VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Afera “partigejt” lomi vrat Džonsonu?

    Afera “partigejt” lomi vrat Džonsonu?

    Otkrića o žurkama u Dauning stritu za vrijeme lokdauna sve više ugrožavaju politički opstanak britanskog premijera Borisa Džonsona. Jedan poseban izvještaj trebalo bi da razotkrije sva kršenja pravila.

    Njegovi politički protivnici dugo su sumnjali da će Boris Džonson svojim nepoštovanjem dužnosti i pravila sam sebe dovesti do pada. Sada se čini da bi skandal sa žurkom, “partigejt” mogao dramatično da ubrza njegov odlazak s mjesta premijera.

    Nakon posljednjih izvještaja o zabavama u Dauningu stritu 10 tokom lokdauna, on se osjetio prisiljenim da lično zamoli kraljicu Elizabetu II za oproštaj: u aprilu su održane dvije zabave, uoči sahrane njenog supruga princa Filipa. U konzervativnom Tajmsu komentator Danijel Finkelštajn je napisao: “Glupost i arogancija s broja 10 su zapanjujući”. I predložio je Džonsonu da podnese ostavku.

    Nešto prije toga, Džonson je u parlamentu priznao da je u maju 2020. prisustvovao zabavi u bašti u Dauning stritu i izvinio se. Mislio je, kako je rekao, da je to “radni sastanak” – nakon čega se suočio sa talasom ismijavanja i poruga na Twitteru: “Kancelarijski materijal” je tako recimo u jednom tvitu napisano iznad slike police za vino u supermarketu.

    Dirljiva slika 95-godišnje kraljice koja je sjedila sama na klupi u crkvi, daleko od svoje porodice, na dan sahrane princa Filipa, postala je simbol za bezobrazno i besramno ponašanja šefa vlade.

    Jedno pravilo za vladare, drugo za narod
    Većina Britanaca sada je s ljutnjom okrenula leđa svom premijeru. Njegova stranka, Torijevci, u istraživanjima javnog mnjenja pala je za deset bodova iza opozicije.

    U nedjelju je voditelj Skaj njuza Trevor Filips jedva suzdržavao suze dok je intervjuisao poslanika Torijevca Olivera Daudena o skandalu sa žurkama. Njegova kćerka umrla je sama u svom stanu u aprilu 2021. za vrijeme lokdauna, njena porodica nije mogla da bude s njom – a u isto vrijeme u bašti Dauning strita održavala se pijana zabava s nekoliko desetina službenika kojoj je neko vrijeme prisustvovao i premijer Boris Džonson.

    “Može li premijer da razumije”, upitao je Filips svog sugovornika, “zašto su ljudi tako ljuti?”

    Džim Šanon iz Sjeverne Irske izmamio je suze tokom debate o skandalu u Donjem domu parlamenta kada je govorio o usamljenoj smrti svoje tašte tokom korona zatvaranja. U isto vrijeme, partijaneri u Dauning stritu poslali su jednog od članova osoblja sa kolicima u supermarket da kupi još vina.

    “Jedno pravilo važi za njih, drugo za nas” – zaključak je mnogih Britanaca. Upravo to kršenje fer odnosa čini “partigejt” toliko opasnim za Borisa Džonsona.

    Napad na BBC
    Onda je tokom vikenda ministarka za kulturu Nadin Doris, jedna od Džonsonovih najvjernijih pristalica, rekla da vlada želi da do 2027. ukine pretplatu za BBC i da finansiranje javnog servisa zamIJeni novim modelom. To bi značilo kraj tradicionalne televizije, koja se smatra svetionikom kvalitetnog novinarstva.

    Desničarski konzervativci, koji su dugo prozivali BBC kao ljevičarski i pristran, na to su aplaudirali.

    Dali Džonson dakle želi da smiri desnicu u svojoj stranci, koja se sve više ljuti zbog loših anketa i afere “partigejt”? Opoziciona laburistička stranka ocjenjuje da je ta najava napad na BBC.

