom, zbog čega brojne diplomate u nezvaničnim brifinzima i razgovorima s novinarima u bh. medijima smatraju da se te nestabilnosti prelijevaju na BiH i zapadni Balkan.

    Naime, nekoliko diplomata nam je proteklih mjeseci u nezvaničnim razgovorima indirektno ili između redova ukazivalo na veze koje postoje između nezadovoljstva Rusije potezima NATO-a i Zapada, a posebno SAD, i krize koja proteklih mjeseci kulminira na zapadnom Balkanu.

    Prema nekim mišljenjima, jedan od posrednika između SAD i Rusije je zvanični Berlin, koji je energetski zavisan od ruskih energenata, a istovremeno je, kao najveći svjetski izvoznik po udjelu u bruto domaćem proizvodu u velikoj mjeri osjetljiv na bilo kakve globalne nestabilnosti.

    Ilustracije radi, američko-njemačka trgovinska razmjena je u prošloj godini iznosila 260 milijardi dolara, od čega se 163 milijarde odnose na njemački izvoz u SAD, dok je rusko-njemačka privredna razmjena oko 50 milijardi dolara, od čega se skoro 30 milijardi odnosi na njemački izvoz. Inače, uprkos sankcijama EU prema Rusiji, njemačko-ruski ekonomski odnosi su u porastu, a ne u padu.

    S obzirom na to da je i EU vezana za njemačku privredu, a istovremeno profitira od stabilnosti na evropskom kontinentu, postoji veliki interes da se pronađe rješenje s Rusijom koje će biti prihvatljivo za obje strane.

    To je samo jedan od razloga zbog kojih se vjeruje da bi uspjeh u popravljanju rusko-američkih odnosa mogao dovesti do smirivanja situacije u Evropi, kao i na zapadnom Balkanu, pa samim time i u BiH. Samim time, smirivanje tenzija u Ukrajini bi indirektno više moglo učiniti za smirivanje tenzija u BiH i na Balkanu od bilo čega što će uraditi domaći faktori na Balkanu.

    Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda, u rusko-američkom samitu vidi interes i Amerike i Rusije. On kaže da Amerika suviše resursa troši u Evropi u vezi s Rusijom, a te resurse treba u globalnoj borbi moći s Kinom, koja tek predstoji, dok, kako navodi, Rusija želi da smanji broj žarišta na kojima se nalaze njihovi vojnici i resursi. Radić predviđa da će dogovor Rusije i Amerike rezultirati smanjenjem ruskog prisustva u našem regionu, a to, prema njegovom mišljenju, istovremeno znači i da će se vrlo brzo ugasiti i sva žarišta na zapadnom Balkanu.

    “Ovo je najveća kriza na Balkanu od devedesetih naovamo. Stvari su otišle predaleko i toga su svi svesni”, kaže on.

    Kriza NATO-a i Rusije je eskalirala nakon što se NATO oglušio o zahtjeve Rusije da prestane ekspanziju na istok, posebno u Ukrajinu. Rusija tvrdi da je Zapad prvo obećao Sovjetskom Savezu tokom pregovora o povlačenju iz Istočne Njemačke da se neće dalje širiti na istok, a nakon toga je, kako tvrde, isto obećao i u Budimpešti 1994, kada se pregovaralo o uništavanju ukrajinskog nuklearnog oružja, odnosno bezbjednosnim garancijama za tu zemlju.

    Istovremeno, na Zapadu tvrde da takve garancije nikad nisu direktno date Rusiji, već da je samo obećano da će svi potezi s tim u vezi biti rađeni uz konsultacije s Rusijom, bez ikakvih konkretnih obećanja.

    Sudeći prema deklasifikovanim dokumentima koje je objavio respektabilan medij “National Security Archive”, koji se bavi tajnim dokumentima američke vlade, istina je negdje u sredini.

    Oni, na primjer, ističu da je američki predsjednik Bil Klinton 1994. godine u Budimpešti htio i da “vuk bude sit i sve koze na broju”, i pokušavao je ruskom predsjedniku Borisu Jelcinu i njegovom ministru spoljnih poslova Andreju Kozirevu neformalno obećati da neće biti širenja, a istovremeno je zbog domaćeg političkog pritiska izbjegavao da to stavi na papir. Sudeći prema informacijama ovog medija, zbog želje da se situacija riješi bez previše dizanja prašine, ni jedna ni druga strana nije željela da pregovori propadnu ako bi se suviše insistiralo na temama koje će biti teško jednostavno riješiti. Problem je time ostavljen kasnijim generacijama, a Putin je osjetio da je sada trenutak da se to pitanje trajno riješi.

