VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Tokajev objasnio zašto je naredio da vojska puca na građane: Svi su se bojali preuzeti odgovornost

    Tokajev objasnio zašto je naredio da vojska puca na građane: Svi su se bojali preuzeti odgovornost

    Predsjednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev u intervjuu za kazahstanski mediji Khabar 24 osvrnuo se nas nedavne nasilne demonstracije u Kazahstanu te je objasnio zašto je naredio vojnicima da pucaju na naoružane demonstrante bez upozorenja.

    On je svoju odluku opravdao činjenicom da su se službenici za provođenje zakona plašili da preuzmu odgovornost za upotrebu oružja tokom nereda koji su izbili početkom januara. Zbog toga je, kako kaže, na sebe preuzeo odgovornost o donošenju takve odluke.

    “Šefovi agencija za provođenje zakona bojali su se preuzeti odgovornost. Potpuno je izostala inicijativa. Rekao sam im, da su maršal Rokosovski (sovjetski vojni zvaničnik op.a.) ili Georgij Žukov za sve svaki dan pitali Staljina, da li bi dobili Drugi svjetski rat ili ne? Bio je to pravi rat i morali su preuzeti odgovornost”, rekao je Tokajev.

    On je također naglasio kako su zakoni u Kazahstanu takvi da sputavaju službenike u određenim aktivnostima.

    “Naši zakoni su takvi da su sputavali službenike prilikom provođenja zakona u ovakvim situacijama. Stoga sam rekao da moramo otvoriti vatru kako bismo ubili bandite”, zaključio je Tokajev.

    On se tokom intervjua osvrnuo i na ulogu mirovnih snaga Organizacije dogovora o kolektivnog bezbjednosti (ODKB) koje su stigle u Kazahstan tokom demonstracija, a koje su mahom činili ruski vojnici.

    “Uključivanje ODKB-a obavljeno je u skladu s ugovorima koje smo potpisali unutar organizacije. Sve je bilo potpuno legalno. Od početka je bilo naznačeno da će mirovne snage obavljati sigurnosne funckije, odnosno zaštitu strateških objekata”, rekao je Tokajev.

    Podsjetimo, prvih dana januara 2022. godine brojni demonstranti su izašli na ulice Kazahstana nezadovoljni cijenama goriva i plina u državi. Demonstracije su vrlo brzo prerasle u oružani sukob između vojske i policije s jedne te građana s druge strane.

    Na teritoriji Kazahstana vrlo brzo je uvedeno vanredno stanje, a vlada je smijenjena. Predsjednik Tokajev naredio je uvođenje regulacije prodajnih cijena goriva te je demonstrante nazvao plaćenicima koji su uz pomoć vanjskih faktora nastojali izvršiti državni udar.

    Kao rezultat protesta, kazahstanske službe pokrenule su ukupno 695 krivičnih predmeta protiv onih građana za koje se smatra da su učestvovali u protestima ili bili dio organizacije.

  • Pregovori o obnavljanju nuklearnog sporazuma s Iranom ulaze u završnu fazu

    Pregovori koji su se proteklih sedmica u Beču vodili između Irana i najvećih sila povodom obnavljanja nuklearnog sporazuma ušli su u svoju posljednju fazu.

    Pregovarači država koji su prethodnih sedmica boravili u Beču, otputovali su nazad u matične države kako bi dobili političke smjernice o tome šta bi trebali poduzeti u narednom periodu kako bi se sporazum finalizirao.

    Prema pisanju magazina Politico, zapadne diplomate suočavaju se sa samonametnutim rokom sredine februara koji su propisali kao krajnji za “oživljavanje” sporazuma iz 2015. godine.

    Kako se ističe, zvaničnici su zabrinuti zbog brzog napretka Irana u kontekstu nuklearnih dostignuća, naročito nakon što je sporazum 2018. godine izlaskom Sjedinjenih Američkih Država iz njega u potpunosti “propao”.

    Zbog toga, mnogi ističu kako je narednih nekoliko sedmica presudno za određivanje toga da li će doći do dogovora velikih sila i Irana o povratku u nuklearni sporazum.