    “Premijer vjeruje da bi oni koji izvještavaju o njegovim kršenjima pravila trebalo da snose posljedice, dok on od toga bježi”, rekla je poslanica Laburističke stranke Lusi Pauel.

    Šta je sljedeće?
    U to se uklapa i način na koji Vlada sada želi da reaguje. Plan je skloniti novinare, konsultante i sve druge za koje premijer smatra da su uvučeni u skandal. Najavljena “noć dugih noževa” već se ismijava kao “duga noć žrtvenih jarca”.

    Boris Džonson mora da se bori za svoju funkciju. U beskrajnom lancu skandala, ovo je prvi koji je postao zaista prijeteći za premijera. Od trošenja milijardi funti prilikom kupovine zaštitne medicinske odjeće pri čemu su besramno profitirale pristalice Torijevaca ili skupog renoviranja službenog stana u Dauning stritu na čije zidove je premijerova supruga zalijepila zlatne tapete – Džonson je sve to uspijevao da izdrži s njemu svojstvenom lakoćom.

    Ali žurke tokom lokdauna mogle bi da mu skrše vrat. Do kraja nedjelje očekuje se izvještaj nezavisne zvaničnice vlade s pojedinostima o svim vladinim kršenjima pravila tokom pandemije virusa korona. Izvještaj Suzan Grej mogao bi da bude kap koja će preliti čašu. Britanske novine izvještavaju da je nadležno stranačko tijelo već primilo 35 od 54 pisma potrebna za izglasavanje nepovjerenja. U međuvremenu, u Džonsonovom kabinetu, zagrijavaju se ministarka spoljnih poslova Liz Trus i ministar finansija Riši Sunak. Oni su njegovi mogući nasljednici.

  • Na Tongi zagađena voda, snaga erupcije procijenjena na pet do 10 megatona TNT-a

    Na Tongi zagađena voda, snaga erupcije procijenjena na pet do 10 megatona TNT-a

    • Dva broda novozelandske mornarice stići će u petak u Tongu, noseći prijeko potrebne zalihe vode za ovu pacifičku ostrvsku državu koju je prije nekoliko dana potresla vulkanska erupcija i pogodio cunami, i u velikoj mjeri je odsječena od ostatka svijeta.

    U saopštenju Ministarstva spoljnih poslova Novog Zelanda se navodi da je Tonga odobrila dolazak brodova “HMNZS Aotearoa” i “HMNZS Velington” u zemlju koja nema nijedan slučaj kovida, iako postoji zabrinutost od potencijalnog izbijanja virusa korona, što bi vjerovatno moglo zakomplikovati napore pružanja pomoći, prenosi agencija Rojters.

    Simon Grifits, kapetan “Aotearoa”, rekao je da njegov brod nosi 250.000 litara vode i da ima kapacitet da proizvede još 70.000 litara dnevno.

    Druge zemlje i agencije, uključujući Ujedinjene nacije, izrađuju planove za pomoć, a portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova poručuje da će Kina poslati pomoć, uključujući vodu i hranu, kada se ponovo otvori glavni međunarodni aerodrom Fuamotu na arhipelagu.

    Aerodrom nije oštećen, ali je pista prekrivena pepelom koji se mora očistiti ručno.

    Stotine kuća na manjim ostrvima Tonge su uništene, a najmanje tri osobe su poginule nakon što je subotnja ogromna erupcija izazvala talase cunamija, koji su se nadvili preko ostrva, uzrokujući, kako je saopštila Vlada, katastrofu bez presedana.

    Informacije o razmjerama razaranja se uglavnom prikupljaju putem izviđačkih aviona, pošto je aerodrom pod slojem vulkanskog pepela, a komunikacija otežana usljed presijecanja podmorskog kabla.

    Crveni krst je saopštio da su njegovi timovi u Tongi potvrdili da slana voda iz cunamija i vulkanskog pepela zagađuje izvore vode za piće više desetina hiljada ljudi.

