VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Rusija narušila vazdušne granice – hitno reagovali

    Rusija narušila vazdušne granice – hitno reagovali

    Ruski lovac Su-27 preleteo je granicu.

    Ministarstvo spoljnih poslova Estonije uručilo je protesnu notu ambasadoru Rusije zbog ruskog lovca Su-27 koji je narušio granicu te zemlje. To su danas izjavili u pres službi Glavnog štaba Ministarstva odbrane Estonije.

    “Incident se dogodio u rejonu ostrva Vajndlo. Avion se nalazio u vazdušnom prostranstvu Estonije manje od jednog minuta. On je leteo sa isključenim transponderom (uređaj za telekomunikaciju) i u vreme narušavanja estonske državne granice nije bio u kontaktu sa estonskom kontrolnom vazdušnog saobraćaja”, navodi se u saopštenju.

    U Ministarstvu su rekli da je ruski ambasador pozvan u Ministarstvo spoljnih poslova Estonije gde mu je uručena protesna nota.

    “Estonija smatra da je ovo veoma ozbiljan incident, s obzirom da su se povrede granice desile i ranije”, navelo je Ministarstvo.

    Prema podacima Glavnog štaba, ovo je prvo kršenje granice ove godine.

  • Pripremljen spisak elite ili ljudi oko Putina koji bi mogli biti na udaru sankcija

    Pripremljen spisak elite ili ljudi oko Putina koji bi mogli biti na udaru sankcija

    SAD i njihovi saveznici pripremili su spisak ruske elite ili užeg kruga ljudi oko predsjednika Vladimira Putina koje će kazniti sankcijama ako Rusija pošalje trupe u Ukrajinu, rekao je danas visoki američki zvaničnik.

    I Vašington i London su odbili da imenuju pojedince na koje su planirali da primijene sankcije.

    “Pojedinci koje smo identifikovali nalaze se u ili blizu unutrašnjeg kruga Kremlja i igraju ulogu u donošenju odluka vlade ili su u najmanju ruku saučesnici u destabilizirajućem ponašanju Kremlja”, rekao je američki zvaničnik u Vašingtonu.

    On je naveo da Putinovi prijatelji više neće moći da koriste svoje supružnike ili druge članove porodice kao zastupnike da izbjegnu sankcije.

    “Sankcije bi ih odsjekle od međunarodnog finansijskog sistema i osigurale da oni i članovi njihovih porodica više neće moći da uživaju u pogodnostima čuvanja novca na Zapadu i pohađanja elitnih zapadnih univerziteta”, rekao je zvaničik.

    Britanija je pozvala Putina da se “povuče sa ivice” nakon što je rusko gomilanje trupa u blizini Ukrajine izazvalo strah od rata, a takođe je upozorila da bi svaki upad pokrenuo sankcije kompanijama i ljudima koji su bliski povezani sa Kremljom.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov nazvao je britansko upozorenje “veoma uznemirujućim”, rekavši da ono čini Britaniju manje privlačnom za investitore i da bi naštetilo britanskim kompanijama.

    “Ovako direktne prijetnje poslovanju ne vidite i ne čujete često. Napad date zemlje na ruski biznis podrazumijeva mjere odmazde, a te mjere će se formulisati na osnovu naših interesa ako bude potrebno”, rekao je Peskov.

    Savjet bezbjednosti UN sastao se večeras, na zahtjev SAD, kako bi razgovarao o gomilanju ruskih trupa. SAD su sastanak tog 15-članog tijela opisale kao šansu da se Rusija izjasni.

  • “Vrijeme je za tihu, a ne mikrofon diplomatiju”

    “Vrijeme je za tihu, a ne mikrofon diplomatiju”

    Stalni predstavnik Rusije pri UN Vasilij Nebenzja je skrenuo pažnju da se Rusija ne plaši da razgovara o temi koja se tiče Ukrajine, ali mu nije jasno šta je zadatak večerašnje sjednice Savjeta bezbjednosti UN.

