VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Varhelyi : Laž je da podržavam Dodikove secesionističke aktivnosti

    Varhelyi : Laž je da podržavam Dodikove secesionističke aktivnosti

    Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi govorio je za mađarske medije o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH te se dotakao optužbi domaćih, ali i evropskih zvaničnika koji tvrde kako sarađuje s Dodikom na destabilizaciji BiH kroz mnogobrojne aktivnosti.

    U velikom intervjuu za Magyar Nemzet, Varhelyi je “otvorio dušu” te je govorio o proširenju Evropske unije na Zapadni Balkan, ali i o drugim temama. Između ostalog, Varhelyi je naglasio kako su razmišljanja da će Francuska blokirati pristup država Zapadnog Balkana u EU tokom šestomjesečnog predsjedavanja stereotipi te da je ova država značajno promijenila pristup prema Zapadnom Balkanu.

    “Stav Francuza se dosta promijenio, a francuski predsjednik je tokom najave plana predsjedavanja Evropskom unijom govorio i o Zapadnom Balkanu. Što se tiče nove njemačke vlade, ohrabruje to što je program nove vlade jasno stavio do znanja da će nastaviti posvećenost proširenju Unije na Balkan. Vidjet ćemo šta to znači u praksi i očekujem da Berlin nastavi podržavati proces proširenja”, rekao je Varhelyi.

    Nakon uvodnog dijela intervjua u kojem je govorio o odnosima EU i Zapadnog Balkana, Varhelyi se fokusirao na Bosnu i Hercegovinu.

    “BiH je zaista u teškoj fazi. Zemlja je u zapuštenom stanju zbog domaćih političkih aktivnosti. Ovo je sigurnosni izazov za Zapadni Balkan, ali i za Evropu u cjelini. Iz tog razloga, tri naroda i njihovi lideri moraju raditi na tome da zemlja ide naprijed i istovremeno jača unutrašnju koheziju. Što se tiče nacionalističkih proslava mislim da to ne pomaže. Osim toga, u FBiH postoje pitanja koja nisu specifična za kontekst RS-a, ali ih također treba konačno riješiti”, rekao je Varhelyi.

    Na pitanje da objasni navode kako podržava prijenos nadležnosti s države na entitet RS, te da podržava Dodikove aktivnosti u BiH, Varhelyi je kratko odgovorio.

    “Sve su to lažne vijesti. Naša očekivanja od bosanskih Srba su da se vrate u Parlament i rad Predsjedništva. To sam jasno stavio do znanja i Miloradu Dodiku”, ističe komesar.

    Nakon toga, evropski komesar se osvrnuo na izvještaj Evropskog revizorskog u kojem se ističe da je finansiranje EU do sada imalo mali utjecaj na reformu vladavine prava na Zapadnom Balkanu.

    “Nisam iznenađen izvještajem i do tog sam zaključka i ja došao ranije. Ističem da je zato bila potrebna nova metodologija proširenja Evropske komisije koja je stupila na snagu 2019. godine. Vladavina prava sada igra centralnu ulogu. Napravit ćemo svaki mogući napredak u procesu proširenja Unije upravo u zavisnost od toga”, pojašnjava Oliver Varhelyi.

    Na kraju intervjua, Varhelyi je govorio i o natpisima određenih briselskih medija koji su pisali kako evropski komesar za proširenje koji dolazi iz Mađarske ne može govoriti o vladavini prava na Zapadnom Balkanu.

    “Takva mišljenja nisu dokaz evropskog ponašanja. Jasno je šta moj mandat podrazumijeva i pratimo jasne kriterije za istočni, zapadni i južni dio Balkana. Ne zavisi od mene i moje nacionalnosti kako ću se ponašati”, zaključio je Oliver Varhelyi.

  • Njemačka vratila BiH na listu visokorizičnih zemalja

    Njemačka vratila BiH na listu visokorizičnih zemalja

    Njemačka je vratila Bosnu i Hercegovinu na listu visorokrizničnih zemalja, pa će od nedjelje biti otežan ulazak u tu zemlju, odnosno nevakcinisani i lica koja nisu preležala kovid će morati u karantin.