  • Danas počinju ključni sastanci SAD-a i Rusije: Postoji li rješenje za Ukrajinu i istok Evrope?

    Danas počinju ključni sastanci SAD-a i Rusije: Postoji li rješenje za Ukrajinu i istok Evrope?

    Zvaničnici SAD-a i Ruske Federacije sastaće se danas u Ženevi tokom niza aktivnosti koje su ocijenjene kao ključni razgovori između Zapada i Rusije u rješavanju “ukrajinskog pitanja”, ali i brojnih drugih problema koji opterećavaju odnose velikih sila.

    Predstavnici Ruske Federacije i SAD-a još su jučer stigli u Ženevu, gdje su održali radnu večeru, a tokom današnjeg dana zvaničnici bi trebali održati niz sastanaka povodom ruskih sigurnosnih zahtjeva koje je Kremlj iznio u javnost sredinom decembra.
    Podsjetimo, Rusija je objavila listu zahtjeva prema Zapadu, koje bi SAD i druge članice NATO saveza trebale ispuniti u cilju normalizacije stanja na istoku Evrope, ali i deeskalacije tenzija.

    Između ostalog, ruski zahtjevi uključuju zabranu ulaska Ukrajine u NATO savez i ograničenje raspoređivanja trupa i oružja na istoku Evrope. Također, Rusija je uključila i zahtjev da NATO ne raspoređuje nove trupe ili oružje u zemlje koje su ušle u alijansu nakon 1997. godine, što bi uključivalo veći dio istočne Evrope, uključujući Poljsku, ali i baltičke zemlje.


    Uoči sastanka oglasio se zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov, koji će predstavljati Rusiju u Ženevi.

    “Za nas su važniji drugi prioriteti. Neširenje NATO-a, likvidacija stvorene infrastrukture, kao jednostrano povlačenje Zapada iz vojnih akcija. Razlika u stavovima je dramatična”, rekao je Rjabkov.

    S druge strane, oglasio se i državni sekretar SAD-a Antony Blinken, koji je rekao da će predstojeći pregovori s Rusijom pomoći državama da pronađu načine za smanjenje tenzija.

    “Takođe, na sastanku neće biti riječi o pravljenju ustupaka. Radi se o tome da se vidi da li u kontekstu dijaloga i diplomatije postoje stvari koje obje strane mogu učiniti da smanje tenzije. To smo radili u prošlosti, ali sada ne”, rekao je Blinken.

    Povodom sastanaka Rusije i SAD-a, ali i NATO saveza, ranije se oglasio i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, koji je rekao kako se u sastanke ulazi s ciljem da se nađe rješenje za postojeću situaciju.

    “Treba uzeti u obzir osnove. Rusija je ta koja je izabrala konfrontaciju. Rusija postaje sve autoritarnija kao domaći režim i sve agresivnija u inostranstvu prema susjedima. To je pravi problem. Vidimo vrlo prijeteću retoriku gdje Rusi upozoravaju na ono što nazivaju ‘vojnotehničkim posljedicama’ ako ne dobiju ono što žele. Iz historijskog iskustva znamo da je Rusija spremna da upotrijebi silu protiv susjeda. Zbog toga moramo biti spremni i na to da politički pregovori ne uspiju”, rekao je Stoltenberg.

    Pored sastanka zvaničnika SAD-a i Rusije, koji će biti održan danas, u Briselu će 12. januara biti održan sastanak NATO-a i Rusije, dok će se dan kasnije ruski zvaničnici sastati s predstavnicima OSCE-a.

  • Baerbock: Ako Rusija nastavi koristiti energiju kao oružje, Berlin će blokirati Sjeverni tok 2

    Baerbock: Ako Rusija nastavi koristiti energiju kao oružje, Berlin će blokirati Sjeverni tok 2

    Ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock boravit će danas u posjeti Italiji, a uoči sastanka sa šefom italijanske diplomatije Luigijem di Maiom govorila je o budućnosti Evropske unije, ali i o saradnji Italije i Njemačke u kontekstu migrantske krize.

