VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Kako je Kina jednom riječju otvorila stare rane Britanije i Argentine

    Kako je Kina jednom riječju otvorila stare rane Britanije i Argentine

    Iako je kriza između Rusije i Ukrajine jedna od onih o kojoj se najviše govori u posljednjem periodu, velike svjetske sile koriste svaku priliku kako bi i na drugim dijelovima svijeta propagirali vlastite interese na štetu onih koje smatraju “neprijateljski” nastrojenim.

    Tokom Zimskih olimpijskih igara u Pekingu, kineski predsjednik Xi Jinping organizovao je niz sastanaka s brojnim svjetskim državnicima. Pored sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Xi Jinping se sastao i s predsjednikom Argentine Albertom Fernandezom.

    Državnici Argentine i Kine su tokom sastanka potpisali niz sporazuma kao što je infrastrukturna inicijativa Pojas i put, a tom prilikom argentinski predsjednik je podržao i kinesko pravo na tajvansku teritoriju što je spor koji izaziva jednako pažnje kao i trenutna kriza Rusije i Ukrajine.

    S druge strane, kao znak zahvalnosti, kineski predsjednik Xi Jinping potvrdio je svoju podršku Argentini, te je izjavio kako ova država ima potpuno pravo raspolagati teritorijom Falklandskih ostrva.

    Ovo područje danas, baš kao i prethodnih nekoliko decenija izaziva velike sporove između Argentine i Velike Britanije, a države su 1982. vodile i rat u kojem su Britanci izvojevali pobjedu.


    Nakon što je Xi Jinping izjavio kako podržava argentinsko pravo na Falklandska ostrva , nije dugo trebalo da se oglase i iz Velike Britanije. Ministrica vanjskih poslova ove države Elizabeth Truss reagovala je na izjave kineskog predsjednika te je ponovila kako niko nema pravo govoriti o suverenitetu i teritorijalnom integritetu Falklandskih otoka.

    “U potpunosti odbacujemo bilo kakva pitanja u suverenitetu Falklanda. Falklandski otoci su dio britanske porodice i mi ćemo braniti njihovo pravo na samoopredjeljenje. Kina mora poštovati suverenitet Falklandskih ostrva”, rekla je Truss.

    Vrlo brzo, uslijedile su reakcije i kineskih novinara bliskih Komunističkoj partiji ove države koji su napravili paralelu između spora oko Falklandskih otoka i aktuelne situacije u Južnom kineskom moru.
    “Je li uredu da Velika Britanija osporava suverenitet Kine u Južnom kineskom moru slanjem ratnih brodova? Barem Kina ne šalje svoju mornaricu blizu Malvina ili onoga što vi zovete Falklandima”, napisali su novinari.

    Uprkos činjenici da je pažnja svijeta u ovom trenutku fokusirana na Ukrajinu i Rusiju, očigledno je svjetske sile koriste svaku priliku za otvaranje “starih političkih rana” kao što su i Falklandski otoci.

    Falklandi su očigledno samo jedan od primjera koji Kina želi iskoristiti u diplomatskom obračunu sa Zapadom i kao “kontru” diplomatskim inicijativama zapadnih zemalja na području Indo – Pacifika.

    Učinak teško može biti isti, ali poruka je ispunila svoju svrhu. Isprovocirala je Veliku Britaniju i odjeknula na događaju koji se u ovom trenutku i najviše prati – Zimskim olimpijskim igrama u Pekingu.

  • U Austriji priznate kineske vakcine, ali ne i ruski sputnjik

    U Austriji priznate kineske vakcine, ali ne i ruski sputnjik

    Ministarstvo zdravlja Austrije izdalo je uredbu kojom se reguliše primjena Zakona o uvođenju obavezne vakcinacije protiv virusa korona, prema kojoj se, pored vakcina koje je odobrila Evropska agencija za lijekove (EMA), priznaju i dvije kineske vakcine, kao i indijske, ali ne i ruski sputnjik.

    U Austriji je, od subote, stupila na snagu obaveza vakcinacije protiv virusa, a u prvoj fazi, koja važi do sredine marta, neće biti kažnjavanja, već samo informisanja građana o njihovoj obavezi.

    Od 16. marta policija će, tokom svakog djelovanja, sprovoditi kontrole i podnositi prijave, a kazne će biti za “pojednostavljeni postupak” do 600 evra, a u slučaju žalbe ili neplaćanja mogu ići do 3.600 evra.