    Pored BiH, na listu zemalja sa višim rizikom infekcije, vraćene su, između ostalih, Srbija, Sjeverna Makedonija, ali i zemlje EU kao što su Francuska, Austrija, Letonija, Bugarska, te i druge države sa više strana svijeta.

    Što se našeg regiona tiče Hrvatska je na listi visokorizičnih zemalja od 24. oktobra prošle godine, Crna Gora od 15. avgusta, a Slovenija od 26. septembra.

    Povratak na listu visokorizičnih zemalja posebno pogađa putnike koji nisu vakcinisani.

    Od nedjelje svi putnici koji žele da uđu u Njemačku moraće da se registruju elektronski, a moraju da imaju sertifikat o vakcinaciji, ili o preležanom kovidu ili negativan test na virus korona.

    Vakcinisani i izliječeni ne moraju u obavezni desetodnevni karantin.

    Osobe koje, nisu preležale kovid i nisu vakcinisane, mogu da se oslobode izolacije najranije petog dana testiranjem na kovid-19.

    Nevakcinisana djeca, mlađa od šest godina izuzeta su od ove mjere i njima se karantin prekida automatski nakon pet dana.

    Njemačka je pooštrila mjere ulaska u zemlju zbog širenja omikron soja.

  • Ukrajina prijavila: Napadnuti smo

    Ukrajina prijavila: Napadnuti smo

    Ukrajina je prijavila “masovne hakerske napade” na sajtove vlade, javila je agencija AFP.

    Vest je potvrdio ministar prosvete koji je na Fejsbuku napisao da je oboren sajt ministarstva usled masovnog sajber napada.

    Srušene su stranice Ministarstva obrane, Ministarstva obrazovanja, Ministarstva energetike i Ministarstva spoljnih poslova. Hakovana je i stranica državne službe za hitne slučajeve.

    Neke od stranica su nedostupne, a na stranicama Ministarstva spoljnih poslova osvanuo je tekst na ruskom, poljskom i ukrajinskom. “Ukrajinci! Sve informacije o vama postaće javne. Strahujte i očekujte najgore”, stoji u poruci iznad koje je prekrižena ukrajinska zastava.

    U međuvremenu se oglasila i vlada, koja je saopštila da u noćašnjem hakerskom napadu nisu promenjeni sadržaji na veb sajtovima vlade niti su procureli lični podaci. U saopštenju vlada u Kijevu navodi da je nekoliko drugih sajtova vlade suspendovano da bi se sprečilo širenje napada na druge resurse ali da su najpogođeniji državni resursi već ponovo u funkciji, prenosi Rojters.

    Podsetimo, tenzije između Ukrajine i Rusije su na vrhuncu zbog čega je ceo svet na velikom oprezu. Rusija je u više navrata upozorena da će pretrpeti ozbiljne posledice ukoliko napadne bilo koju teritoriju Ukrajine, dok zvaničpna Moskva odbija bilo kakve optužbe na njen račun, uz argument da je NATO odavno prekršio sve sporazume šireći se do granica Rusije.

    S druge strane, realno je očekivati za se za ovaj hakerski napad optuži zvanična Moskva, najpre zbog napetosti upravo s Kijevom, ali i zbog “istorije” optužbi na račun Rusije da vrši hakerske napade. Podsetimo, u SAD se vodila višegodišnja istraga o mešanju Rusije u predsedničke izbore na kojima je pobedio Donald Tramp.

    Da sve ide u tom pravcu potvrdio je jutros portparol ukrtajinskog Ministarstva spoljnih poslova, Oleh Nikolenko, koji je za ukrajinske medije rekao da je sada prerano za zaključke, ali da je “u prošlosti zabeležen dug spisak ruskih napada na Ukrajinu”.

  • Lavrov o pregovorima sa SAD-om: Dosta smo se susprezali, vrijeme je da krenemo

    Lavrov o pregovorima sa SAD-om: Dosta smo se susprezali, vrijeme je da krenemo

    Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je danas da će, ako Zapad odbije prijedloge Rusije o sigurnosnim garancijama, Moskva procijeniti situaciju i donijeti odluku uzimajući u obzir sve faktore i u interesu osiguranja nacionalne sigurnosti.