    “Ruska vojska se nalazi tamo gdje treba da se nalazi, a ne na ukrajinskoj granici”, podsjetio je Nebenzja.

    On je naglasio da Zapad ne navodi nikakve dokaze o namjerama Rusije oko Ukrajine i sam diže tenzije, ocijenivši da je ovo još jedan pokušaj da se zabije klin između Moskve i Kijeva.

    Plan Zapada je, kaže, da se ne dozvoli bratski suživot Rusije i Ukrajine radi slabljenja Moskve.

    Kineski predstavnik Žang Jun (Zhang Jun) podsjetio je da je Rusija u više navrata rekla da nema namjeru da izvrši invaziju na Ukrajinu, pa da je čak i sama Ukrajina pozvala na smirivanje tenzija.

    On je rekao da se njegova vlada protivila otvorenom sastanku o ovome, navodeći da je vrijeme za tihu, a ne mikrofon diplomatiju, te upitao koja je osnova tvrdnji da će biti rata.

    Govoreći o NATO-u, kineski predstavnik je rekao da je širenje Alijanse teško i složeno pitanje i podsjetio da je ova organizacija nastala kao produk hladnog rata, a to vrijeme je prošlo kao i da su mnoge zemlje ostavile za sobom hladnoratovski mentalitet.

  • Bajden o planovima SAD: Najveći dugoročni spoljni izazov je Kina

    Bajden o planovima SAD: Najveći dugoročni spoljni izazov je Kina

    Predsjednik SAD Džozef Bajden izjavio je da najveći dugoročni spoljni izazov za Ameriku dolazi iz Kine.

    Suočavanje sa Pekingom je zadatak generacija i pitanje kojim će se baviti buduća pokolenja: da li će u svijetu pravladati demokratija ili autokratija, piše portal Politiko.

    “Borba za ekonomsku prevlast u Aziji je kritična komponenta ovog nadmetanja između Kine i SAD, ali 13 mjeseci poslije Bajdenovog predsjedništva, plan administracije za takmičenje u regionu sastoji se od jednog pasusa koji ima 51 riječ”, otkriva Politiko.

    U saopštenju koje je Bajden izdao u oktobru najavljeno je da će biti stvoreno nešto što je nazvano “indo-pacifičkim ekonomskim okvirom”.

    Na pitanje o namerama Bajdenove administracije da preuzme kinesku ekonomiju, zvaničnici Bijele kuće se i dalje pozivaju na oktobarski opis indo-pacifičkog ekonomskog okvira.

    Oni kažu da su tek na početku višemjesečnog procesa razvoja ekonomskog plana za Aziju, ali da je za sada pomenuti pasus najbliži novoj državnoj strategiji koju je najavio američki predsjednik.

    U tom pasusu se nabraja šest glavnih oblasti u kojima će SAD tražiti sporazume sa azijskim državama, uključujući infrastrukturu, klimatske promjene i digitalne tehnologije.

    Međutim Bijela kuća do sada nije objavila nikakav prateći dokument niti je održala bilo kakve brifinge za štampu kako bi objasnila svoje planove, a zvaničnici Bajdenove administracijhe priznaju da još nisu formulisali konkretne modele.

    Ipak, poznato je da neće biti sporazuma o slobodnoj trgovini, ni šireg pristupa američkim tržištima za azijske zemlje kroz smanjenje carina ili druge ustupke.

    Ukoliko se ipak takva pitanja pojave tokom razgovora sa azijskim zvaničnicima, u memorandumu se velikim slovima daje instrukcija američkim diplomatama: “Da bude jasno, ova inicijativa neće uključivati nove olakšice za pristup američkom tržistu”.

  • Lukašenko zaprijetio: Preduzećemo kontra mjere ako Litvanija blokira tranzit robe

    Lukašenko zaprijetio: Preduzećemo kontra mjere ako Litvanija blokira tranzit robe

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko zadužio je Vladu u Minsku da preduzme hitne protivmjere ukoliko Litvanija blokira tranzit bjeloruske robe preko svojih luka, prenosi državna agencija BelTA.