    Obavezna vakcinacija važi za sve punoljetne građane koji su prijavljeni u Austriji.

    Uredba Ministarstva odredila je i niz izuzetaka od obavezne vakcinacije.

    Od obavezne vakcinacije izuzete su trudnice, osobe sa posebnim autominunim obljenjima, oboljeli od raka, posebno za vrijeme hemoterapije, pacijenti nakon transplantacije organa ili matičnih ćelija, osobe koje poslije treće doze nisu stvorile dovoljni imunitet, lica sa alergijama na sastojke vakcine, akutno oboljeli od kovid-19, te osobe koje su imale teške nus pojave poslije vakcinacije.

    Isto tako na 190 dana od vakcinacije izuzeta su lica koja su preležala kovid-19.

    Potvrde o izuzetku mogu izdavati samo stručne ambulante, odnosno lokalni državni ljekari ili epidemiolozi.

    Što se tiče vakcina koje se prihvataju Uredba jasno navodi da su to vakcine koje je odobrila EMA – biontek-fajzer, moderna, džonson&džonson, AstraZeneka i Novavax, kao i dvije kineske vakcine sinofarm i sinovac, te i tri indijske vakcije.

    Jedino ruska vakcina sputnjik nije priznata.

    Za sticanja statusa “vakcinisan” građani moraju poštovati i intervale vakcinisanja.

    Osobe koje su primile tri doze vakcine, ili dvije nakon preležane infekcije koronom, tretiraju se kao lica koja su ispunila obavezu.

    Prema uredbi to znači da druga doza mora biti primljena u roku od 65 dana nakon prve, a treća doza nakon 190 dana od druge.

    Ko je primio jednu vakcinu, i od prve doze je prošlo godinu dana, moraće da primi “novu seriju” od tri vakcine.

    Slično je i ako je od druge doze prošlo godinu dana.

    Što se tiče onih koji su preležali kovid oni moraju u roku od 180 dana od pozitivnog testa primiti prvu dozu, i u roku od 190 dana od prve da prime i drugu dozu vakcine.

  • Više od milion Austrijanaca moraće da se vakciniše

    Više od milion Austrijanaca moraće da se vakciniše

    Oko 1,3 miliona punoljetnih Austrijanaca trenutno krši Zakon o obaveznoj vakcinaciji protiv virus korona, koji je u subotu stupio na snagu, proizilazi iz procjene Ministarstva zdravlja.

    Prema agenciji APA ova procjena uzima u obzir ne samo stopu vakcinisanosti, već i lica koja su preležala infekciju u proteklih šest mjeseci.

    U Austriji je trenutno vakcinisano tri četvrtine punoljetnih građana, odnosno 76,4 odsto, a 6,4 procenata ima sertifikat o preležanom kovid-19.

    Time preostaje 17,2 odsto punoljetnih građana koji krše Zakon, koji predviđa da svi punoljetni građani moraju biti vakcinisani, uz određene izuzetke.

    Posebno je velik udio onih koja krše zakon je u Beču, gdje jedna petina, odnosno 20,3 odsto nije vakcinisana, niti preležala kovid-19.

    Inače u Beču je stopa vakcinisanosti 75,9 odsto, ali je stopa onih koji su preležali kovid-19 sa 3,7 odsto duplo manja nego austrijski prosjek.

  • Iz Bijele kuće tvrde da je ruski napad na Ukrajinu moguć svakog dana

    Iz Bijele kuće tvrde da je ruski napad na Ukrajinu moguć svakog dana

    Ruski predsjednik Vladimir Putin mogao bi narediti napad na Ukrajinu u roku od nekoliko dana ili sedmica, upozorio je u nedjelju savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan.

    Dok Washington i njegovi evropski saveznici nastavljaju napore da Putinu ponude diplomatski izlaz iz krize, Sullivan upozorava da bi se konkretni potezi mogli desiti svaki dan.
    “Rusija bi svaki dan mogla preduzeti vojnu akciju protiv Ukrajine, ili bi to moglo biti za nekoliko sedmica od sada, ili bi Rusija mogla izabrati da krene diplomatskim putem umjesto toga”, rekao je Sullivan za “Fox News Sunday” program.