    Rekao je da odgovor Rusije, ako SAD odbije garantovati da se NATO neće širiti na Ukrajinu i skandinavske zemlje, može biti veoma različit, prenosi Bloomberg.

    “Ne mogu ništa dodati onome što je predsjednik Putin rekao. Odgovor može biti veoma različit, zavisi od prijedloga koje će naši vojni stručnjaci dati predsjedniku Rusije”, rekao je ruski šef diplomatije.

    Dodao je da Rusija neće beskonačno čekati odgovore sa Zapada i da se Moskva priprema za svaki razvoj događaja dok čeka odgovor SAD-a i NATO-a o sigurnosnim garancijama.

    “Ponestalo nam je strpljenja. Dosta smo se susprezali, vrijeme je da krenemo”, rekao je Lavrov.

    Zaključio je da zapadne zemlje doprinose negativnom razvoju događaja i da se konfliktni potencijal gomila u svijetu.

    “Zapadne kolege odlučujuće doprinose ovakvom negativnom razvoju događaja, zacrtale su kurs koji podriva arhitekturu međunarodnih odnosa zasnovanu na Povelji UN-a i teže da međunarodno pravo zamijene svojim pravilima”, zaključio je Lavrov.

  • Advokat Lojd: Nema deportacije prije konačne odluke Suda

    Advokat države Stiven Lojd nije protiv ni da ostane proces kod sudije Kelija ni da ga prebace na drugi sud. Prihvataju rokove koje je dao Đokovićev zastupnik.

    Postoji neki dogovor da Đoković neće biti pritvoren večeras i da će se ujutru (petak 22h po našem vremenu) pojaviti pred imigracionim vlastima na razgovoru.

    To znači da bi mogao da se vrati u imigracioni pritvor poslije tog intervjua.

    Lojd je dodao i da neće tražiti deportaciju prije konačne odluke Suda.

    Đokovićev zastupnik Nikolas Vud ranije je tražio da se privremeno obustavi odluka i da su spremni da podnesi žalbu već večeras.

    Vud želi da ostane proces kod ovog sudije i da ne gube vreme na prebacivanje nekom drugom sudiji i drugom sudu

    “Izuzetno dragocijeno, svaki minut koji imamo, prije nego što turnir počne u ponedjeljak“, kaže Đokovićev advokat, trudeći se da stvari budu što brže moguće.

  • Ministar u zvaničnoj izjavi objasnio zašto je Đokoviću ponovo oduzeo vizu

    Ministar u zvaničnoj izjavi objasnio zašto je Đokoviću ponovo oduzeo vizu

    Najbolji teniser svijeta Novak Đoković opet je ostao bez vize za ulazak u Australiju koju mu je ukinuo ministar imigracija Alex Hawke.

    Ukoliko mu žalba na ovu odluku bude odbijena, Đoković bi trebao uskoro otputovati iz zemlje.
    Hawke je u međuvremenu objavio zvanično saopštenje u kojem je kao razloge svoje odluke naveo javno zdravlje i dobro.

    “Danas sam iskoristio svoju moć da otkažem vizu gospodinu Novaku Đokoviću prema članu 133C(3) Zakona o migracijama, zbog ugrožavanja javnog zdravlja i dobra, a sve zbog toga zato što je to bio javni interes”, napisao je Hawke na početku saopštenja.
    Istakao je da je prilikom donošenja odluke pažljivo razmotrio informacije koje je imao na raspolaganju.

    “Prilikom donošenja ove odluke, pažljivo sam razmotrio informacije koje su mi dali Ministarstvo unutrašnjih poslova, australske granične snage i gospodin Đoković. Vlada je čvrsto posvećena zaštiti granica Australije, posebno u vezi sa pandemijom koronavirusa”, stoji u saopštenju.

    Podsjetimo, Đokoviću zbog svega ovoga sada prijeti kazna zabrane ulaska u Australiju na tri godine, ukoliko se najbolji teniser ne bude ponovo žalio pred sudom i dobio pravnu borbu.