    “Ako, na primjer Litvanija ne želi da proslijedi našu robu i otpremi je iz luke, to je njihovo pravo. Ali ukoliko se to dogodi u samo nekoliko dana bi trebalo da budu implementirane mjere o kojima smo se već dogovarali”, rekao je bjeloruski lider na sastanku sa premijerom Romanom Golovčenkom i izvršnim direktorima kompanija “Beloruskali” i “Beloruska” za proizvodnju kalijumovog đubriva.

    Lukašenko je poručio da vlasti Bjelorusije ne iniciraju uvođenje mjera koje bi dovele do ćorsokaka u odnosima s Litvanijom, Letonijom, Poljskom ili Ukrajinom, te zaključio:

    “To nam nije potrebno”.

  • Španija ne šalje vojsku: Ministarka jasna; “Rusija nema pravo”

    Španija ne šalje vojsku: Ministarka jasna; “Rusija nema pravo”

    Ministarka odbrane Španije Margarita Robles izjavila je danas da ta zemlja nikada nije razmišljala o slanju vojnika u Ukrajinu usred rastućih tenzija s Rusijom.

    Iako je Španija nedavno rasporedila ratne brodove u misije NATO-a u Crnom moru i ponudila slanje borbenih aviona u Bugarsku, Robles je televiziji “Onda Cero” rekla da ta zemlja ne planira da se španski vojnici bore na ukrajinskom tlu.

    “Članak 5 NATO-a nalaže da kada dođe do agresije na zemlju saveznicu, sve ostale moraju odgovoriti. Ali Ukrajina ne pripada savezu”, rekla je Robles.

    Robles je naglasila da je Španija uključena isključivo u stalne misije NATO-a koje su neofenzivne i usredotočene na odvraćanje od sukoba i očuvanje mira.

    Robles je poručila da Rusija nema pravo da govori Ukrajini šta da radi, pa je kazala da se u svetu trenutno vodi najmanje 34 rata i da se mora raditi na izgradnji globalnog mira.

    Nedavni potezi Španije za ubrzanje raspoređivanja u misije NATO-a oko Ukrajine izazvali su napetosti unutar vlade.

  • Putin sa dva poziva uplašio Vašington

    Putin sa dva poziva uplašio Vašington

    Bila su potrebna dva telefonska poziva ruskog predsjednika Vladimira Putina da bi se SAD spustile na zemlju i natjerale da pregovaraju o bezbjednosnim garancijama. Trik šefa ruske države otkrio je politikolog Jakov Kedmi.

    Bivši šef tajne službe „Nativ“ je u medijskom komentaru objasnio kako je ruski lider uspio da brzo i odlučno ohladi usijane glave u Vašingtonu. Ekspert je podsjetio da su kontakti Kremlja i Bijele kuće o bezbjednosnim garancijama zastali nakon sastanaka u Ženevi i Briselu. Da bi „oživio” dijalog, Putin je vodio telefonske razgovore sa Venecuelom i Kubom, što je bio nedvosmislen signal za SAD. Moskva je u dva poziva uspjela da vrati Vašington za pregovarački sto, rekao je politikolog.

    – Takav potez nagovještava Zapadu da u slučaju da NATO i Sjedinjene Države budu neumoljivi u pogledu bezbjednosnih garancija, Moskva ima druge opcije. Koliko su ovi razgovori imali smisla u kontekstu ponavljanja kubanskog scenarija, ne znam. Na mjestu zapadnih partnera, pažljivo bih se prisjetio strateških manevara Ruske Federacije – objasnio je Jakov Kedmi.

    Ranije je jedan izraelski diplomata oštro kritikovao države koje su „na platnom spisku“ SAD i kritikuju Rusiju. Politikolog je uporedio ponašanje takvih zemalja sa političkom prostitucijom.