    Između ostalog, Baerbock je za italijansku La Stampu govorila i o projektu Sjeverni tok 2 te je naglasila kako je Njemačka spremna blokirati plinovod ukoliko Rusija počne koristiti energiju kao oružje.

    “Kao nova savezna vlada, jasno smo utvrdili sporazumom da projekti energetske politike u Njemačkoj moraju biti u skladu s evropskim zahtjevima i to se odnosi i na Sjeverni tok 2. To sada nije slučaj i zbog toga je projekt blokiran. Taj projekt također ima geopolitičke implikacije. Zbog toga smo u zajedničkoj deklaraciji s američkom vladom dogovorili da ćemo, ukoliko Rusija koristi energiju kao oružje ili krene u agresivne akcije prema Ukrajini, preduzeti efikasne mjere”, rekla je Baerbock.

    U kontekstu prisustva migranata u Evropi, Baerbock ističe kako ekonomski uspjeh Njemačke i Evrope počiva na ljudima koji su u evropske zemlje došli sa svojim idejama, biografijama i energijom.

    “Ne mogu i ne želim se pomiriti sa činjenicom da ljudi i dalje ginu na vanjskim granicama Evropske unije. Iz Berlina je lako uprijeti prstom u države koje snose težinu na vanjskim granicama, bilo da se radi o kopnenoj granici između Poljske i Bjelorusije ili mediteranskim granicama Italije i Grčke. Međutim, ako kao Evropljani afirmišemo svoja pravila, moramo biti spremni da pokažemo solidarnost. Namjeravamo proširiti legalne kanale za dolazak u Evropu i Njemačku. To neće biti lak put, ali kao savezna vlada, mi to želimo”, ističe ministrica.

    Također, Baerbock ističe kako svaka država unutar EU migrantsku krizu i dalje procjenjuje sa svog nacionalnog stajališta.

    “Međutim, mi ne možemo zabijati glave u pijesak dok svih 27 zemalja ne postigne zajednički stav o mehanizmu raspoređivanja migranata. Ako želimo da garantujemo humanost i red na vanjskim granicama EU, onda kao rezultat toga solidarnost i jednakost moraju postojati i unutar EU”, pojašnjava šefica njemačke diplomatije.

    Na kraju, Baerbock je istakla važnost saradnje Italije i Njemačke u kontekstu evropske vanjske politike.

    “Evropa je štab njemačke vanjske politike, a Italija je jedan od temeljnih stubova Unije. Kako bismo našu Evropu učinili jačom, želimo dati snažne signale za više socijalnih politika, bolju zaštitu klime i jaču ulogu Evropske unije u svijetu. Važno je da ljudi u našim zemljama osjete da im Evropa nešto nudi. Ta ponuda obuhvata mir, ekonomske mogućnosti, slobodu i sigurnost za buduće generacije”, zaključila je Baerbock.

  • “Ovo je puč”

    “Ovo je puč”

    Predsednik Kazahstana Kasim Žomart Tokajev kazao je da je u ta zemlja “izdržala državni udar”.

    On je istakao posle sastanka da je glavni cilj terorista bio da se sruši ustav zemlje i preuzme vlast u državi.

    “U jeku sukoba, grupa naoružanih militanata čekali su da krenu akciju. Njihov glavni cilj bio je očigledan – da se pogazi ustavi, unište državne ustanove i preuzme vlast. Ovde govorimo o pokušaju puča”, kazao je Tokajev.

    Kazahstanski državni sekretar Jerlan Karin izjavio da su nedavni neredi u toj zemlji zapravo bili napadi terorista koji su pokušali da izvedu državni udar.

    “Mislim da smo se susreli sa hibridnim terorističkim napadom na Kazahstan koji je, kao krajnji cilj, imao opštu destabilizaciju i eventualno državni udar”, rekao je Karin na televiziji “Khabar 24”, a prenosi ruska agencija TASS.

    Zvaničnik je odbacio poređenja sa “obojenim revolucijama ili plišanom revolucijom”, navodeći da je vlada u Kazahstanu isuviše jaka da bi podlegla takvom razvoju događaja.