    Kako prenosi Reuters, Sullivan je dao isti komentar u više televizijskih intervjua nakon što su dva američka zvaničnika u subotu izjavila da Rusija, koja je oduzela Krim Ukrajini 2014. godine, ima oko 70 posto borbene moći za koju vjeruje da bi joj bila potrebna za invaziju na Ukrajinu u punom obimu.

    Kako Rusija okuplja više od 100.000 vojnika u blizini granice, Moskva je rekla da ne planira invaziju, ali da bi mogla preduzeti neodređenu vojnu akciju ako njeni sigurnosni zahtjevi ne budu ispunjeni.

    Među njima je obećanje da NATO nikada neće priznati Ukrajinu, zahtjev koji su Sjedinjene Američke Države i 30-člana zapadna sigurnosna alijansa nazvali neprihvatljivim.
    Američki predsjednik Joe Biden razgovarao je u nedjelju s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, saopštila je Bijela kuća. Taj poziv je uslijedio uoči posjete Macrona Moskvi u ponedjeljak, u pokušaju da se deeskaliraju tenzije.

    Četrdesetominutni razgovor između Bidena i Macrona omogućio je dvojici lidera da se dogovore prije puta, rekao je izvor iz francuskog predsjedništva za Reuters.

    Ako Putina ne odvrati diplomatski pritisak, moguća ruska akcija mogla bi uključivati aneksiju ukrajinskog regiona Donbas, gdje su se separatisti koje podržava Rusija 2014. otrgli kontroli ukrajinske vlade, kao i cyber napade ili invaziju na Ukrajinu punog razmjera, rekao je Sullivan.

    “Vjerujemo da postoji vrlo jasna mogućnost da Vladimir Putin naredi napad na Ukrajinu”, ponovio je Sullivan za “This Week” program ABC televizije.

  • Zaharova: Pored ovakvih prijatelja na Zapadu, Ukrajini nisu potrebni neprijatelji

    Zaharova: Pored ovakvih prijatelja na Zapadu, Ukrajini nisu potrebni neprijatelji

    Glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je kako Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija na svaki način nastoje održati priču o ruskoj invaziji na Ukrajinu, kako bi pronašli novi način i izgovor za borbu protiv ove države.

    Na zvaničnom Telegram kanalu ruska zvaničnica je govorila o trenutnoj situaciji u Ukrajini te je poručila kako i pored brojnih natpisa Rusija ne razmišlja o napadu.

    “Vrijeme prolazi, a Rusija ne napada Ukrajinu. Razumljiva je kalkulacija Sjedinjenih Američkih Država koje su naručile ovu ‘pjesmu’ i Britanaca koji su im se pridružili. Sami su izmislili ‘rusku prijetnju’, okupili su se u ‘herojskoj’ borbi protiv nje, kako bi napravili provokaciju i glasno objavili svoju ‘pobjedu'”, ističe Zaharova.

    Ona je naglasila kako sve zapadne države kroz krizu u Ukrajini imaju priliku da skrenu pažnju s političkih kriza unutar država te da izvezu milijarde dolara vrijedno naoružanje u “krhke demokratske zemlje”.

    “Evropa također nije nepristrasna u ovom sukobu. Brane svoju sferu utjecaja još od 2013. godine kada su u Briselu, ne birajući sredstva i prekoračujući svoje norme, očajnički forsirali pridruživanje Ukrajine Evropskoj uniji”, pojašnjava Zaharova.

    Na kraju Zaharova ističe kako Ukrajina teško može očekivati ulazak u EU.

    “Prema svemu sudeći, neće biti uskoro primljeni. Nakon nastupa zapadnih zemalja neće biti primljeni ni u jednu organizaciju. Kome treba zemlja koju Rusija želi napasti? Kako kažu, s takvim prijateljima na Zapadu, Ukrajini ne trebaju neprijatelji. Međutim, više puta smo rekli da su interesi Ukrajinaca najmanje bitni za Zapad”, poručila je glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova.

  • Pregovori zaustavljaju rast cijena nafte?

    Pregovori zaustavljaju rast cijena nafte?

    Ako Sjedinjene Države ukinu sankcije Iranu, to bi doprinelo povećanju isporuka i većoj ponudi nafte na globalnom tržištu.

    Novi signali o tome da se privode kraju pregovori između američkih i iranskih zvaničnika o oživljavanju sporazuma kojim se ograničava razvoj nuklearnog oružja u Iranu, mogli bi da zaustave cena nafte koje su u petak dostigle višegodišnje maksimume, kažu trgovci.