    “Obezbjeđivanje pristupa bezbjednoj vodi za piće je ključan prioritet, jer postoji sve veći rizik od bolesti kao što su kolera i dijareja”, izjavila je Kejti Grinvud, šef pacifičke delegacije Međunarodne federacije Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca.

    Džejms Garvin, glavni naučnik Centra za svemirske letove NASA, rekao je da je snaga erupcije procijenjena na pet do 10 megatona TNT-a, što je eksplozivna sila koja je više od 500 puta veća od nuklearne bombe koju su Sjedinjene Države bacile na Hirošimu, u Japanu, na kraju Drugog svjetskog rata.

  • Premijer Avganistana: Priznajte talibansku administraciju

    Premijer Avganistana: Priznajte talibansku administraciju

    Vršilac dužnosti premijera Avganistana mula Hasan Akhund, pozvao je danas međunarodne vlade da zvanično priznaju talibansku administraciju u zemlji, pošto su, kako tvrdi, za to ispunjeni svi uslovi.

    “Tražim od svih vlada, posebno islamskih zemalja, da počnu s priznavanjem”, izjavio je Akhund u prvom velikom javnom nastupu otkako je preuzeo tu funkciju u septembru, prenosi agencija Rojters.

    Akhund i drugi funkcioneri talibanske administracije su na konferenciji za novinare, kojoj su prisustvovali i zvaničnici Ujedinjenih nacija, uputili apel da se ublaže novčana ograničenja, okrivljujući zamrzavanje sredstava za sve veću ekonomsku krizu u zemlji.

    “Kratkoročna pomoć nije rješenje; moramo pokušati da pronađemo način da suštinski riješimo probleme”, rekao je Akhund.

    Međunarodna zajednica je nedavno povećala humanitarnu pomoć Avganistanu kako bi se odgovorilo na hitne potrebe, ali je sve veći broj građana “skliznuo” u siromaštvo, jer je zemlja suočena s novčanom krizom i pogoršanjem stanja ekonomije.

    Strane sile oklijevaju da priznaju talibansku administraciju koja je preuzela vlast u Avganistanu u avgustu prošle godine, dok su zapadne nacije predvođene Sjedinjenim Državama zamrznule više milijardi dolara bankarskih računa Avganistana i prekinule s finansiranjem njegovog razvoja, što je nekada činilo okosnicu avganistanske privrede.

  • Bijela kuća: Rusija bi u svakom trenutku mogla napasti Ukrajinu

    Bijela kuća: Rusija bi u svakom trenutku mogla napasti Ukrajinu

    Portparolka Bijele kuće Jen Psaki izjavila je da Sjedinjene Američke Države (SAD) upozoravaju na mogući napad Rusije na Ukrajinu i da ponovo poručuju da će se Moskva suočiti sa žestokim sankcijama ako se to dogodi.

    “Sada smo u fazi u kojoj bi Rusija u svakom trenutku mogla pokrenuti napad na Ukrajinu”, rekla je Psaki.

    Psaki je kazala da je ruski predsjednik Vladimir Putin izazvao krizu slanjem 100.000 ruskih vojnika duž ukrajinskih granica i premještanjem snaga u Bjelorusiju radi zajedničkih vježbi i izvođenja dodatnih zadataka na istočnoj granici Ukrajine.

    “Da budemo jasni, naše mišljenje je da je ovo izuzetno opasna situacija”, rekla je ona, prenosi Anadolija.

    Državni sekretar SAD-a Entoni Blinken u naredna dva dana će posjetiti Ukrajinu i Njemačku, a ruska prijetnja Ukrajini će biti glavna tema njegovih susreta u Kijevu i Berlinu.

    Portparolka Bijele kuće Psaki je kazala da će Blinken snažno naglasiti da postoji diplomatski put rješenja aktuelne krize.

