VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Okončana talačka kriza u Teksasu, otmičar proglašen mrtvim

    Okončana talačka kriza u Teksasu, otmičar proglašen mrtvim

    Četiri osobe koje je jedan muškara držao satima kao taoce u sinagogi u gradu Kolvilu u Teksasu spašeni su sinoć, a otmičar je proglašen mrtvim, prema navodima policije.

    “Molitve su nam uslišene. Svi taoci su živi i sigurni”, napisao je Abot na svom Twitter nalogu, prenosi AP.

    Abotov tvit je uslijedio nedugo nakon snažne detonacije i pucnjave u sinagogi i saopštenja policije da jedan muškarac drži taoce i traži oslobađanje pakistanskog neuronaučnika, koji je osuđen za pokušaj ubistva jednog oficira američke vojske u Avganistanu.

    Otmičar je proglašen mrtvim, rekao je jedan zvaničnik policije pod uslovom da ostane anoniman, a detalji spasilačke akcije i smrti otmičara do sada nisu objavljeni.

  • Rusija čeka “direktan odgovor”: “Situacija je veoma napeta – izuzetno opasna”

    Rusija čeka “direktan odgovor”: “Situacija je veoma napeta – izuzetno opasna”

    Napetost na granici sa Ukrajinom je previsoka, stoga Rusija insistira da dobije direktan odgovor na svoje predloge o bezbednosnim garancijama.

    To je danas izjavio portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov u intervjuu za američku televiziju “Si-En-En”.

    Prema njegovim rečima, Moskva želi da dobije “veoma konkretan odgovor na svoje veoma konkretne predloge”.

    “Imamo previsoku napetost na granici. Previše je napetosti u tom delu Evrope”, rekao je Peskov, napominjući da je takva situacija “izuzetno opasna za naš kontinent”.

    Iz tog razloga, prema rečima portparola Kremlja, Rusija čeka “direktan odgovor” na svoju zabrinutost.

    Peskov je istakao da ne postoji vojna eskalacija Rusije protiv Ukrajine.

    On je dodao da Sjedinjene Američke Države nisu pružile nikakve dokaze za svoje tvrdnje da Rusija navodno planira eskalaciju oko Ukrajine.

    “Još uvek čekamo dokaze”, podsetio je on.

    Voditelj televizije naveo je da postoje “saopštenja” da Rusija navodno planira “vojnu eskalaciju ili napad na Ukrajinu” i pitao Peskova da li će se desiti, Peskov je odgovorio: “Vidite da se to ne dešava. To je prvo”.

    “Drugo, sinoć smo čuli izjavu gospodina Salivana (pomoćnika američkog predsednika za nacionalnu bezbednost Džejka Salivana). I on je obećao da će objaviti dokaze za ove optužbe u roku od 24 sata, ako se ne varam. Još uvek čekamo te dokaze. Znate, živimo u svetu lažnih optužbi ili lažnih vesti, svetu laži. Dok se to nekako ne dokaže nečim, ali nečim vidljivim ili nečim očiglednim, nastavićemo… da smatramo da su to lažne vesti i lažne optužbe”, dodao je Peskov.

    Rusija je u više navrata odbacivala optužbe Zapada i Ukrajine za “agresivna dejstva”, navodeći da nikome ne preti i nikoga ne namerava da napada, a izjave o “ruskoj agresiji” koriste se kao izgovor da se još više vojne tehnike NATO-a prebaci u blizini ruske granice.

    U Briselu je u sredu održan sastanak Saveta Rusija-NATO. Sastanak je usledio nakon razgovora o bezbednosnim garancijama između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, održanih 9-10. januara u Ženevi. U četvrtak, posle zasedanja Saveta Rusija-NATO, održane su konsultacije na bečkoj platformi Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju.

    Povod za razgovore je nacrt sporazuma o bezbednosnim garancijama koji je Moskva uputila Vašingtonu i njegovim saveznicima u decembru. Dokument, između ostalog, uključuje odredbe o međusobnom nerazmeštanju raketa srednjeg i kratkog dometa u međusobnom dometu, odustajanje daljeg širenja NATO-a na račun bivših sovjetskih republika i o smanjenju broja vojnih vežbi.