    “Januar je bio najintenzivniji period ovih pregovora do sada. Svi znamo da dolazimo do završne faze koja zahtijeva političke odluke”, stoji u zajedničkom saopćenju Francuske, Njemačke i Velike Britanije.

    S druge strane, jedan od američkih zvaničnika za Politico tvrdi kako je svjestan hitnosti rješavanja ovog problema.

    “Niko ne treba da se čudi što smo u završnoj fazi pregovora i što nam sada trebaju političke odluke o najtežim pitanjima. Zbog toga, svi se vraćamo u prijestolnice država na planiranje daljih aktivnosti”, rekao je američki zvaničnik.

    Iako se u posljednjem periodu mogu nabrojati na prste jedne ruke stvari oko kojih se Rusija i SAD slažu, čini se kako je iranski nuklearni sporazum jedna od tih stvari.

    “Došli smo do napredne faze pregovora i uskoro ćemo donijeti nove odluke”, rekao je ruski pregovarač Mihail Uljanov.

    Zapadni zvaničnici tvrde da je tokom razgovora s Iranom postignut napredak u ključnim temama, uključujući i ograničavanje iranskog nuklearnog programa te ukidanja sankcija Teheranu.

    Međutim, pitanje redoslijeda ovih aktivnosti još uvijek nije riješeno. Postoji mogućnost da Sjedinjene Američke Države naprave prvi korak u ukidanju brojnhi sankcija Iranu što bi natjeralo i Iran da smanji svoj nuklearni program.

    Iranski predsjednik Ebrahim Raisi ranije je naglasio kako je Iran spreman za dogovor isključivo ukoliko se sankcije ovoj državi ukinu.

  • Velika Britanija razmatra slanje vojske u istočnu Evropu

    Velika Britanija razmatra slanje vojske u istočnu Evropu

    Velika Britanija razmatra mogućnost da udvostruči svoj broj vojnika raspoređenih u istočnoj Evropi, dok ministri procjenjuju opcije za povećanje pritiska na Rusiju usred pojačanih napetosti oko Ukrajine.

    Premijer Boris Johnson rekao je da bi moguće raspoređivanje vojske poslalo “jasnu poruku Kremlju”.

    Ministri odbrane i vanjskih poslova pripremaju se za susret sa svojim kolegama u Moskvi kako bi pokušali smiriti situaciju. Johnson će sljedećih dana telefonirati ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

    Premijer, koji će također ove sedmice posjetiti istočnu Evropu, rekao je da Ujedinjeno Kraljevstvo neće tolerirati rusku “destabilizirajuću aktivnost i da ćemo uvijek biti uz naše saveznike iz NATO-a”.

    Dodao je da, ako predsjednik Putin odabere put krvoprolića i uništenja, to će biti tragedija za Evropu, te da Ukrajina mora biti slobodna u izboru vlastite budućnosti.

    “Naredio sam našim oružanim snagama da se pripreme za raspoređivanje širom Evrope sljedeće sedmice, osiguravajući da budemo u mogućnosti podržati naše NATO saveznike na kopnu, na moru i u zraku”, rekao je.

    Rusija je postavila oko 100.000 vojnika, tenkova, topova i projektila u blizini ukrajinske granice, ali poriče da planira invaziju na bivšu sovjetsku republiku, koja graniči i s Rusijom i s EU.

    Velika Britanija ima više od 900 pripadnika vojnog osoblja u Estoniji, više od 100 u Ukrajini kao dio misije obuke, dok je eskadrila lake konjice koja broji oko 150 raspoređena u Poljsku.

  • Orban za mirno rješenje tenzija između Rusije i Ukrajine

    Orban za mirno rješenje tenzija između Rusije i Ukrajine

    Mađarski premijer Viktor Orban pozvao je danas na deeskalaciju i mirno rješenje sukoba između Ukrajine i Rusije, a kritikovao je i klimatsku politiku Evropske unije kao “neuspješnu”.

    Poslije sastanka lidera desničarskih partija u Madridu, Orban je saopštio novinarima da je uputio apel prisutnima na ovom sastanku, kako bi se izašlo sa stavom za mirno rješenje i deeskalaciju, prenosi MTI.

