VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Njemačka i Britanija šalju nove trupe na istok

    Njemačka i Britanija šalju nove trupe na istok

    Njemačka i Britanija šalju dodatne trupe u istočnu Evropu zbog ruskih pretnji.

    Ujedinjeno Kraljevstvo će tako poslati još 350 vojnika na poljsku granicu zbog tenzija u Ukrajini.

    Ministar odbrane Ben Volas rekao je da će poslati još 350 vojnika u Poljsku u “duhu solidarnosti”, prenosi Skaj njuz.

    Njemačka će takođe poslati još 350 vojnika u Litvaniju da pomognu u jačanju NATO-a, preneo je danas AFP.

    “Želimo da pojačamo svoj doprinos istočnom krilu NATO-a i pošaljemo jasnu poruku saveznicima koja govori o našoj odlučnosti”, rekla je nemačka ministarka odbrane Kristin Lambreht i dodala da će trupe biti raspoređene “u narednih nekoliko dana“.

  • “Mirno rješenje po svaku cijenu” Slovenački predsjednik tvrdi da se Papa Franjo brine zbog situacije u BiH

    “Mirno rješenje po svaku cijenu” Slovenački predsjednik tvrdi da se Papa Franjo brine zbog situacije u BiH

    Papa Franjo izrazio je zabrinutost zbog situacije u BiH, izjavio je danas slovenački predsjednik Borut Pahor nakon audijencije u Vatikanu.

    Pahor je rekao da je papi pojasnio svoje poglede na situaciju na Zapadnom Balkanu, te istakao da u regionu nedostaje politička spremnost za simbolične gestove pomirenja.

    On je naveo da papu stanje u BiH posebno brine i da su obojica ocijenili da se potcjenjuje važnost elementa pomirenja kojeg u sadašnjem trenutku praktično da i nema.

    Pahor je rekao da se zajedno sa papom zalaže za mirno rješenje ukrajinske krize.

    – Mirno rješenje je potrebno naći po svaku cijenu, ukoliko ne želimo da dovedemo Evropu na ivicu očaja – rekao je Pahor za RTV Slovenija nakon audijencije.

    Pahor je izrazio nadu da će papa Franja moći da posjeti Sloveniju “barem na nekoliko sati, možda ove godine”.

    Tokom susreta je razgovarano i o bilateralnoj saradnji i diplomatskim odnosima Vatikana i Slovenije koji su uspostavljeni prije 30 godina, prenosi agencija STA.

  • Predstavnik EU: Prolazimo kroz najopasnije razdoblje od kraja Hladnog rata

    Predstavnik EU: Prolazimo kroz najopasnije razdoblje od kraja Hladnog rata

    Evropa prolazi kroz “najopasnije razdoblje” za svoju sigurnost od kraja Hladnog rata, premda je “diplomatsko rješenje” s Rusijom još moguće, rekao je danas visoki predstavnik EU-a za spoljnu politiku Žozep Borelj u Vašingtonu.

    Odgovarajući na pitanje o američkom upozorenju na neposrednu rusku invaziju na Ukrajinu, rekao je da “dijeli snažnu zabrinutost” u vezi s tom prijetnjom.

    “Sto četrdeset hiljada vojnika nije na granici kako bi pili čaj”
    “Mislim da živimo u najopasnijem razdoblju za evropsku sigurnost od kraja Drugog svjetskog rata”, rekao je. “Niko ne gomila 140.000 teško naoružanih vojnika na granici neke zemlje” a da to nije “velika prijetnja”, ocijenio je, dodajući da je broj ruskih vojnika na ukrajinskoj granici veći od 110.000, koliko su ovih dana navodili američki zvaničnici.

    “Sto četrdeset hiljada vojnika nije na granici kako bi pili čaj”, istakao je Borelj.

    Američki državni sekretar Entoni Blinken, koji je bio uz njega, porekao je da Vašington svojim upozorenjima “širi paniku”.

    “To nije širenje panike, to su jednostavno činjenice”, rekao je na zajedničkoj pres-konferenciji.

    “Nadamo se najboljem, a pripremamo se za najgore”
    Amerikanci i Evropljani optužuju ruskog predsjednika Vladimira Putina da želi pripremiti eventualni napad na Ukrajinu i prijete oštrim privrednim sankcijama ako to učini.

    “Ne mislimo da je Putin donio odluku, ali je obezbijedio sredstva ako to odluči učiniti kako bi mogao brzo djelovati protiv Ukrajine na način koji će imati strašne posljedice za Ukrajinu, za Rusiju i za sve nas”, istakao je američki državni sekretar.

    Dvojica čelnika su ipak napomenula da je diplomatija još na djelu.

    “Mislimo da je diplomatsko rješenje ove krize još moguće”, zaključio je Žozep Borelj. “Nadamo se najboljem, a pripremamo se za najgore.”