  • Vašington upozoren: Evropa bez gasa ako se prekinu isporuke iz Rusije

    Vašington upozoren: Evropa bez gasa ako se prekinu isporuke iz Rusije

    Američke sankcije protiv Rusije, koje mogu biti uvedene u slučaju konfrontacije između Moskve i Kijeva, mogle bi da dovedu do prekida isporuka gasa iz Rusije.

    Međutim, taj gas, kako tvrde energetske kompanije, praktično nema alternativu, prenosi Rojters pozivajući se na američke zvaničnike.

    Prema pisanju britanske agencije, američke vlasti održale su sastanak sa predstavnicima pojedinih međunarodnih energetskih kompanija kako bi razgovarali o planovima u vezi sa isporukama prirodnog gasa u Evropu u slučaju prekida postojećih kanala zbog potencijalnog rusko-ukrajinskog sukoba ili uvođenja sankcija protiv Moskve, prenosi Sputnjik.

    Kako se navodi, konsultacije je predvodio savetnik Stejt departmenta za pitanja energetske bezbednosti Ejmos Hokstin.

    Zvaničnike Stejt departmenta zanimalo je odakle kompanije mogu da nabave dodatne količine gasa ako za tim bude potrebe. Predstavnici energetskih kompanija su saopštili američkim diplomatama da je globalna ponuda gasa ograničena, te da nema dovoljno raspoloživog gasa koji bi zamenio velike količine koje se uvoze iz Rusije.

    Prema rečima jednog od sagovornika agencije, SAD su ipak obećale da će priteći u pomoć Evropi ako dođe do nestašice energetskih resursa zbog sukoba ili sankcija.

    „Hokstin planira da poseti velike kompanije proizvođače tečnog prirodnog gasa i zemlje kao što je Katar da vidi da li oni mogu pomoći Sjedinjenim Državama“, rekao je sagovornik Rojtersa.

    Američki senatori iz vladajuće Demokratske stranke nedavno su predstavili predlog zakona o novim sankcijama protiv ključnih sektora ruske privrede, državnog duga i prvih lica države, uključujući predsednika Vladimira Putina, koje bi zvanični Vašington mogao da uvede ukoliko situacija oko Ukrajine eskalira.

  • Ministarstvo zdravlja Australije: Ðoković nije opasnost po državu

    Ministarstvo zdravlja Australije: Ðoković nije opasnost po državu

    Zvaničnici Ministarstva zdravlja Australije u zvaničnoj dokumentaciji dostavljenoj sudu, ističu da najbolji teniser svijeta Novak Ðoković ne predstavlja opasnost po državu.

    Ranije je objavljeno da je Ðoković 16. decembra dobio pozitivan test na virus korona, a negativan je bio 22. decembra.

    Od 27. decembra je asimptomoatičan, pa se postavlja pitanje kako on može da bude prijetnja po okolinu.

    “Koristeći gore navedene pretpostavke možemo da potvrdimo da je Novak Ðoković bio zaražan virusom korona, pa iako je nevakcinisan, ovo znači da je zaštićen od kovida tokom narednih nekolko mjeseci”, navodi se u sudskoj dokumentaciji.

    Njegov negativan test koji je dobio 22. decembra takođe govori da je preležao virus i da ima antitijela, ističe se.

    “Nije velika vjerovatnoća da bude opasan, tako da cijenimo da on nije rizik po stanovnike Australije”, stoji u sudskoj dokumentaciji.

  • Cunami uništava sve pred sobom, veliki talasi zapljusnuli Tongo

    Cunami uništava sve pred sobom, veliki talasi zapljusnuli Tongo

    Pacifičku državu Tonga zapljusnuo je talas cunamija nakon erupcije vulkana na dnu Tihog okeana.

    Na snimcima objavljenim na društvenim mrežama vide se ogromni talasi kako udaraju po obali i ljudi koji pokušavaju da pobjegnu od vodene stihije.

    Pojedine stanovnike Tonge cunami je zadesio dok su bili na misi u crkvi gdje su ostali zarobljeni.

    U vodama Tihog okeana nadomak Apie, glavnog grada Američke Same, registrovani su talasi visine oko 1,5 metara, saopšteno je iz američkog Pacifičkog centra za upozorenje na cunami.

    Meteorološka služba Tonge saopštila je da je upozorenje na cunami na snazi za cijelo ostrvo, piše Kurir.