    Ako Sjedinjene Države ukinu sankcije Iranu, to bi doprinelo povećanju isporuka i većoj ponudi nafte na globalnom tržištu.

    Evropska nafta Brent je pojeftinila za pet centi ili za 0,1 posto, na 93,22 dolara za barel na noćašnjem trgovanju u Aziji u 3:12 časova po srednjoevropskom vremenu, prenosi Rojters.

    Nafta Brent, koja se smatra referencom za cene ne globalnom tržištu “crnog zlata”, zaključena je u petak na nivou na 93,27 dolara po barelu, nakon što je tokom trgovanja dostigla najviši nivo od oktobra 2014. od 93,70 dolara.

    Cena američke nafte WTI je oslabila danas za 63 centa na 91,68 dolara za barel.

    SAD su u petak obnovile odluku o ublažavanju sankcija omogućivši nastavak međunarodne nuklearne saradnje s Iranom na projektima osmišljenim da spreče korišćenje iranskih nuklearnih pogona za razvoj oružja.

    Jedan visoki zvanižnik Stejt departmenta rekao je u petak da ublažavanje sankcija treba da omogući tehničke razgovore o oživljavanju nuklearnog sporazuma, ali da to ne znači da su Sjedinjene Države na ivici postizanja sporazuma o njegovoj obnovi.

    Govoreći pod uslovom anonimnosti, jedan evropski zvaničnik je izjavio da će se najviši izaslanici dve strane u pregovorima – koji su indirektni jer je Iran do sada odbijao da sedne za sto sa američkim diplomatama – verovatno sastati u utorak u Beču.

    „Američki predsednik (DŽo) Bajden i dalje želi da pregovaramo u Beču… To je znak našeg uverenja da sporazum nije mrtav, da moramo da ga oživimo jer je to u našem interesu“, rekao je u nedelju uveče Rob Mali, američki izaslanik za Iran, gostujući u jednoj televizijskoj emisiji.

    S druge strane, iranski ministar spoljnih poslova je u subotu ocenio da potez SAD o ublažavanju sankcija Teheranu nije dovoljan i da Vašington treba da pruži garancije za oživljavanje nuklearnog sporazuma iz 2015. sklopljenog sa velikim zapadnim silama.

    Izraelski premijer Naftali Benet izjavio je juče da je razgovarao sa Bajdenom o modalitetima da se zaustavi iranski nuklearni program.

  • Australija nakon dvije godine otvara granice za vakcinisane turiste

    Australija nakon dvije godine otvara granice za vakcinisane turiste

    Australija je najavila ponovno otvaranje svojih granica za vakcinisane turiste i druge nosioce viza prvi put u skoro dvije godine. Ponovno otvaranje, 21. februara, bit će dobrodošla vijest za mnoge sektore, uključujući međunarodno obrazovanje.

    “Ako ste dvostruko vakcinisani, radujemo se vašem povratku”, poručio je premijer Scott Morrison.

    Australija je imala neke od najstrožijih graničnih kontrola na svijetu tokom pandemije koronavirusa.

    U martu 2020. godine vlada je zatvorila granice i zabranjen je ulazak većini stranaca, dok je istovremeno ograničen ukupan broj dolazaka – što je služilo u borbi protiv covida.

    Nekim međunarodnim studentima i kvalifikovanim migrantima dozvoljen je ulazak u zemlju od prošlog decembra.

    Morrison je u ponedjeljak rekao da će oni koji uđu u Australiju kada se granice potpuno ponovo otvore morati da prilože dokaz o vakcinaciji.

    “To je pravilo. Od svih se očekuje da ga se pridržavaju”, rekao je.

    Nevakcinisani putnici koji imaju medicinski razlog zašto nisu imunizirani i dalje će morati da se prijave za izuzeće i, ako ga uspiju dobiti, morat će biti u karantinu u hotelu.

    Od početka pandemije Australija je poduzela stroge mjere kako bi pomogla u borbi protiv širenja zaraze covidom – čak je i zabranila vlastitim stanovnicima da napuste zemlju prošle godine.

    Zemlja je do sada prijavila više od 2,7 miliona slučajeva koronavirusa i 4.248 smrtnih slučajeva povezanih s covidom, prema podacima Univerziteta Johns Hopkins, a gotovo 80 posto stanovništva je potpuno vakcinisano.