    “Odabir predsjednika Putina i Rusa je da odluče hoće li trpjeti teške ekonomske posljedice ili ne”, dodala je Psaki.

  • Izrael ukida kovid potvrde: “Nemaju logike, stvaraju paniku”?

    Izrael ukida kovid potvrde: “Nemaju logike, stvaraju paniku”?

    Izrael je juče zabilježio novi dnevni rekord od 65.259 novih zaraza, a paralelno s time povela se ozbiljna rasprava o ukidanju kovid potvrda. Protiv kovid potvrda koje se u Izraelu zovu zelene propusnice istupio je izraelski ministar finansija Avigdor Liberman, prenosi Jerusalem Post.

    Liberman se juče s premijerom Naftalijem Benetom i ministrom zdravlja Nitzanom Horovitzom obratio javnosti rekavši da će više od 25 miliona kućnih brzih antigenskih testova biti distribuisano Izraelcima. Nakon toga se na Twitteru javio o kovid potvrdama.

    “Nema medicinske ni epidemiološke logike u zelenim propusnicama, ima štete ekonomiji i velik doprinos stvaranju panike”

    “Nema medicinske ni epidemiološke logike u zelenim propusnicama, kako zaključuju mnogi stručnjaci. Ono što postoji je direktna šteta ekonomiji, dnevnom funkcionisanju i, dodatno, značajan doprinos stvaranju panike u javnosti. Radim zajedno sa svim dionicima kako bismo eliminisali zelenu propusnicu i očuvali normalnu rutinu za sve nas”, napisao je.

    Pod režimom zelene propusnice koja je trenutno još uvijek na snazi u Izraelu samo ljudi koji su vakcinisani, preboljeli ili testirani prethodnog dana (u zadnjih 72 sata u iznimnim slučajevima) imaju pristup nekim aktivnostima i objektima, i u nekim slučajevima, radnom mjestu.

    Sa širenjem omikrona broj onih koji su zaraženi iako su vakcinisani ili već preboljeli virus naglo je porastao.

    Ukidanje kovid potvrda bi bila jedna od najdramatičnijih promjena u tome kako se Izrael bori s pandemijom

    Zdravstveni službenici i stručnjaci, uključujući glavnog službenika ministarstva zdravstva Nachmana Asha, rekli su da vakcinisanje i oporavak i dalje nude određeni stepen zaštite te da sistem kovid potvrda treba zadržati. Međutim, takođe su priznali da bi u nekom trenutku to pitanje možda trebalo preispitati.

    Ako bi se zelena propusnica ukinula, to bi predstavljalo jednu od najdramatičnijih promjena u načinu na koji se zemlja bori s pandemijom.

    Ranije tokom dana Ash je rekao da Izrael još nije vidio vrhunac vala omikrona.

    “Vjerujem da će vrhunac nastupiti za sedmicu ili više. Međutim, takođe vidimo da broj hospitalizacija i dalje raste, ali se rast usporava”, rekao je za Radio FM103.

  • Evropska unija bi mogla zabraniti intenzivno rudarenje kriptovaluta

    Evropska unija bi mogla zabraniti intenzivno rudarenje kriptovaluta

    Najveći finansijski regulatori Evropske unije ažurirali su poziv za zabranu za ključne oblike rudarenja bitcoina, upozoravajući na povećanje udjela obnovljive energije posvećene rudarenju kriptovaluta.

    Erik Thedéen, potpredsjednik Evropske uprave za vrijednosne papire i tržišta, rekao je za Financial Times da je rudarenje bitcoina postalo nacionalni problem u njegovoj rodnoj Švedskoj i da kriptovalute predstavljaju rizik za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.

    Evropski regulatori su rekli kako postoje dva modela: jedan je Proof of work (Dokaz rada) koji je manje energetski intenzivan, a drugi je Proof of stake (Dokaz udjela) – model za smanjenje ogromne količine električne energije koja se koristi u sektoru.