    Upozorenje na cunami dali su takođe i Nacionalna služba za vanredne situacije Novog Zelanda, kao i američkog Pacifički centar za upozorenje na cunami.

  • Američki “Plan B”: Ako pregovori ne urode plodom, slijedi totalni ekonomski obračun s Rusijom

    Američki “Plan B”: Ako pregovori ne urode plodom, slijedi totalni ekonomski obračun s Rusijom

    Predsjedavajući Odbora za vanjske poslove Senata SAD-a Bob Menendez predložio je u srijedu s 26 kolega senatora iz Demokratske stranke uvođenje zakona kojim bi se trebale uvesti dodatne sankcije Rusiji u slučaju pokretanja invazije na Ukrajinu.

    Iako su do sada Sjedinjene Američke Države poduzele niz mjera, a u prethodnim godinama uvele i brojne sankcije zbog ruskog djelovanja na području Ukrajine, čini se kako su predstavnici Demokratske stranke u Senatu SAD-a odlučili otići korak dalje u kontekstu uvođenja sankcija Rusiji.

    Uprkos činjenici da američki i ruski zvaničnici već danima u Evropi pregovaraju o širenju NATO saveza, položaju Ukrajine i Gruzije te njihovom eventualnom članstvu u vojnopolitičkoj alijansi, evidentno je kako se sve češće u javnost plasira i “Plan B” u slučaju da pregovori između Zapada i Kremlja ne urode plodom.


    Zakon koji su predložili zvaničnici Demokratske stranke nosi radni naziv Zakon o odbrani suvereniteta Ukrajine 2022, a upravo njegov sadržaj ukazuje na to da Sjedinjene Američke Države putem sankcija žele krenuti u “konačan” obračun s ruskom politikom na istoku Evrope.

    Šta sadrži Zakon o odbrani suvereniteta Ukrajine?

    Zakon koji su demokrate predložile Senatu Sjedinjenih Američkih Država sadrži ukupno četiri dijela. Prvi dio zakona odnosi se na ubrzanje sigurnosne pomoći Ukrajini te jačanje odbrambenih sposobnosti ove države.

    Prema prvom dijelu zakona, Sjedinjene Američke Države bi u fiskalnoj 2022. godini osigurale poseban fond koji bi trebao pomoći Ukrajini i nabavci adekvatne opreme za odbranu države.

    Najkasnije 30 dana od datuma donošenja zakona državni sekretar Antony Blinken dostavio bi američkim zvaničnicima u Senatu i Zastupničkom domu strategiju za jačanje odbrambenih sposobnosti Ukrajine i oružanih snaga ove države.


    “To bi sadržavalo plan za prebacivanje oružja i drugih sredstava koja su prethodno bila dodijeljena za operacije u Afganistanu. State Department bi za 2022. godinu osigurao sredstva vojne pomoći Ukrajini od 500 miliona dolara. Također, zakon sadrži i 3 miliona dolara pomoći za vojnu obuku i obrazovanje kadrova u Ukrajini. To bi uključivalo obuku budućih lidera, unapređenje sposobnosti za zajedničke operacije te fokus na vojno obrazovanje”, stoji u sadržaju zakona.

    Iako su ruski zvaničnici tokom prethodnih dana tražili od NATO-a i SAD-a da garantuju kako Ukrajina i Gruzija nikada neće ući u NATO savez, iz novog prijedloga je evidentno kako SAD ne želi odustati od takvog cilja.

    Prema planu, Ministarstvo odbrane SAD-a bi u saradnji s Ministarstvom odbrane Ukrajine pružilo podršku reformi i jačanju vojnih snaga istočnoevropske države, koje bi na kraju bile i u skladu s NATO standardima, koji su neophodni za ulazak ove države u Savez.

    Suprotstavljanje Kremlju

    Drugi dio zakona koji su predložile demokrate obuhvata dio koji se odnosi na suprotstavljanje aktivnostima Rusije. U ovom slučaju, pored SAD-a, pomoć u ovom procesu ponudile bi i istočnoevropske države, koje se definiraju kao američki saveznici i članovi NATO saveza.