    Orban je rekao da je nova evropska bezbjednosna arhitektura važno pitanje i da “Evropljani moraju biti uključeni u taj proces na neki način”.

    Mađarski premijer je govorio i o evropskoj klimatskoj politici i poručio da je ona neuspješna, a kritikovao je i podizanje cijena energenata radi zaštite klime kao nerazumno”.

    Mađarska, kako je rekao, namjerava da spriječi Brisel da nametne nove poreze vlasnicima automobila i kuća, navodi MTI.

  • Sjeverna Koreja lansirala najveći balistički projektil od 2017. godine

    Sjeverna Koreja lansirala najveći balistički projektil od 2017. godine

    Sjeverna Koreja lansirala je u nedjelju ujutro po lokalnom vremenu balistički projektil srednjeg dometa (IRBM), što se smatra najvećim testiranim projektilom od novembra 2017. godine, saopštilo je Južnokorejsko vijeće za nacionalnu sigurnost, piše BBC.

    SAD pozvale Pjongjang da se uključi u dijalog
    Lansiranje je obavljeno u 7:52 sati po lokalnom vremenu kod istočne obale Sjeverne Koreje. Japan, Južna Koreja i SAD osudile su najnovije lansiranje sjevernokorejskog projektila, sedmi test ovog mjeseca.

    Sjedinjene Države pozvale su Pjongjang da se suzdrži od daljnjih destabilizirajućih djela i da se uključi u dijalog, objavilo je u nedjelju indopacifičko zapovjedništvo američke vojske.

    UN zabranjuje Sjevernoj Koreji testiranje balističkog i nuklearnog oružja
    U saopštenju Južnokorejskog vijeća za nacionalnu sigurnost se navodi da test ne predstavlja neposrednu prijetnju američkom teritoriju, kao ni saveznicima.

    Tamošnji predsjednik Mun Džae In je poručio kako vjeruje da je Sjeverna Koreja napravila korak bliže odustajanju od samonametnutog moratorija na testiranje raketa drugog dometa, te je pozvao Sjevernu Koreju da prestane stvarati napetosti i vrati se pregovorima.

    Inače, UN zabranjuje Sjevernoj Koreji testiranje balističkog i nuklearnog oružja. Ta država je 2017. godine izvela nekoliko nuklearnih testova, a nekoliko raketa je preletilo preko Japana, prenosi “Jutarnji list”.

  • Kina o planovima za svemir: Pripreme za gradnju stanice na Mjesecu

    Kina o planovima za svemir: Pripreme za gradnju stanice na Mjesecu

    Kineska Nacionalna svemirska administracija objavila je novi dokument koji prikazuje osnove planova za svemir u narednih pet godina. Kina je u tim planovima navela ambiciozan napredak, koji, između ostalog, uključuje i “nove forme svemirske ekonomije”, ali i pripreme za gradnju stanice na Mjesecu.

    Kineski svemirski program izuzetno je napredovao posljednjih godina, što se pokazalo slanjem sondi na Mars i na neistražene dijelove Mjeseca, kao i lansiranjem velike modularne svemirske stanice. Međutim, Peking ima još veće planove, iznijete u dokumentu “Kineski svemirski program: Perspektiva 2021”.

    Nacionalna svemirska administracija Kine (CNSA) navodi da će u središtu u sljedećim godinama biti kompletiranje Tijangong svemirske stanice, koja je lansirana prošle godine, završetak Sistema osmatranja visoke rezolucije, postavljanje osnova za izgradnju Mjesečeve istraživačke stanice i početak razvoja sistema za odbranu od asteroida.

    Dokument postavlja i široku osnovu za međunarodnu naučnu saradnju i razvoj, odnosno “nove forme svemirske ekonomije”, rekao je Vu Јanhua, zamenik direktora CNSA.

    “Na primjer, Kina i Rusija će zajedno planirati međunarodnu Mjesečevu naučnu istraživačku stanicu, što je dugoročni međunarodni projekat naučne kooperacije. Dobrodošle su da se uključe sve zainteresovane zemlje, međunarodne organizacije, naučnici”, rekao je Vu.