    Umesto toga, kako je rekao, nemiri predstavljaju “zaveru unutrašnjih i određene spoljne sile” jer su, kako kaže, među teroristima bili i kazahstanski i strani državljani.

    U nekoliko kazahstanskih gradova su 2. januara izbili protesti, koji su eskalirali u masovne nerede. Zakon i red su ponovo uspostavljeni u svim regionima u zemlji 7. januara, saopštile su kazahstanske vlasti.

    Današnji dan, 10. januar, proglašen je danom žalosti u celoj zemlji.

  • Ambasada Kazahstana: Naredba da se puca bez upozorenja odnosila se samo na teroriste

    Ambasada Kazahstana: Naredba da se puca bez upozorenja odnosila se samo na teroriste

    Povodom sukoba koji su izbili u Kazahstanu oglasili su se saopćenjem iz ambasade Kazahstana u Zagrebu koja pokriva i Bosnu i Hercegovinu u kojem se objašnjava šta se dešavalo u posljednjih sedam dana u ovoj zemlji.

    “Zbog značajnog povećanja cijena prirodnog plina na svjetskom tržištu u 2021. godini, Kazahstan je 1. januara 2022. uveo novi sistem veleprodaje plina koji se temelji na ponudi i potražnji na domaćem tržištu. To je izazvalo gotovo dvostruko povećanje maloprodajne cijene za ukapljeni naftni plin s 50-60 (0.10-0.12 euro) na 110-120 tenge (0.22-0.24 euro) po litri”, stoji na početku saopćenja.

    Dodaju da je dio stanovnika grada Žanaozena izašao 2. januara na proteste.

    “Predsjednik K. Tokayev odmah je reagovao na njih i zadužio Vladu ‘da razmotri situaciju sa stajališta ekonomske izvedivosti, s pravne tačke gledišta’. Kao rezultat pregovora s predstavnicima demonstranata, 4. januara je objavljeno da će cijena biti smanjena na 50 tenge (0.10 euro) po litri plina”, piše u saopćenju.

    U nastavku se ističe da su 4. januara u gradovima Aktau i Almaty protesti prerasli u nerede.

    “Dana 5. januara u Almatyju, uz sudjelovanje terorističkih skupina, počinjena su ubistva civila i policijskih službenika, oružani napadi na administrativne i vojne objekte, zauzimanje aerodroma i zadržavanje stranih putničkih i teretnih aviona. Akcije terorista odlikovale su se visokom razinom spremnosti i preciznom koordinacijom”, navodi se.

    Iz ambasade naglašavaju da je predsjednik Tokayev rekao da je Kazahstan suočen s oružanom invazijom terirističkih skupina obučenih u inostranstvu, te se oslanjajući se na Ugovor o kolektivnoj sigurnosti obratio liderima država CSTO-a sa zahtjevom za pomoć u prevladavanju “terorističke prijetnje” koja direktno potkopava integritet države i napada na građane Kazahstana.

    “Ukupan broj mirovnog kontingenta koji je CSTO poslao iz Rusije, Armenije, Tadžikistana, Kirgistana i Bjelorusije je 2500 ljudi. Snage CSTO-a koje su stigle u Kazahstan ne sudjeluju u borbama, nisu angažirani na eliminaciji militanata, već samo čuvaju državne i druge strateške objekte”, navodi se.

    Dodaje se da je 7. januara predsjednik Tokayev građanima putem televizijskog obraćanja poručio da se “nastavlja protivteroristička operacija” jer militantni nisu položili oružje te da oni nastavljaju činiti zločine ili se pripremaju za njih.

    “Predsjednikove riječi o naredbi ‘otvoriti vatru bez upozorenja” odnosile su se isključivo na teroriste koji su izvršili oružane napade, a sve u cilju kako bi se zaštitili i osigurali životi građana Kazahstana. Istog dana u zemlji je uvedena kritična ‘crvena’ razina terorističke prijetnje. Ove mjere i uvođenje izvanrednog stanja dale su rezultate. Stanje se stabilizovalo, u cijeloj zemlji se vraća ustavni poredak. Parlament će 11. januara objaviti konkretne odluke, uključujući i one socio-ekonomske, s ciljem sprječavanja sličnih tragedija”, stoji u saopćenju ambasade Kazahstana.