    Prije svega, ovaj dio zakona tretira sprečavanje prodora dezinformacija ruskih medija na ukrajinsko medijsko tržište. Sjedinjene Američke Države bi prema planu trebale osigurati plan koji bi podržao slobodno i nezavisno novinarstvo, što se naročito odnosi na Radio Slobodna Evropa, koji djeluje i na istoku Evrope.

    “Radio Slobodna Evropa je jedan od najvažnijih izvora nezavisnih vijesti i izvještavanja na periferiji Ruske Federacije. Ovim zakonom daje se ovlaštenje za dodjelu 155 miliona dolara za Radio Slobodna Evropa tokom 2022. godine”, piše u zakonu.

    Ovaj dio zakona odnosi se i na baltičke zemlje članice NATO saveza. Kongres SAD-a bi prema novom planu trebao podržati sigurnost Estonije, Latvije i Litvanije, čija se sigurnost ocjenjuje kao nacionalni sigurnosni interes SAD-a.

    “Baltičke zemlje su ključne u suprotstavljanju agresiji ruske vlade i održavanju kolektivne sigurnosti NATO saveza. Na tom području potrebno je ublažiti utjecaj ekonomske prisile Rusije i Kine te identificirati nove mogućnosti za direktne američke investicije u ovaj dio”, navodi se.


    U ovom dijelu zakona, vjerovatno najvažniji dio odnosi se na samog Vladimira Putina. Ukoliko se zakon usvoji, najkasnije za 180 dana od dana usvajanja, američke službe trebaju prikupiti podatke o vrijednosti imovine Vladimira Putina i njegovih najbližih saradnika.

    “Izvještaj bi uključivao identifikaciju značajnih političkih ličnosti i oligarha koji su bliski Putinu. Procijenjenu neto vrijednost i izvore prihoda Vladimira Putina i članova njegove porodice uključujući investicije, bankovne račune, poslovne interese u Ruskoj Federaciji i izvan nje”

    Mjere odvraćanja

    Treći dio zakona koji su predložili američki zvaničnici govori o konkretnim sankcijama koje bi se trebale upotrijebiti protiv Rusije i zvaničnika ove države.

    Prema planu, u slučaju invazije na Ukrajinu i drugih neželjenih aktivnosti, predsjednik SAD-a Joe Biden trebao bi odobriti uvođenje sankcija za Vladimira Putina, Sergeja Lavrova, ali i brojne vojne zvaničnike, uključujući i ministra odbrane Ruske Federacije.

    “Sankcije uključuju i finansijske institucije kao što su Sberbanka, Gazprom banka, Ruski fond za direktne investicije (RDIF), i brojne druge ruske finansijske institucije”, navodi se.


    Sankcije se, prema novom zakonu, odnose i na ruski državni dug, ali i industriju ove države. Također, ono što je i od ranije poznato, ukoliko dođe do značajnijih ekonomskih sankcija, to bi vjerovatno značilo i isključivanje Rusije iz SWIFT sistema.

    “Sankcije obuhvataju organizacije i pojedince koji se tiču proizvodnje nafte i plina, ali i rudarske industrije.

    Nastavak razgovora ili nastavak tenzija?

    Nedugo nakon što su američki zvaničnici predstavili “ukrajinski zakon”, nije trebalo mnogo da se oglase i ruski zvaničnici.

    Prvi koji se oglasio povodom cijelog slučaja bio je glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov, koji je rekao kako novi zakon, koji sadrži i uvođenje sankcija Vladimiru Putinu, predstavlja nečuvenu mjeru koja se može uporediti s prekidom odnosa.

    “Moskva još ne planira da odgovori, jer se i dalje nadamo pobjedi barem malo zdravog razuma. Želimo da se nadamo da su to bile glasne izjave kojima se pokušava utjecati na našu zemlju. Uvođenje sankcija šefu Rusije predstavlja apsolutno nečuvenu mjeru”, rekao je Peskov.

    Predstavnici Sjedinjenih Američkih Država i Ruske Federacije u proteklom periodu obavili su niz sastanaka koji su u svojoj suštini imali za cilj smirivanje tenzija na istoku Evrope, posebno na području Ukrajine.


    Međutim, sudeći prema izjavama zvaničnika i jedne i druge strane, evidentno je kako će za bilo kakav dogovor iz kojeg bi se izrodili konkretni i veliki rezultati, zahtijevati popuštanje u zahtjevima kako Moskve s jedne tako i s Washingtona i Brisela s druge strane.