    Bitcoin i eter, dvije najveće kriptovalute po obimu, oslanjaju se na model Proof of work, zahtijevajući od svih učesnika u digitalnoj knjizi blockchain da potvrde transakcije. Rudari koji koriste ogroman podatkovni centar pun brzih kompjutera za rješavanje složenih zagonetki nagrađeni su snimanjem transakcija s tek iskovanim novčićima. Ovo zahtijeva mnogo više energije od modela Proof of stake, koji ima mnogo manje strana koje odobravaju transakciju.

    “Rješenje je zabraniti model Proof of work. Dokaz energetskog profila uloga je znatno niži”, rekao je Thedéen, sekretar Uprave za finansijske usluge Švedske i predsjedavajući za održive finansije međunarodne organizacije Iosco.

    Prema Blockchain.com, rudarenje je postalo vrlo profitabilan i konkurentan posao sa rekordnom računarskom snagom posvećenom procesima. Kina je zabranila ovaj proces u maju, ali aktivnosti su rasprostranjene širom svijeta, a sada postoji nekoliko kompanija koje su na berzi fokusirane na ovu praksu, poput kanadske Hut 8.

    “Moramo razgovarati o prelasku industrije na efikasniju tehnologiju, a moramo imati u vidu da su finansijska industrija i mnoge velike institucije trenutno aktivne na tržištu kriptovaluta”, rekao je Thedéen, dodajući da ne insistira na potpunoj zabrani kriptovaluta.

    Njegovi komentari su izneseni nakon što su švedske vlasti prvi put istakle ideju o zabrani te prakse, a u novembru prošle godine primijećeno je povećanje količine obnovljive energije posvećene kriptovalutama.

    Rudarenje kriptovaluta je brzo preraslo u profitabilnu globalnu industriju, zajedno sa nekoliko kompanija koje su na berzi i koje koriste ogromne centre podataka.

    Rudarenje kriptovaluta dobija sve više kritika zbog uticaja na životnu sredinu. Ova praksa čini 0,6 posto ukupne svjetske potrošnje energije, a prema podacima iz Cambridge Bitcoin indeksa potrošnje električne energije, svake godine potroši više struje od Norveške.

    Suočeni sa sve većim kritikama, zabrana u Kini, rudari su povećali svoj udio u obnovljivoj energiji koju koriste za napajanje svojih kompjutera, premještajući ih u zemlje bogate vjetrom i solarnom energijom kao što su Švedska i Norveška.

    “Bitcoin je sada nacionalno pitanje u Švedskoj zbog količine obnovljive energije koja se troši rudarskoj industriji”, rekao je Thedeen.

    Švedski regulatori koji se pozivaju na procjene Univerziteta Cambridge kažu da rudarenje jedne jedinice bitcoina troši istu količinu energije kao vožnja električnog vozila srednje veličine od 1,8 miliona kilometara.

  • Blinken stigao u Ukrajinu: Nova runda razgovora i pokušaj diplomatskog rješavanja problema

    Blinken stigao u Ukrajinu: Nova runda razgovora i pokušaj diplomatskog rješavanja problema

    Državni sekretar SAD-a Antony Blinken stigao je danas u posjetu Ukrajini u sklopu velike evropske turneje tokom koje će održati niz sastanaka u Kijevu, Berlinu, ali i u Ženevi, gdje će se sastati s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom.

    Nakon što prošlosedmični pregovori Rusije i Zapada nisu urodili velikim plodom, državni sekretar SAD-a iz Kijeva će započeti novi niz sastanaka kojima će nastojati pružiti dodatnu podršku Ukrajini.

    “U nadi da će pokazati snažnu podršku Ukrajini uoči pregovora, američki diplomata dolazi u jednodnevnu posjetu Kijevu u znak podrške Ukrajini”, saopćeno je iz State Departmenta.