  • Blinken: Više volimo diplomatiju, ali smo spremni odgovoriti na agresiju Rusije

    Blinken: Više volimo diplomatiju, ali smo spremni odgovoriti na agresiju Rusije

    Američki državni sekretar Antony Blinken kaže da je diplomatija jedini odgovoran način za rješavanje krize na ukrajinsko-ruskoj granici.

    “Posvećeni smo značajnom recipročnom dijalogu sa Rusijom i konsultacijama i koordinaciji sa našim saveznicima i partnerima. Više volimo diplomatiju, ali smo spremni da odgovorimo na dalju rusku agresiju na Ukrajinu”, izjavio je danas Blinken.

    On je jučer obećao Kijevu da neće biti pregovora o Ukrajini bez Ukrajine, uoči sastanaka, posebno američko-ruskih, o krizi koja je zahvatila tu zemlju.

    Antony Blinken je potvrdio čvrstu podršku SAD-a nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine pred ruskom agresijom koja se upravo događa, navodi se u saopćenju američkog State Departmenta.

    Zapad i Ukrajinci već sedmicama optužuju Ruse da gomilaju desetke hiljada vojnika na ukrajinskoj granici radi moguće invazije i otvoreno su zaprijetili ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu “sveobuhvatnim” sankcijama kakve još nisu viđene ako ponovo napadne susjednu zemlju.

    Moskva sa svoje strane traži garancije da se NATO više neće širiti na istok, ali u pregovorima su prisutni i brojni drugi zahtjevi Vladimira Putina.

  • Demonstranti žestoko uzvratili predsedniku: “Mi ćemo Vas nervirati”

    Demonstranti žestoko uzvratili predsedniku: “Mi ćemo Vas nervirati”

    Danas su širom Francuske održani protesti protiv obavezne imunizacije i vladinih mera.

    Na njima je kritikovana namera predsednika Emanuela Makrona da pooštri ograničenja za one koji odbijaju vakcine protiv kovida 19. Makron je ove nedelje poručio da želi da “nervira nevakcinisane” tako što bi im život toliko zakomplikovao da bi na kraju bili primorani da prime vakcinu.

    “Nevakcinisani su neodgovorni i nedostojni da se smatraju građanima”, dodao je francuski predsednik, prenosi Rojters.U Parizu su danas demonstranti uzvratili tako što su preuzeli njegov žargonski način izraživanja, i poručili da će oni “nervirati ” predsednika.

    Drugi su nosili transparente na kojima je pisalo „Ne za vakcina propusnicu“, što se odnosi na Makronov pritisak da se zakonski zahteva dokaz o vakcinaciji za ulazak u zatvorene prostore kao što su kafići, barovi i muzeji.

    Na televizijskim snimcima može se videti da je došlo do sukoba između demonstranata i policije na skupu u Parizu, a demonstranti su se takođe okupili na ulicama i drugih francuskih gradova, između ostalih i u Marseju, Nantu i Le Manu, navodi Rojters.

    Demonstranti optužuju Makrona da gazi njihove slobode i nejednako tretira građane, a francuski predsednik je poručio da slobode nose odgovornosti koje uključuju i zaštitu zdravlja drugih.

    Francuska je u petak, po drugi put za nedelju dana, zabeležila više od 300.000 novih slučajeva zaraze korona virusom, dok hospitalizacije, kao i broj pacijenata sa kovidom 19 na intenzivnoj stalno rastu, što stavlja zdravstveni sistem pod veliki pritisak, dodaje Rojters.

  • Guskova: Rusija obećava svestranu pomoć Srbima u teškim vremenima

    Guskova: Rusija obećava svestranu pomoć Srbima u teškim vremenima

    Aktuelna kriza u BiH nije novost, nego nastavak zapadne antisrpske politike, koja se posebno snažno ispoljila devedesetih godina prošlog vijeka na teritoriji tadašnje Jugoslavije, koja se raspadala.
    Rusija traži striktno poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, protivi se nejednakosti Republike Srpske u BiH, zalaže za poštovanje međunarodnog prava i obećava svestranu pomoć Srbima u ovim teškim vremenima, izjavila je u intervjuu Srni ruski ekspert za Balkan Jelena Guskova.