    U svemu tome, pitanje je koliko su zapravo i jedna i druga strana spremne za takav korak. Sudeći prema najavama, ali i konkretnim akcijama i izjavama, nove napetosti koje uključuju optužbe, sankcije i vojna djelovanja, u ovom trenutku su mnogo bliža opcija nego što je to eventualno otopljavanje odnosa od kojeg bi najveće koristi imale zemlje kao što su Ukrajina i Gruzija.

  • Amerika i NATO spremni za nastavak dijaloga sa Moskvom

    Amerika i NATO spremni za nastavak dijaloga sa Moskvom

    SAD i NATO su spremni da nastave recipročni dijalog sa Moskvom, saopštio je Stejt department nakon telefonskog razgovora američkog državnog sekretara Entonija Blinkena i generalnog sekretara Alijanse Jensa Stoltenberga.

    “SAD i NATO su spremni da se ponovo sastanu sa Rusijom i posvećeni su zalaganju za kontinuiranu diplomatiju i recipročni dijalog”, navodi se u saopštenju portparola Stejt departmenta Neda Prajsa.

    U tekstu se precizira da je telefonski razgovor održan radi diskusije o daljim koracima nakon sastanka Savjeta NATO-Rusija 12. januara, prenio je TASS.

    Rusko Ministarstvo spoljnih poslova objavilo je 17. decembra nacrt sporazuma o bezbjednosnim garancijama između Rusije i SAD i nacrt sporazuma koji osigurava bezbjednost Rusije i država koje su članice Sjevernoatlantske alijanse.

    Zapad i Kijev u posljednje vrijeme optužuju Rusiju za pripremanje potencijalne “invazije” na Ukrajinu. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su takvi navodi “prazni i neosnovani” i da služe kao izgovor za eskalaciju tenzija.

    On je naglasio da Rusija ne predstavlja prijetnju bilo kome.

  • Istorijski sporazum Irana i Kine stupa na snagu: Milijarde dolara investicija u zamjenu za naftu

    Istorijski sporazum Irana i Kine stupa na snagu: Milijarde dolara investicija u zamjenu za naftu

    Ministar vanjskih poslova Irana Hossein Amirabdollahian sastao se danas s kineskim zvaničnicima, a tema razgovora su bili unapređenje saradnje Irana i Kine.

    Iranski šef diplomatije se tokom današnje posjete sastao s kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem, a iranski i kineski zvaničnici su razgovarali o konačnom početku primjene 25-godišnjeg sporazuma o saradnji dvije države koji je potpisan u martu 2021. godine.
    Amirabdollahian je nakon sastanka izjavio kako je tokom sastanka s kineskim zvaničnicima prenio poruke iranskog predsjednika Ebrahima Raisija, a koji je poručio kako historijski sporazum dvije države može početi s primjenom od danas.

    Kinesko-iranski sporazum koji su potpisali ministar vanjskih poslova Kine Wang Yi i bivši ministar vanjskih poslova Irana Mohammad Javad Zarif sadrži tri dimenzije.


    Prvi dio plana definiran je kao “partnerstvo umjesto konkurencije, dok se ostali dijelovi sporazuma tiču strateških dugoročnih veza i multilateralizma.

    Također, prema strateškom planu, Kina će u narednih 25 godina u iransku ekonomiju uložiti više od 400 milijardi dolara u zamjenu za stalnu opskrbu iranskom naftom.

    Novi 25-godišnji sporazum Irana i Kine dio je inicijative koju je još 2016. godine zagovarao kineski predsjednik XI Jinping koji je najavio da će se trgovina između ove dvije države povećati za 10 puta i dostići 600 milijardi dolara u narednoj deceniji.

  • Bijela kuća: Rusija stvara izgovor za napad na Ukrajinu

    Bijela kuća: Rusija stvara izgovor za napad na Ukrajinu

    Američki obavještajni zvaničnici došli su do saznanja da Rusija nastoji da stvori izgovor za svoje trupe da napadnu Ukrajinu, kao i da je Moskva već razmjestila svoje operativce za akcije na istoku Ukrajine, tvrdi Bijela kuća.