  • Macron poručio Putinu da nastoji izbjeći rat i izgraditi povjerenje

    Macron poručio Putinu da nastoji izbjeći rat i izgraditi povjerenje

    Francuski predsjednik Emmanuel Macron, najviši zapadni lider koji će posjetiti Moskvu otkako je Rusija počela gomilati trupe na granici s Ukrajinom, rekao je Vladimiru Putinu na početku razgovora u Kremlju u ponedjeljak da želi izbjeći rat i izgradi povjerenje.

    Macron je rekao ruskom predsjedniku da traži “korisni” odgovor “koji nam, naravno, omogućava da izbjegnemo rat i da izgradimo cigle povjerenja, stabilnosti, vidljivosti”. Putin je sa svoje strane rekao da Rusija i Francuska dijele “zajedničku zabrinutost o tome šta se dešava u sferi sigurnosti u Evropi”.

    “Vidim koliko napora ulaže sadašnje rukovodstvo Francuske i predsjednik lično u cilju rješavanja krize koja se odnosi na obezbjeđivanje jednake sigurnosti u Evropi za ozbiljnu historijsku perspektivu”, rekao je Putin.

    Macron, za kojeg se očekuje da će tražiti reizbor u aprilu, pozicionirao se kao potencijalni posrednik, a francuski zvaničnici izražavaju skepticizam prema predviđanjima Washingtona, Londona i drugih zapadnih prijestolnica da je ruski napad neizbježan.

    “Geopolitički cilj Rusije danas očigledno nije Ukrajina, već da se razjasne pravila kohabitacije s NATO-om i EU”, rekao je Macron za list Journal du Dimanche uoči svog puta u Rusiju.

    “Prilično sam optimista, ali ne vjerujem u spontana čuda”, rekao je Macron.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je uoči razgovora rekao da je “situacija je previše složena da bismo očekivali odlučujuće pomake u toku jednog sastanka.”

    Rusija je rasporedila više od 100.000 vojnika u blizini ukrajinskih granica. Poriče planiranje invazije, ali kaže da je spreman da preduzme neodređene “vojno-tehničke mjere” ako zahtjevi ne budu ispunjeni, uključujući obećanje NATO-a da nikada neće prihvatiti Ukrajinu i da će povući neke trupe iz istočne Evrope.

  • Stotine ljudi došlo da isprati malog Rajana na vječni počinak

    Stotine ljudi došlo da isprati malog Rajana na vječni počinak

    Maroko i čitav svijet danas su rekli posljednje zbogom malom Rajanu Oramu, petogodišnjem dječaku koji je preminuo nakon što je prošlog utorka pao u bunar dubok 32 metra.

    Akcija spasavanja dječaka trajala je gotovo pet dana, da bi samo pola sata nakon što je izvučen iz bunara, stigla vijest da je preminuo.

    Mališan je danas sahranjen u Maroku, u blizini svog rodnog sela, a prethodno je njegovo tijelo dopremljeno helikopterom, a potom i uz policijsku pratnju odneseno do groblja.

    Vlasti su onemogućile prilaz vozilima do samog groblja, jer su očekivali da će veliki broj ljudi doći da oda počast dječaku za kojeg se danima molio čitav svijet. Narod je pešačio kilometrima kako bi došli da dječaku upute posljednji pozdrav i izjave saučešće neutešnim roditeljima.

    Na groblju je bio podignut šator, u kom su roditelji dječaka primali izjave saučešća, a nakon molitve, sanduk sa tijelom mališana spušten je u raku.

    Rođaci i prijatelji porodice su nakon sahrane otišli u kuću Rajanovog djeda, gdje će roditelji primati saučešća svih onih koji nisu uspjeli da dođu na sahranu. Prilaz njihovoj kući je onemogućen, jer nadležni i dalje rade na zakopavanju kratera koji su danima iskopavali kako bi stigli do Rajana.

    Otac i majka stradalog mališana Haled Oram i Vasima Heršiš zahvalili su se spasiocima koji su danonoćno pokušavali da dođu do njihovog iznemoglog sina.

  • “Ako se Rusija ne povuče…”

    “Ako se Rusija ne povuče…”

    NATO razmatra mogućnost pojačanog vojnog prisustva u baltičkim državama i Poljskoj u slučaju da Rusija zadrži trupe u Belorusiji nakon planirane vojne vežbe.

    U Belorusiji, severnom susedu Ukrajine, Rusija ovog meseca ima 30.000 vojnika zbog zajedničkih vojnih vežbi, pa je ukupan broj ruskih vojnika na granicama Ukrajine sada veći od 100.000.