    Na pitanje šta će Rusija da učini ako dođe do zapadnih sankcija srpskom članu Predsjedništva Miloradu Dodiku, Guskova je rekla da je Rusija nezavisna i snažna država, član Savjeta bezbjednosti UN, da može da pojača saradnju sa Srpskom, te da savjetuje da se prestane sa srbofobnom politikom.

    “Dakle, ona može da pojača saradnju sa Republikom Srpskom u raznim oblastima, da je podrži ekonomski, politički. Rusija savjetuje da se napokon prestane sa jednostranom srbofobnom politikom pojedinih članova Savjeta bezbjednosti UN”, istakla je Guskova, koja je i ruski akademik.

    KRIZA U BiH NASTAVAK ZAPADNE ANTISRPSKE POLITIKE, EVROPA DA ČUJE ZAHTJEVE SRBA

    Guskova je ocijenila da aktuelna kriza u BiH nije novost, nego nastavak zapadne antisrpske politike, koja se posebno snažno ispoljila devedesetih godina prošlog vijeka na teritoriji tadašnje Jugoslavije, koja se raspadala.

    Ona je navela da izlaz iz nastale situacije nije komplikovan i da Evropa treba da posluša zahtjeve Srba, prizna da su legalni, da se sjedne za pregovarački sto, pažljivo pročita Dejtonski sporazum, te puste narodi BiH da se sami dogovore o organima upravljanja zemljom.

    Moskva, podsjetila je Guskova, odavno predlaže da se ukine funkcija visokog predstavnika i državi da samostalnost.

    Guskova je naglasila da Moskvu niko ne može da optuži za kršenje Dejtonskog sporazuma, te da će zbog toga Rusija u Savjetu bezbjednosti UN do kraja braniti neophodnost njegove precizne primjene u BiH jer Moskva zauzima objektivnu poziciju u rješavanju mnogih međunarodnih pitanja, među kojim su i balkanska.

    “Republika Srpska se oslanja na Moskvu, u pokušaju da se suprotstavi pokušajima zapadnih činovnika da izmijene Dejtonski sporazum. Nemoguće je ne istaći da se saradnja između Republike Srpske i Rusije stalno širi”, rekla je Guskova.

    DODIK DOBIO PODRŠKU MOSKVE NA SUSRETU SA PUTINOM

    Osvrnuvši se na nedavni susret Dodika i ruskog predsjednika Vladimira Putina, ona je istakla da je savršeno jasno da se Dodik sreo sa Putinom kako bi govorio o situaciji u BiH i reakciji Evrope na pravedne zahtjeve srpskog naroda.

    “Faktički, Srbi u BiH danas mogu da budu saslušani samo u Moskvi, sve ostale zemlje nastavljaju da zauzimaju antisrpsku poziciju. Mislim da je Dodik dobio podršku Moskve, imajući u vidu pojačavanje pritiska Zapada na njega i na rukovodstvo Republike Srpske”, rekla je Guskova.

    Ona je napomenula da je Rusija već pokazala da ne priznaje novog visokog predstavnika Kristijana Šmita, koji je stupio na dužnost 1. avgusta, ali ga Savjet bezbjednosti UN nije podržao.

    ZAPAD NIJE SKRIVAO SRBOFOBIJU

    Guskova napominje da srbofobiju prema Srbima u Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj i BiH Zapad nije čak ni skrivao, dok je srpski narod vjerovao u efikasnost međunarodnog prava, u objektivnost međunarodnih organizacija i nepristrasnost predstavnika Evrope i SAD.

    Guskova je podsjetila na ponašanje zapadnih medija i njihovu ulogu u formiranju antisrpskog javnog mnenja, navodeći da su upravo oni stvorili lik krivaca za sukobe, koji je postepeno prerastao u lik neprijatelja, odnosno Srbi su postali ti neprijatelji.

    “Srbiju su optužili za hegemonizam, velikosrpske ambicije, za pokušaje stvaranja velike Srbije na račun drugih naroda. Ti klišei, koje su širili novinari, postali su šabloni za svaku novu publikaciju o krizi na teritoriji bivše Jugoslavije”, rekla je Guskova.

    ZAPAD IRITIRA ZALAGANJE SRPSKE ZA DOGOVOR TRI NARODA

    Guskova je istakla da se Republika Srpska zalaže za harmonično funkcionisanje države, za usvajanje odgovarajućih zakona koji bi zadovoljili sve tri strane, da dobro radi i samo Predsjedništvo, kako bi Bošnjaci, Srbi i Hrvati mogli da se dogovore o nizu pitanja.