  • Sjeverna Koreja izvela novu raketnu probu

    Sjeverna Koreja izvela novu raketnu probu

    Sjeverna Koreja ispalila je novi projektil, samo nekoliko sati nakon što je Pjongjang kritikovao plan SAD-a da uvedu sankcije zbog ranije raketne probe, koju je Washington ocijenio kao provokaciju.

    Združeni šefovi generalštabova Južne Koreje saopćili su da je Sjeverna Koreja ispalila neidentifikovan projektil, bez iznošenja drugih detalja.

    Japanska obalska straža saopštila da je se vjerovatno radi o balističkoj raketi, javio je Reuters.

    Sjeverna Koreja tvrdi da testovima sprovodi svoje legitimno pravo na samoodbranu i da SAD namjerno pogoršavaju situaciju uvođenjem novih sankcija.

    Ministarstvo vanjskih poslova Sjeverne Koreje naglasilo je da je razvoj novog tipa oružja samo dio napora da se modernizuju odbrambeni kapaciteti te zemlje, te da nijedna zemlja nije meta niti se nanosi bilo kakva šteta susjednim državama.

  • Rusija tvrdi da su pregovori o Ukrajini ušli u “slijepu ulicu” i da pripremaju opcije

    Rusija tvrdi da su pregovori o Ukrajini ušli u “slijepu ulicu” i da pripremaju opcije

    Poljski ministar vanjskih poslova rekao je u četvrtak da je Evropa u opasnosti od upadanja u rat jer je Rusija rekla da još ne odustaje od diplomatije, ali da vojni stručnjaci pripremaju opcije u slučaju da se tenzije oko Ukrajine ne mogu smiriti.

    U Washingtonu, Bijela kuća je saopštila da je prijetnja ruske invazije na Ukrajinu i dalje visoka sa oko 100.000 raspoređenih ruskih vojnika i da će Sjedinjene Države u roku od 24 sata objaviti obavještajne podatke koji sugerišu da bi Rusija mogla izmisliti izgovor da ga opravda.

    “Ratni bubanj zvuči glasno, a retorika je postala prilično reska”, rekao je Michael Carpenter, američki ambasador pri Organizaciji za evropsku sigurnost i saradnju (OEBS), nakon razgovora s Rusijom u Beču.

    “Prijetnja od vojne invazije je velika”, rekao je novinarima savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan. “Nema određenih datuma za više razgovora. Prvo se moramo konsultovati sa saveznicima i partnerima.”

    Rusija je rekla da se dijalog nastavlja, ali da je zapao u ćorsokak dok je pokušavala uvjeriti Zapad da zabrani ulazak Ukrajine u NATO i poništi decenije širenja saveza u Evropi – zahtjevi koje su Sjedinjene Države nazvale “nepokrenutim”.

    “U ovoj fazi je zaista razočaravajuće,” rekao je ruski ambasador Aleksandar Lukaševič novinarima nakon sastanka OEBS-a, trećeg dijela u nizu razgovora između Istoka i Zapada ove sedmice.

    Upozorio je na moguće “katastrofalne posljedice” ako se dvije strane ne dogovore oko onoga što je Rusija nazvala sigurnosnim crvenim linijama, ali je rekao da Moskva nije odustala od diplomatije i da će je čak ubrzati.

    Ruski komentari odražavaju obrazac u kojem Moskva kaže da želi nastaviti diplomatiju, ali odbija pozive da preokrene gomilanje svojih trupa u blizini Ukrajine i upozorava na neodređene posljedice po zapadnu sigurnost ako se njeni zahtjevi ne usliše.

    Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov također je rekao da su raniji sastanci pokazali su ušli u “slijepu ulicu”, te da ne vidi razloga da u narednim danima ponovo sjedne za ponovno pokretanje istih razgovora.

  • Erdogan: Pojedine članice Evropske unije blokiraju pristupanje Turske bloku

    Erdogan: Pojedine članice Evropske unije blokiraju pristupanje Turske bloku

    Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan kritizirao je Evropsku uniju te je naglasio kako pojedine članice organizacije blokiraju pokušaje Turske da se pridruži Evropskoj uniji.

    U razgovoru s ambasadorima u Ankari Erdogan je rekao kako je lično svjedočio nastojanjima pojedinih država da onemoguće pristup Turske Evropskoj uniji.