  • Macron s Putinom, Scholz kod Bidena

    Macron s Putinom, Scholz kod Bidena

    Sve oči na svjetskoj političkoj sceni danas će biti uprte u Moskvu i Washington. Francuski predsjednik Emmanuel Macron će se sastati s ruskim kolegom Vladimirom Putinom, dok njemački kancelar Olaf Scholz stiže kod Joea Bidena u Bijelu kuću.

    Istovremeno, danas su u posjeti Kijevu šefovi njemačke, francuske i austrijske diplomatije – Annalena Baerbock, Jean-Yves Le Drian i Alexander Schallenberg.

    Ovi sastanci dolaze u trenutku rusko-ukrajinske krize, a cilj evropskih lidera je smiriti situaciju i pozvati na dijalog i deeskalaciju te razjasniti pozicije i razmotriti daljnji plan aktivnosti.

    U međuvremenu, Rusija je okupila 130.000 vojnika na granici s Ukrajinom i održava zajedničke vojne vježbe sa svojom saveznicom Bjelorusijom.

    Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je kako vjeruje da može donijeti “historijsko rješenje” za ukrajinsku krizu. Macron je proteklih dana imao pravu diplomatsku ofanzivu te je već obavio tri telefonska poziva s Putinom, a razgovarao je i s Bidenom.

    Uoči puta za Moskvu rekao je da bi njegov razgovor s Putinom vjerovatno bio dovoljan da spriječi izbijanje vojnog sukoba uprkos pesimističnim procjenama u mnogim zapadnim zemljama. Macron je u nedjelju za list Journal du Dimanche rekao da cilj Rusije “nije Ukrajina, već pojašnjenje pravila u vezi s NATO-om i EU”.

    “Intenzitet dijaloga koji smo vodili s Rusijom i ova posjeta Moskvi su osmišljeni da spriječe eskalaciju. Onda ćemo razgovarati o uslovima deeskalacije. Moramo biti veoma realni. Nećemo dobiti jednostrane ustupke, ali je bitno zaustaviti pogoršanje situacije”, izjavio je francuski lider.

    Njemački kancelar Olaf Scholz otputovao je u nedjelju u Washington u nastojanju da će uvjeriti Amerikance da njegova zemlja stoji uz bok Sjedinjenim Američkim Državama i drugim partnerima u NATO-u u suprotstavljanju bilo kakvoj ruskoj agresiji na Ukrajinu. Inače, ovo je prva posjeta Scholza Washingtonu otkako je preuzeo funkciju kancelara.


    Scholz će se u ponedjeljak sastati s predsjednikom Joeom Bidenom i članovima Kongresa kako bi pokušali izgladiti razlike u pristupu ovoj krizi. Nastup Scholza mogao bi imati široke implikacije na američko-njemačke odnose i na Scholzov status u Njemačkoj.

    Dok je bivši predsjednik SAD-a Donald Trump često kritikovao Njemačku, optužujući je da nema svoju međunarodnu težinu, njegov nasljednik Joe Biden je nastojao obnoviti odnose s Berlinom.

    Scholz je rekao da će Moskva platiti “visoku cijenu” u slučaju napada na Ukrajinu, ali je odbijanje njegove vlade da isporuči oružje Ukrajini i pojača prisustvo njemačkih trupa u Istočnoj Evropi i navede koje će sankcije podržati protiv Rusije izazvalo kritike u inostranstvu, ali i u zemlji.

    Uoči putovanja u Ameriku Scholz je branio stav Njemačke da ne snabdijeva Kijev oružjem, ali je rekao da njegova zemlja znatno finansijski pomaže Ukrajinu.

    Upitan o budućnosti gasovoda “Sjeverni tok 2”, kojim se ruski gas želi dovesti u Njemačku, ispod Baltičkog mora, zaobilazeći Ukrajinu, Scholz je odbio da se izričito obaveže za taj projekt.

    “Ništa nije isključeno”, rekao je on za njemački ARD, prenosi Euronews.

    Njemačka se našla na udaru kritika zbog snažnog oslanjanja na ruske isporuke prirodnog gasa, a Sjedinjene Američke Države su se dugo protivile tom gasovodu.

  • Komitet ministara Savjeta Evrope u martu razmatra poteze protiv BiH

    Komitet ministara Savjeta Evrope u martu razmatra poteze protiv BiH

    Komitet ministara Savjeta Evrope bi trebalo na sjednici početkom marta da se odredi prema činjenici da bh. institucije nisu uspjele da tokom pregovora u Neumu riješe pitanje implementacije odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci”, rečeno je “Nezavisnim novinama”.