  • Borrell zaprijetio: Povlačenje iz pregovora za Izborni zakon “nije prihvatljiva opcija”

    Borrell zaprijetio: Povlačenje iz pregovora za Izborni zakon “nije prihvatljiva opcija”

    Visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell rekao je da povlačenje iz pregovora o Izbornom zakonu “neće biti prihvatljiva opcija”.

    Borrell je ovo rekao u odgovoru na pisma koja su predsjednicima Evropskog vijeća i Evropske komisije, kao i njemu uputili predsjednici oba doma Parlamentarne skupštine BiH Bakir Izetbegović i Denis Zvizdić.

    Kako je rekao Borell, EU pomno prati situaciju u Bosni i Hercegovini i nedvosmisleno je opredijeljena prema EU perspektivi BiH kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje.

    “Obnavljanje izvršnog mandata operacije Althea od Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda u novembru 2021. godine još jednom potvrđuje nepokolebljivu opredijeljenost EU da podrži vlasti Bosne i Hercegovine u osiguravanju sigurnog okruženja”, napisao je Borrell.

    Dodao je da je EU duboko zabrinuta zbog produžene političke krize i blokade državnih institucija, što je, kako kaže, neprihvatljivo.

    “Razgovarao sam o trenutnoj situaciji u Bosni i Hercegovini s ministrima vanjskih poslova EU u novembru i nastavit ćemo pratiti situaciju. Ministri vanjskih poslova istakli su potrebu da se svi politički akteri odreknu provokativne i retorike podjele, nastave dijalog i pozabave se pitanjima koja uporno podstiču tenzije u zemlji”, dodao je Borrell.

    Naglasio je da sve političke stranke treba da se vrate u državne institucije u punom kapacitetu i doprinesu dobrom funkcionisanju Parlamentarne skupštine, Predsjedništva i Vijeća ministara.

    Sada je hitno da se Bosna i Hercegovina preusmjeri na te reforme, što će joj omogućiti da se pozabavi 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja komisije i napreduje na putu prema EU, u skladu s očekivanjima svih građana. S tim u vezi, pozivam na vaš puni angažman u unapređenju pregovora o ustavnoj i izbornoj reformi, koju EU također aktivno podržava. Povlačenje iz pregovora neće biti prihvatljiva opcija”, naglasio je Borrell.

    Ponudio je uvjerenje da će njegov tim u Evropskoj službi za vanjske poslove i Specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini nastaviti uključivanje i olakšavanje dijaloga.

    “Kako o političkoj krizi, tako i o ustavnoj i izbornoj reformi, u bliskoj koordinaciji sa svim međunarodnim partnerima, uključujući SAD i Ured visokog predstavnika. Međutim, rješavanje oba problema zahtijevat će od lidera u BiH kompromis i političku hrabrost”, poručio je Borrell.

  • Džonson obećao promjene nakon izvještaja o zabavama u kabinetu: Nije dovoljno izviniti se

    Džonson obećao promjene nakon izvještaja o zabavama u kabinetu: Nije dovoljno izviniti se

    Premijer Velike Britanije Boris Džonson (Johnson) obratio se u britanskom Parlamentu nakon izvještaja državne službenice Sju Grej (Sue Gray) o zabavama koje su organizovane u njegovom kabinetu za vrijeme strogog lokdauna.


    On je svoje obraćanje započeo izvinjenjem za stvari koje, kako je rekao, nisu uradili kako treba i način na koji je ova stvar riješena. Džonson je istakao da prihvata nalaze izveštaja Su Grej i kaže: “Moramo se pogledati u ogledalu i moramo učiti”.

    Promijena načina vođenja Dauning strita i kabineta
    Britanski premijer je kazao da “nema svrhe govoriti da je ovo ili ono u okviru pravila” ili da su ljudi naporno radili.

    • Ova pandemija je svima pala teško – rekao je Džonson, te dodao: – Tražili smo od ljudi širom ove zemlje da se prinesu nesvakidašnjim žrtvama.