    Upravo to, ocjenjuje ona, toliko iritira Zapad jer propada njegova ideja o jedinstvenoj BiH bez Srba, pa zato zapadni političari ne samo da podržavaju, već i potpiruju vatru za narednu krizu.

    NJemačka optužuje srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika za želju da se Republika Srpska odvoji i naruši cjelina BiH, umjesto da se čuju zahtjevi Srpske i vrati se izvornom tekstu Dejtonskog sporazuma, te reguliše sistem pravosuđa.

    “To, što se zove kriza u BiH, to je prosto još jedan pokušaj Srba da uspostave ravnopravnost sva tri naroda, koju su narušili predstavnici EU, između ostalih i visoki predstavnik. Istovremeno, ta kriza je i nastavak antisrpske politike Evrope i SAD”, navela je Guskova.

    SRBI NISU HTJELI RAT, BRANILI SU SVOJE DOMOVE

    Ona je ocijeniila da je Zapadu bilo veoma teško sa Srbima, koji nisu prihvatali zapadna pravila igre, odupirali se lažima i ultimatumima, latili se oružja da brane svoje domove, a da su Srbi u BiH ispoljili posebno tvrd karakter.

    “Oni nisu htjeli da ratuju, nego su branili svoju teritoriju, na kojoj su živjeli, nisu potpisivali nijedan plan koji je išao na štetu njihovim interesima. Srbima je nametnut Dejtonski sporazum 1995. godine, ali ni on nije slomio njihov duh, pa su izgradili snažan entitet u okviru BiH”, navela je Guskova.

    Ona je rekla da je Zapad bio uvjeren da će se brzo okončati samostalnost Srba u BiH, u čemu je svoju ulogu trebalo da odigra visoki predstavnik, koji je pokušao da Srbe baci na koljena, oduzimao im je nadležnosti koje su im Ustavom pripadale, mijenjao sastav parlamenta, pa čak i predsjednike, ali nije uspio da ukine Republiku Srpsku.

    “I šta da radi sa tim Srbima? Bili su pokušaji da se organizuje obojena revolucija, uvedu sankcije, optuže za genocid u Srebrenici, da se utiče na odluke Ustavnog suda u Sarajevu”, podsjetila je ruski ekspert za Balkan Jelena Guskova u intervjuu Srni.

    Ona je istakla da su protivljenje rukovodstva Republike Srpske tim procesima, kao i podrška Beograda i Moskve značajno zakomplikovali taj proces, pa je Srpska prestala da prenosi nadležnosti na Sarajevo, učvrstila svoju ekonomiju i politički sistem, te postajala sve samostalnija.

  • Stoltenberg odbacuje mogućnost proširenja vojne organizacije

    Stoltenberg odbacuje mogućnost proširenja vojne organizacije

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg odbacio je danas mogućnost obustave proširenja vojne organizacije, čime bi odgovorio na zabrinutosti Rusije, što je ključni dio zahtjeva ruskog predsjednika Vladimira Putina za smanjenje tenzija.

    “Nećemo kompromis na našim suštinskim principima, uključujući pravo svake države da donosi odluku o svom putu, uključujući vrstu bezbjednosnih sporazuma čiji dio želi da bude”, rekao je Stoltenberg u Briselu nakon vanrednog sastanka šefova diplomatija NATO.

    Američki državni sekretar Entoni Blinken i ostali šefovi diplomatija NATO održali su virtuelni sastanak radi pripreme prvog susreta Savjeta Rusija-NATO nakon duže od dvije godine.

    Sastanak koji se održava sredinom naredne sedmice daće priliku ambasadorima NATO da razgovaraju o bezbjednosnim prijedlozima Moskve.

    Stoltenberg je istakao da je nastavljeno gomilanje ruske vojske na granici sa Ukrajinom zbog čega se nastavlja zabrinutost od moguće invazije na Ukrajinu.

    Rusija negira planove za napad, ali je ruski predsjednik zatražio garancije kojim će biti onemogućeno širenje NATO i razvoj naoružanja. Moskva očekuje odgovor na prijedloge do kraja ovog mjeseca.