    “Turska, koja je geografski i historijski dio Evrope, posvećena je svom cilju da postane članica EU uprkos nepravdama”, rekao je Erdogan.

    Turski predsjednik je napomenuo kako Turska ulaže konstantne napore u pregovorima te je dodao da se nada kako će se EU osloboditi “strateške sljepoće” te da će hrabrije djelovati u kontekstu razvijanja odnosa s Ankarom.

    “Koristili su taktiku odgađanja protiv nas u mnogim pitanjima, uključujući i carinsku uniju. Ono što zaista treba uzeti u obzir jeste činjenica da je volju cijelog bloka zarobilo nekoliko država”, rekao je turski predsjednik.

    Ne imenujući nijednu zemlju, Erdogan je rekao da neke zemlje članice probleme s Ankarom pokušavaju rješavati putem institucija Evropske unije.

    “Evropska unija treba spriječiti pokušaje sabotiranja Turske i EU pod izgovorom međublokovske solidarnosti”, ističe predsjednik Turske.

  • Ništa od novih sankcija SAD-a Rusiji, u Senatu nedostajalo pet glasova

    Ništa od novih sankcija SAD-a Rusiji, u Senatu nedostajalo pet glasova

    Američki Senat u četvrtak nije uspio usvojiti zakon o sankcijama ruskom plinovodu Sjeverni tok 2, za koji se zalagao republikanski senator Ted Cruz, dan nakon što su demokrate predstavile vlastiti prijedlog.

    Rezultat je bio 55 glasova za i 44 protiv zakona za koji je bilo potrebno 60 glasova za usvajanje. Glasanje je trajalo skoro sedam sati, dok je lider većine Chuck Schumer razmatrao opcije o zakonu o glasačkim pravima.

    Senator Robert Menendez dobio je podršku mnogih svojih kolega demokrata, uključujući predsjednika Joea Bidena, za alternativni zakon koji je predstavio u srijedu. Njegovo zakonodavstvo bi uvelo sveobuhvatne sankcije najvišim ruskim vladinim i vojnim zvaničnicima i bankarskim institucijama ako se Moskva uključi u neprijateljstva protiv Ukrajine.
    Senatorka Jeanne Shaheen, članica demokrata, koja je s Cruzom prvobitno bila kosponzor zakona o sankcijama za Sjeverni tok 2, glasala je protiv njegovog zakona rekavši da rizikuje razbijanje jedinstva u Washingtonu i Evropi zbog ruske agresije na Ukrajinu.

    Ona je rekla da bi Cruzov zakon “zabio klin” između SAD-a i njihovih saveznika, posebno Njemačke.

    Sjedinjene Države, kao i neke evropske zemlje, uključujući Ukrajinu i Poljsku, protive se gasovodu koji bi Kijev lišio tranzitnih taksi, kao i povećao utjecaj Moskve na Evropu, gdje cijene plina rastu.

    Cruz je rekao da je glasanje pokazalo da većina u Senatu podržava brzu akciju u vezi s naftovodom, koju promiče ruski predsjednik Vladimir Putin i koju vodi državna energetska kompanija Gazprom.

    “Samo hitno uvođenje sankcija može promijeniti Putinovu kalkulaciju, zaustaviti ukrajinsku invaziju i ukloniti egzistencijalnu prijetnju koju predstavlja Sjeverni tok 2”, rekao je Cruz.

    Nekoliko demokrata, uključujući senatore Tammy Baldwin, Marka Kellya i Raphaela Warnocka, podržali su nacrt zakona koji bi uveo sankcije “Nord Stream 2 AG”, kompaniji koja gradi projekt, u roku od 15 dana od usvajanja. Cruzov prijedlog zakona bi također omogućio Kongresu da glasa za poništavanje bilo kakvog predsjednikovog odricanja sankcija.

    Gasovod Sjeverni tok 2, vrijedan 11 milijardi dolara, bi slao ruski gas ispod Baltičkog mora u Evropu preko Njemačke. Završen je krajem prošle godine, ali čeka se odobrenje Njemačke i EU koje će možda stići tek sredinom godine.