    Blinkena je na aerodromu u Kijevu dočekala brojna ukrajinska delegacija, a tokom dana državni sekretar bi se trebao sastati s predsjednikom Ukrajine Vladimirom Zelenskim.
    Nakon sastanka s ukrajinskim zvaničnicima, Blinken će evropsku turneju nastaviti i u narednim danima, kada bi se trebao sastati s predstavnicima Francuske, Njemačke i Velike Britanije, s kojima će razgovarati o definiranju zajedničkog odgovora u slučaju ruske invazije na Ukrajinu.

    Kraj nove runde diplomatskih razgovora obilježit će sastanak u Ženevi s ministrom vanjskih poslova Rusije Sergejem Lavrovom.
    “Blinken želi da vidi da li postoji diplomatski izlaz iz ove situacije. Mislim da je još uvijek prerano govoriti o tome da li je ruska strana zainteresovana za diplomatska rješenja ili će koristiti razgovore kao izgovor za tvrdnje da se diplomatija ne bavi interesima Moskve”, izjavili su američki zvaničnici.

  • “Klintonisti” imaju plan za Srbiju?

    “Klintonisti” imaju plan za Srbiju?

    Politikolog Aleksandar Pavić komentarišući izveštaj stručnjaka o situaciji na Balkanu, kaže da je reč o već “poznatom stavu Vašingtona”.

    On je za Sputnjik ocenio da “klintonisti” iz Vašingtona ne umeju da izađu iz matrice devedesetih godina i iznova pokušavaju da reše “kvadraturu kruga”. Njima je cilj bio i ostao da otcepe KiM od Srbije i da istisnu ruski i kineski uticaj sa ovog prostora.

    On je, podsetimo, govorio o izveštaju pod nazivom “Od krize do približavanja – strategija za borbu protiv nestabilnosti na Balkanu na njenom izvoru”, koji su predstavili prestižna američka akademska institucija Vilson centar i Škola naprednih međunarodnih studija vašingtonskog Univerziteta Džon Hopkins. Izveštaj, kako se navodi, nudi strategiju za preokret kako situacije vezane za “uznemirujuće pogoršanje stanja na Balkanu”, tako i za “rastući ruski i kineski uticaj u tom regionu”.

    U dokumentu čiji su autori stručnjaci iz više zemalja precizirano je, između ostalog, da bi “priznanje nezavisnosti Kosova četiri članice NATO koje to još nisu učinile (Španija, Slovačka, Rumunija i Grčka), doprinelo transformaciji dijaloga”, kao i čitavog regiona, “uključujući Bosnu i Hercegovinu”. Takođe, navodi se da bi i “napredovanje Kosova ka članstvu u NATO” doprinelo smanjenju broja država čije je priznanje potrebno.

    Prema Pavićevim rečima, ovaj izveštaj je slika i prilika Vašingtona u kojem ima previše takozvanih tink-tenkova i dokonih analitičara koji moraju na neki način da opravdaju svoje apanaže. Međutim, primećuje on, njihove ideje o navodnoj stabilizaciji Balkana su na liniji stare “klintonističke” politike iz devedesetih godina prošlog veka, pa u tom smislu ne predstavljaju ništa novo.

    “Klintonistima” je odavno jasno da je najbolje da sve druge države ubede da priznaju nezavisno Kosovo, pa ta politika “ubeđivanja” četiri članice NATO pakta koje to nisu učinile nije ništa novo. Američka diplomatija to radi sve vreme, ali je problem u tome što oni ne znaju kako da te svoje snove pretoče u stvarnost, pa sada imamo tu “podgrejanu klintonističku politiku” predstavljenu u malo drugačijem pakovanju, odnosno u pakovanju ne ubeđivanja, već “približavanja stavova”, ukazuje politikolog.

    Kako kaže, to je nešto što slušamo od vašingtonskih krugova od devedesetih godina do danas, sa malim odmorom koji je nastupio u periodu Trampovog predsedničkog mandata.