    Predstavnica za medije Bijele kuće Džen Psaki izjavila je večeras da, sudeći po obavještajnim saznanjima, Rusija, preko kampanje plasiranja dezinformacija putem društvenih mreža – već postavlja temelje da se Kijev okarakteriše kao agresor koji uskoro sprema napad na snage na istoku Ukrajine koje podržava Moskva.

    Psaki je optužila Rusiju da je već razmjestila operativce, trenirane za situacije građanskog rata, koji bi mogli da upotrijebe eksplozivne naprave protiv snaga podržanih od Moskve a za napad bi bila optužena Ukrajina, prenosi AP.

    “Zabrinuti smo da se ruska vlada priprema za napad u Ukrajini koji bi mogao da rezultira rasprostranjenim kršenjem ljudskih prava i ratnim zločinima ako se diplomatijom ne postignu njihovi ciljevi”, rekla je Psaki.

    Bijela kuća nije precizirala koliko se pouzdanim mogu smatrati posljednja saznanja.

    Nacionalni savjetnik za bezbjednost Bijele kuće Džejk Salivan izjavio je u četvrtak da američka obavještajna zajednica nema procjenu da su Rusi, koji su, prema navodima američke agencije AP, rasporedili oko 100.000 vojnika uz ukrajinsku granicu, definitivno odlučili da pokrenu vojnu akciju.

    Moskva, koja navodi da ne planira napad na Ukrajinu, traži od NATO i SAD pisane garancije da se zapadna vojna alijansa neće širiti na istok.

    Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov upozorio je danas da je Moskva “izgubila strpljenje”, da neće beskonačno čekati na odgovor Zapada i da očekuje da NATO i SAD odgovore sljedeće sedmice

  • Borrell: Evropska unija mobilizuje sve resurse kako bismo pomogli Ukrajini

    Borrell: Evropska unija mobilizuje sve resurse kako bismo pomogli Ukrajini

    Ministri vanjskih poslova Evropske unije održali su danas u Francuskoj neformalni sastanak povodom početka francuskog šestomjesečnog predsjedavanja Evropskom unijom.

    Dvodnevni sastanak omogućio šefovima diplomatija evropskih država da u neformalnim susretima razmjene mišljenja i komentare o brojnim evropskim, ali i svjetskim temama uoči početka zvaničnih aktivnosti pod francuskim predsjedanjem koje bi trebale početi sjednicom ministara zakazanom za kraj januara.
    Nakon današnjeg susreta ministara vanjskih poslova, ali i jučerašnjeg sastanka ministara odbrane, šef evropske diplomatije Josep Borrell i ministar vanjskih poslova Francuske Jean-Yves Le Drian održali su zajedničku konferenciju za medije na kojoj su otkrili detalje razgovora ministara.
    Između ostalog, kao što se i očekivali, ministri su se najviše fokusirali na trenutnu situaciju između Ukrajine i Rusije, a Borrell je naglasio kako EU želi dodatno pomoći Ukrajini.

    Borrell se osvrnuo i na današnje cyber napade na stranice ukrajinskih ministarstava te je naglasio kako se boji da ovakva aktivnost neće biti posljednja.


    “Mobiliziramo sve naše resurse kako bismo pomogli Ukrajini da se izbori sa ovakvom vrstom cyber napada”, rekao je Borrell.

    Šef evropske diplomatije je također izjavio kako su ministri upozorili Rusiju da će bilo kakva invazija na Ukrajinu proizvesti snažan odgovor Evrope.

    “Rusija je pokušala da nas ignoriše tokom ovih pregovora, kao da ne postojimo. Ignorišući nas, pokušala je da stvori podjele među nama. Međutim, Amerika nije prihvatila takvu igru i od prvog dana su nas uvjeravali da se o evropskoj sigurnosti neće razgovarati bez koordinacije sa EU i učešća Evropljana u razgovorima”, poručio je Borrell.

    Francuski ministar vanjskih poslova s druge strane je govorio o predsjedavanju ove države Evropskom unijom te je naglasio kako šefica njemačke diplomatije i on planiraju zajedničku posjetu Ukrajini.

    “Baerbock će otputovati u svoju prvu posjetu Ukrajini, a zatim će pripremiti teren za zajedničku njemačko-francusku posjetu liniji razgraničenja. Francuska i Njemačka će nastaviti svoje napore na implementaciji sporazuma iz Minska”, rekao je Le Drian.