    Јoš jedan važan projekat biće uklanjanje svemirskog otpada, a Kina je već lansirala nekoliko satelita sa robotskim rukama koji imaju taj zadatak. Oni će prikupljati svemirski otpad, ili ga usmjeravati u Zemljinu atmosferu, kako bi u njoj sagorjeo.

    CNSA planira i da proširi mogućnosti kineskih svemirskih letjelica kako bi upravljale same sobom, a testovi su već započeti, kada je bespilotna letjelica za snabdijevanje odnijela opremu na Tijangong.

    Kada je u pitanju istraživanje svemira, ciljevi su lansiranje Mesečevih sondi “Čange-6” i “Čange-7”, koje treba da donesu uzorke sa Mjeseca na Zemlju, kao i njihov prethodnik “Čange-5”. Takođe, u planu su i pripreme za slične misije na Marsu i Јupiteru.

    Kina planira da u narednih pet godina razvije tehnologiju potrebnu za misiju “Čange-8”, čiji je cilj testiranje tehnologije potrebne za Mjesečevu stanicu, ali i ispitivanje prirodnih resursa na našem satelitu. Gradnja Mjesečeve stanice trebalo bi da počne 2035.

    Na Zemlji, CNSA namerava da unaprijedi tri kosmodroma.

    Do 2024. planirano je i lansiranje svemirskog teleskopa, koji bi bio konkurencija “Džejmsu Vebu” američke NASA, prenosi Sputnjik internešnel.

  • Erdogan smijenio glavnog statističara jer je objavio kolika je inflacija

    Erdogan smijenio glavnog statističara jer je objavio kolika je inflacija

    Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan smenio je čelnika nacionalne statističke agencije Saita Erdala Dindžera posle objavljivanja podataka o inflaciji.

    Šef Nacionalnog zavoda za statistiku Sait Erdal Dindžer našao se na meti kritika, pošto je početkom januara objavio podatke prema kojima je godišnja stopa inflacije iznosila 36,1 odsto.

    To je najviši nivo inflacije u Turskoj u poslednjih 19 godina.

  • Spreman scenario vojnog obuzdavanja Rusije?

    Spreman scenario vojnog obuzdavanja Rusije?

    Premijer Velike Britanije Boris Džonson tokom vikenda će razmotriti “opcije za obuzdavanje” Rusije u Evropi koje je predložio vojni vrh zemlje.

    “Vojni vrh (Velike Britanije) razradio je niz opcija za obuzdavanje agresije Rusije u regionu, uključujući prebacivanje tehnike i ljudstva i jačanje odbrambenog sistema NATO-a. Premijer će u toku ove sedmice razmotriti te opcije”, navodi izvor.

    Takođe je dodao da Forin ofis namerava da u ponedeljak, 31. januara najavi nove sankcije protiv Rusije u vezi sa situacijom oko Ukrajine.

    Kako je saopštila pres-služba britanskog premijera, Boris Džonson će u najskorije vreme stupiti u kontakt sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom.

    “Premijer Boris Džonson namerava da pojača diplomatske napore i poveća politiku obuzdavanja kako bi sprečio krvoproliće u Evropi. Kada bude razgovarao sa predsednikom Putinom ove nedelje on će ponoviti da je neophodno da Rusija odstupi i da se uključi u diplomatski dijalog”, saopštila je pres-služba.

    Iz Kremlja je saopšteno da London još nije zvanično inicirao razgovor.

    Prema rečima šefa komisije Saveta federacije za zaštitu državnog suvereniteta Rusije Andreja Klimova, Velika Britanija je zapravo pomoćnik Sjedinjenih Američkih Država u politici koju vode protiv Rusije.

    “Britanija sebe i dalje zamišlja sebe kao globalnu imperiju, ali odavno je glavni pomoćnik Vašingtona u njegovim igrama protiv Moskve i kontinentalne Evrope”, rekao je ruski senator, istakavši da je sve ostalo “samo posledica te politike koja je opasna po svet”.

    Poslednjih meseci odnosi Rusije i Zapada postali su još napetiji. Vašington i Brisel optužuju Moskvu da priprema invaziju na Ukrajinu i, u tom kontekstu, jačaju svoje prisustvo u istočnoj Evropi.