    Na pitanje kako tumačiti deo izveštaja u kome je kao potencijalno uspešna metoda navedeno “identifikovanje i sprovođenje postupaka koji ne predstavljaju priznanje nezavisnosti, ali umanjuju uticaj Srbije i predstavljaju znak Beogradu i Prištini o mogućoj promeni stavova država koje ne priznaju Kosovo”, Pavić kaže da mu to liči na predloge za nastavak vođenja propagandnog rata protiv Srbije i njenih saveznika, medijsko spinovanje i proizvodnju virtuelne realnosti u čemu su, primećuje, oni majstori.

    “To bi, na primer, podrazumevalo pogrešno interpretiranje nekih izjava zvaničnika tih država, ili navođenje navodnih izjava neimenovanih izvora o mogućnosti da bi te države mogle priznati lažnu državu Kosovo. Međutim, i to je već rađeno, jer smo mi do sada više puta imali nagoveštaje navodnih neimenovanih izvora da će Grčka promeniti svoje mišljenje i stav, pa se to do sada nije desilo. Ovo je dakle, deo tog arsenala plasiranja dezinformacija ili poluinformacija da bi se stvorio privid da te države samo što nisu priznale južnu srpsku pokrajinu”, objašnjava Pavić.

    Navodi izveštaja američkih instituta o ulozi i važnosti otvaranja puta Kosovu ka NATO, za politikologa takođe nisu iznenađenje jer, kako kaže, Amerikanci misle da mogu sve što je u skladu sa njihovim interesima.

    “Oni su pokazali da su potpuno spremni da gaze međunarodno pravo kad god im ono ne odgovara. NATO ima princip da ne prima u članstvo države koje imaju nerešene teritorijalne sporove, pa iako bi u ovom slučaju možda i mogli da naprave izuzetak, treba imati na umu da bi to iziskivalo da Španija, Slovačka, Rumunija i Grčka glasaju za prijem Kosova u NATO. Takav potez ne deluje realno jer bi te države onda same sebi „skočile u usta“ i uništile sopstvenu politiku prema Srbiji i KiM”, ukazuje Pavić.

    U tom smislu, navodi on, mnogo je veća verovatnoća da će SAD ići na to da postepeno podstiču integraciju Albanije sa takozvanim Kosovom, bez faktičkog priznanja.

    “Oni već idu na to da se Albanija, koja je članica NATO, na jedan neformalan način proširi na Kosovo i Metohiju. To se već uveliko radi, ali dok ne slome otpor ove četiri države koje ne priznaju Kosovo, ne može doći do prijema ove lažne države u NATO pakt”, kategoričan je Pavić.

    Takođe, primećuje, ovakvi navodi pokazuju i koliko je Kosovo važno u geopolitičkoj borbi Sjedinjenih Država protiv Rusije i Kine, pa je za očekivati da će Amerika nastaviti da vodi ovako tvrdu politiku protiv Srbije i njenih interesa, ne samo na prostoru Kosova i Metohije, već i u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.

    “Zapad će uvek pokušavati da zaobiđe Savet bezbednosti UN, kad god im je to u interesu. Međutim, oni ne mogu da zaobiđu SB UN u pogledu prijema neke države u Ujedinjene nacije, a dobro znaju da su Kina i Rusija nepremostive prepreke za prijem Kosova u UN”, zaključuje Aleksandar Pavić za Sputnjik.

  • Panika u kompanijama: Otkazuju se letovi za Ameriku zbog 5G mreže

    Panika u kompanijama: Otkazuju se letovi za Ameriku zbog 5G mreže

    Velike međunarodne avio-kompanije požurile su da reorganizuju ili otkažu letove za SAD zbog zabrinutosti za bezbednost letova.

    Do toga je došlo nakon vesti da će kompanije AT&T i Verajzon početi danas sa uvođenjem 5G bežične mreže, mada su ta dva operatera rekla da će odložiti tu aktivnost u nekim oblastima.