    Kako saznajemo, na toj sjednici će podsjetiti na pismo koje je upućeno u junu prošle godine, a u kojem su vlasti BiH pozvale da do 1. septembra pripreme nacrt izmjena i dopuna Ustava i Izbornog zakona kako bi izbori 2022. godine bili održani u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

    U tom pismu su, da podsjetimo, bh. zvaničnike upozorili da je, ukoliko do tada izostane opipljiv napredak, moguće preduzimanje novih radnji kako bi BiH kao tužena i presuđena u potpunosti ispoštovala svoje obaveze koje proističu iz ovih odluka.

    U Savjetu Evrope su za “Nezavisne novine” podsjetili da su ministri u decembru ponovo raspravljali o BiH i osvrnuli se na predmete “Sejdić i Finci”, “Zornić”, “Šlaku”, “Pilav” i “Pudarić”. Svi ovi predmeti se, podsjećamo, bave problematikom koja se odnosi na pravo manjina ili konstitutivnih naroda na pasivno biračko pravo.

    “Komitet ministara zahtijeva od BiH i bh. političkih lidera da ulože sav napor na pronalaženju konsenzusa u vezi s neophodnim izmjenama Ustava i izbornog zakonodavstva kako bi izbori u oktobru 2022. godine bili održani u punoj usklađenosti s presudama Evropskog suda za ljudska prava”, istakli su oni.

    Kako se navodi, ministri su odlučili da će ponovo preispitati ove slučajeve u martu, te da će tada potvrditi spremnost da preduzmu akcije kako bi BiH u potpunosti poštovala svoje obaveze.

    U Savjetu Evrope nam nisu mogli reći šta bi te odluke mogle da podrazumijevaju, odnosno da li su možda u planu određene restriktivne mjere prema BiH.

    Kako saznaju “Nezavisne novine” iz diplomatskih krugova u BiH, svi naredni potezi međunarodne zajednice zavisiće od mišljenja koje će iznijeti Savjet Evrope, odnosno Venecijanska komisija, ali nam je takođe rečeno, kao što je već objavljeno, da za međunarodnu zajednicu ne dolazi u obzir neodržavanje, odnosno otkazivanje izbora.

    Jakov Finci, bivši ambasador BiH i jedan od apelanata u predmetu “Sejdić i Finci”, za “Nezavisne novine” kaže da ne vjeruje da ima dovoljno vremena da se ove odluke implementiraju do izbora u oktobru ove godine.

    “Izbori se raspisuju šest mjeseci prije održavanja, a do tada je ostalo još stotinak dana. Ni zemlje koje imaju mnogo veću parlamentarnost to ne bi mogle obaviti za tako kratko vrijeme. Ne vidim razlog ako smo mogli čekati 12 godina da ne možemo sačekati još nekoliko mjeseci i poslije izbora u miru nastaviti pregovore koji će zadovoljiti sve strane”, rekao je Finci.

    Prema njegovim riječima, problem je u tome što je potrebno izmijeniti i Ustav, a to zahtijeva širu raspravu, za koju nije ostalo dovoljno vremena.

    Na naše pitanje da li se, onda, planira kandidovati na izborima 2026. godine, odgovorio nam je da će to učiniti ako se do tada implementiraju odluke ESLJP-a.

  • Šolc: Sankcije mogu da uključuju više nego što Moskva može da zamisli

    Šolc: Sankcije mogu da uključuju više nego što Moskva može da zamisli

    Njemački kancelar Olaf Šolc upozorio je danas Rusiju na ozbiljne posljedice u slučaju pogoršanja situacije u vezi s Ukrajinom, dodajući da ne isključuje sankcije i prema gasovodu Sjeverni tok 2.

    “Ništa nije isključeno”, kazao je Šolc i napomenuo da lista sankcija može da uključuje “više nego što Moskva može da zamisli”, prenio je TAS S.

    On je dodao da je Njemačka napravila pripremu sa saveznicima.

    “Razgovaramo o mogućim sankcijama, koje bi bile vrlo oštre, ukoliko bude potrebno, iako su naši napori danas usmjereni ka izbjegavanju da do toga dođe”, kazao je on za njemački javni servis ARD prije nego što je ušao u avion i otišao u posjetu SAD.