    U Rusiji odbacuju sve optužbe. Kremlj i Ministarstvo spoljnih poslova su više puta isticali da je cilj dezinformacija o “agresiji” da se pojačaju vojne snage u blizini ruskih granica. Takođe su dodali da su glavni uzrok eskalacije – dejstva SAD i NATO-a, koji Ukrajinu “pumpaju” oružjem, podstičući je na taj način na vojne avanture.

  • Trump: Ukraijinsko-ruska kriza je evropski problem, Rusija posjeduje Njemačku

    Trump: Ukraijinsko-ruska kriza je evropski problem, Rusija posjeduje Njemačku

    Bivši američki predsjednik Donald Trump je poručio da je ukrajinsko-ruska kriza evropski problem te da Rusija, kako je naveo, posjeduje Njemačku zbog plinovoda Sjeverni tok 2.

    “Evropa treba biti potpuno uključena. Njemačka se dogovorila s Rusijom o plinovodu i Sjeverni tok je katastrofa”, izjavio je tokom gostovanja u američkoj radijskoj emisiji čiji je voditelj konzervativac Glenn Beck.

    Prema Trumpovim riječima, plinovod je je najgluplja stvar koju je ikada vidio. Tvrdi da će Njemačka od Rusije njime dobijati najmanje 70 posto energije.

    “To znači da ih Rusija kontroliše, Rusija posjeduje Njemačku. Dobijaju energiju od Rusije, tako da Rusija ima potpunu kontrolu nad Njemačkom, a Njemačka kaže: ‘Pa mi ne želimo da se borimo protiv njih’. Ne mogu se boriti protiv njih zbog onog što se dešava s energijom”, istakao je.

    Bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država je optužio aktuelnog predsjednika Joea Bidena da je ohrabrio Rusiju za invaziju na Ukrajinu. Međutim, ne misli da će se invazija desiti, već da je riječ isključivo o pregovaranju, prenosi Business Insider.

    Trump je ranije ove sedmice izjavio da rusko-ukrajinska kriza ne bi eskalirala da je on predsjednik.

  • Erdogan zaprijetio medijima da ne šire “štetni” sadržaj

    Erdogan zaprijetio medijima da ne šire “štetni” sadržaj

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan zaprijetio je danas odmazdom turskim medijima, ako budu širili sadržaj koji nanosi štetu osnovnim vrijednostima zemlje, što bi mogao biti uvod u dalju cenzuru u tom sektoru.

    U obavještenju objavljenom u Službenom glasniku, Erdogan je poručio da su potrebne mjere za zaštitu turske nacionalne kulture, koje će spriječiti da razvoj njene djece bude “pod štetnim utjecajem tog štetnog sadržaja na svim pisanim, verbalnim i vizuelnim medijima”.

    Erdogan nije precizirao koji je to sadržaj, ali je rekao da će biti preduzete pravne mjere protiv otvorenih ili prikrivenih aktivnosti putem medija čiji je cilj podrivanje nacionalnih i moralnih vrijednosti i narušavanje porodične i društvene strukture.

    Erdogan je na vlasti skoro 20 godina i često je kritikovao medijske sadržaje koji nisu u skladu sa konzervativnim vrijednostima koje zastupa njegova AK partija.

    Turska je posljednjih godina, također, počela da povećava nadzor nad medijima, sa oko 90 posto velikih medija, sada u vlasništvu države ili su bliski vladi. Njeni zapadni saveznici i kritičari rekli su da Erdogan koristi neuspjeli pokušaj puča iz 2016. godine da uguši neslaganje i naruši socijalna prava i toleranciju.

    Vlada je to demantovala, navodeći da su mjere neophodne zbog ozbiljnosti prijetnji sa kojima se Turska suočava i da je sloboda vjerskog izražavanja vraćena u nekada snažnoj sekularnoj republici. Tijelo za nadzor nad radijom i televizijom RTUK ima sveobuhvatnu kontrolu svih online sadržaja, koje također može da ukloni.

    Ovo tijelo je kaznilo TV stanice zbog snimaka za koje kaže da krše turske vrijednosti, kao što su muzički spotovi koje je označio kao “erotske”, LGBT reference ili sadržaj za koji smatra da je vrijeđao predsjednika.