    Američka Federalna uprava za vazduhoplovstvo (FAA) upozorila je da bi 5G signali potencijalno mogli da utiču na pokazatelj visine leta, koji igra ključnu ulogu prilikom sletanja nekih modela aviona po lošem vremenu, a avio-kompanije kažu da se to upozorenje inicijalno odnosi na model Boing 777.

    Uprkos najavi AT&T-a i Verajzona da će pauzirati uvođenje 5G mreže u blizini aerodroma, pojedini avio-prevoznici i dalje otkazuju letove ili menjaju modele aviona koji su bili predviđeni na rutama za SAD, prenosi Rojters.

    Kasno sinoć, FAA je počela da ažurira podatke o tome koji će aerodromi i modeli aviona biti pogođeni, što će, kako se očekuje, dramatično smanjiti uticaj ranijih skoro 1.500 obaveštenja koje je ovaj regulator izdao povodom ograničenja vezanih za 5G mrežu.

    Avio-kompanija Emirejts iz Dubajia, koja najviše u svetu koristi Boing 777, saopštila je da će obustaviti letove ka devet američkih destinacija od 19. januara, datuma koji je najavljen za uvođenje 5G bežične mreže u SAD.

    Letovi Emirejtsa prema aerodromima u Njujorku “Džon Ficdžerald Kenedi”, Los Anđelesu i Vašingtonu DC će se odvijati i dalje.

    Dve velike japanske avio-kompanije, Ol Nipon Ervejz i Japan Erlajns, objavile su da će ograničiti letove Boingom 777. Iz Nipona su dodali da otkazuju ili menjaju tip aviona koji koriste na nekim letovima za SAD.

    Korejan Er Lajns je saopštio da je zamenio Boingove avione 777 i 747-8 drugim modelima vazduhoplova na šest američkih putničkih i teretnih letova, tajvanski avio-prevoznik Čajna Erlajns je najavio promenu rasporeda nekih letova, a hongkonški Kataj Pacifik Ervejz je izvestio da će koristiti različite tipove aviona ako bude potrebno.

    Sve pomenute avio-kompanije su u obrazloženjima navele da su odluke donele reagujući na Boingovo obaveštenje da 5G signali mogu da ometu rad visinomera na modelu 777.

  • Scholz: Njemačka bi mogla zaustaviti Sjeverni tok 2 ako Rusija napadne Ukrajinu

    Scholz: Njemačka bi mogla zaustaviti Sjeverni tok 2 ako Rusija napadne Ukrajinu

    Njemački kancelar Olaf Scholz je najoštrije do sada upozorio da bi njegova država mogla zaustaviti plinovod Sjeverni tok 2 ako Rusija napadne Ukrajinu, piše Politico.

    Ovo je izjavio na današnjoj konferenciji za medije na kojoj se obratio i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

    “Jasno je da će to biti visoka cijena i da će se o svemu tome morati razgovarati ako dođe do vojne intervencije protiv Ukrajine”, rekao je Scholz. Poručio je da njegova vlada, kako je naveo, stoji pri svim aspektima sporazuma koji je njegova prethodnica Angela Merkel postigla s američkim predsjednikom Joeom Bidenom prošle godine, a prema kojem je Njemačka obećala poduzeti mjere na nacionalnom nivou i primorati Evropsku uniju na sankcije ako Rusija počini agresivna djela protiv Ukrajine. Primjedbe kancelara Njemačke dolaze u trenutku kada je Rusija rasporedila 100.000 vojnika na ukrajinskoj granici, pojačavajući strah od invazije. Niz prošlosedmičnih sastanaka između Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i saveznika iz NATO-a nije uspio ublažiti napetosti. “Očekujemo da će Rusija deeskalirati situaciju. To bi moglo uključivati, na primjer, smanjenje trupa na ukrajinskoj granici”, rekao je Scholz. Također je nagovijestio spremnost na razgovor s Moskvom, rekavši, “naravno, spremni smo ući u ozbiljan dijalog s Rusijom o sigurnosnim pitanjima u Evropi”.