    Premijer kaže da razumije ljutnju koju ljudi osjećaju i da se nije dovoljno izviniti. Istakao je da će promijeniti način na koji se vodi Dauning strit i kabinet, kako bi se moglo nastaviti s poslom vlade. Rekao je da se treba pozabaviti “fragmentiranom” prirodom, te da će stvoriti ured premijera.

    On je rekao da je i vrijeme za reviziju kodeksa ponašanja državne službe, a obećao je i najavu u narednim danima kako bi se poboljšao rad vlade i veza između broja 10, odnosno njegovog kabineta, i Parlamenta.

    Džonson ostaje bez podrške
    Laburistički lider Keir Starmer je prvi poslanik koji je osudio Džonsona, rekavši da je 12 slučajeva dostiglo prag za krivičnu istragu, te da ih je premijer smatrao budalama. Dodao je i da Džonson nema stida, jer nije podnio ostavku nakon izvještaja Sju Grej.

    Džonson je ponovo ukazivao na ono što vidi kao dostignuća vlade, uključujući uvođenje vakcine. I rekao je da je zauzet fokusiranjem na pitanja u Ukrajini, dok se Starmer fokusira na “politički oportunizam”. Naveo je da će se obavezuje da će nastaviti s poslom.

    Nekadašnja premijerka Tereza Mej (Theresa May) je rekla kako su Covid-pravila nametnuli ograničenja slobodama javnosti. Ona je istakla da izvještaji pokazuju da Dauning strit nije poštovao pravila, ali se pita da li Džonson nije znao pravila ili ih je ignorisao. Džonson je odgovorio da to nije ono što je navedeno u izvještaju Sju Grej.

    Konzervativni poslanik Endrju Mitčel (Andrew Mitchell) je rekao da je Borisu Džonsonu dao “punu podršku” otkako je prvi put bio kandidat konzervativaca prije 30 godina. Međutim, ističe kako je “duboko zabrinut zbog ovih događaja” i nekih stvari koje je premijer rekao iz sandučeta.

    • Džonson više ne uživa moju podršku – dodao je on, na što mu je britanski premijer u odgovoru poručio da je pogriješio u svojim statovima, pozvavši ga da ih prepispita nakon potpunog razmatranja istrage.

    Puni izvještaj nakon istrage
    Borisa Džonsona su dva puta pitali da li će se obavezati da će objaviti puni i neredigovani izveštaj Su Grej nakon što se istraga Meta završi – jednom od strane laburističke Dajan Abot (Diane Abbott), a jednom od strane njegovog poslanika Marka Harpera.

    Ali premijer se ne obavezuje. Umjesto toga je rekao da moraju sačekati da policija završi istragu, jer je to “ispravno”. I u toj fazi će “donijeti odluku” o objavljivanju.

    Podsjećamo, Džonson i njegovi glasnogovornici u Dauning stritu su se više puta obavezali da će objaviti izvještaj u cijelosti.

  • Odluka o operatoru gasovoda Sjeverni tok 2 tek nakon juna

    Odluka o operatoru gasovoda Sjeverni tok 2 tek nakon juna

    Operater gasovoda “Sjeverni tok 2”, “Nord Stream 2 AG”, vjerovatno neće biti certifikovan prije kraja juna, uprkos činjenici da ima filijalu u Njemačkoj, rekao je predsjednik Federalne mrežne agencije Jochen Homann.

    “Kao što njemački zakoni nalažu, kompanija potrebna za certifikaciju je osnovana i upisana u trgovački registar. Ali nedostaju dalji koraci. Očekujemo da Sjeverni tok 2 podnese sva neophodna dokumenta”, rekao je Homann za list Frankfurter Allgemeine Zeitung.

    On je naveo da će tek kada budu dostavljeni u cjielosti proces biti nastavljen.

    “Ako pogledamo različite vremenske rokove, dolazi se do zaključka da je velika vjerovatnoća da će se razmatranje prijave završiti u prvih šest mjeseci”, rekao je on, prenio je TASS.