    “Sve zavisi od toga da li će ruske trupe ostati. Sjedinjene Države su prošle nedelje poslale 3.000 vojnika u Rumuniju i Poljsku, a Nemačka je saopštila da razmatra jačanje trenutnih vojnih snaga u Litvaniji. Moguće je dalje raspoređivanje savezničkih snaga NATO-a”, rekao je Rob Bauer, holandski admiral na čelu najvišeg strateškog tela NATO-a.

    “Razmatramo gde imamo trupe u kontinuitetu u različitim nacijama – razgovaramo o tome, što rezultira trenutnim potezima. Možda će biti nekih promena u budućnosti, a one će biti rezultat ovakvog razvoja”, rekao je Bauer na konferenciji za novinare u Vilniusu.

    “Sve u velikoj meri zavisi, naravno, od toga da li će ruske trupe, koje se sada nalaze u Belorusiji, tamo ostati“, dodao je on.

    “Rusija bi mogla da ima dovoljno vojnika do kraja mjeseca”

    Moskva je saopštila da ne planira invaziju na Ukrajinu, ali bi mogla da preduzme neku vojnu akciju ako njeni bezbednosni zahtevi ne budu ispunjeni.

    “Ako obratite pažnju na nagomilavanje vojnih snaga, Rusija bi zapravo mogla imati dovoljno trupa za ozbiljnu invaziju do kraja ovog meseca, ali ne znamo da li ima stvarnu nameru da to učini”, rekao je Bauer.

    “U okviru najnovijeg raspoređivanja vojnih snaga na beloruskoj granici vidimo i izgradnju poljskih bolnica, kao i drugih pomoćnih objekata potrebnih za podršku u slučaju vojnog napada”, rekao je Bauer.

    “Ako zaista razmišljate o invaziji, zapravo vam je potrebno više od vojnih snaga. I sve više upravo takvih stvari vidimo duž granica sa Ukrajinom i na granici između Belorusije i Ukrajine, što je samo po sebi veoma zabrinjavajuće”, rekao je.

  • Facebook i Instagram mogli bi biti ugašeni u Evropi

    Facebook i Instagram mogli bi biti ugašeni u Evropi

    Društvene mreže Facebook i Instagram mogle bi biti ugašene širom Evrope, saopćeno je iz njihove matična kompanije Meta.

    Problem je u evropskim propisima o podacima koji sprječavaju Metu, kompaniju koja se ranije zvala Facebook, da prenosi, pohranjuje i obrađuje podatke Evropljana na serverima u SAD-u, piše Euronews.

    U svom godišnjem izvještaju američkoj Komisiji za vrijednosne papire i berze, finansijskom regulatoru, Meta je prošlog četvrtka upozorila da će, ako se ne usvoji novi okvir i kompanija više ne može koristiti trenutni model sporazuma, vjerojatno morati otići s kontinenta.

    Meta je navela da je obrada korisničkih podataka između zemalja ključna za poslovanje i ciljanje oglasa.

    “​Ako nismo u mogućnosti prenositi podatke između zemalja i regija u kojima poslujemo, ili ako nam je zabranjeno dijeljenje podataka među našim proizvodima i uslugama, to bi moglo utjecati na našu sposobnost pružanja naših usluga, način na koji pružamo naše usluge ili našu sposobnost ciljanja oglasa”, stoji u izjavi.

    Iz Mete je saopćeno da se oni nadaju novom sporazumu ove godine, ali ako to ne učini, naveli su da vjerovatno neće moći ponuditi u Evropi niz njihovih najznačajnijih proizvoda i usluga, uključujući Facebook i Instagram.

  • Satelitski snimci pokazali približavanje ruskih trupa granici s Ukrajinom

    Satelitski snimci pokazali približavanje ruskih trupa granici s Ukrajinom

    Novi satelitski snimci koje je dobio CNN pokazuju da je velika baza u kojoj su se nalazili ruski tenkovi, artiljerija i municija u blizini ukrajinske granice u velikoj mjeri ispražnjena, a oprema je, kako se navodi, premještena mnogo bliže granici.

    Kako se navodi, baza se nalazi u Jelnji, jugoistočno od grada Smolenska i oko 260 kilometara od ukrajinske granice.

    Velike količine naoružanja prebačene su tamo krajem 2021. godine, uključujući oko 700 tenkova, borbenih vozila pješadije i lansera balističkih projektila, a veći dio te opreme je sada nestao, prema radarskim satelitskim snimcima koji su dobijeni 6. februara.

    “Čini mi se da je značajna količina vozila (tenkova, artiljerije i drugih pomoćnih vozila) otišla sa sjeveroistočnog parkinga vozila, a da su dodatna oklopna vozila otišla iz centralnog parkinga”, izjavio je za CNN viši direktor kompanije za satelitske snimke “Maksar” Stiven Vud.

    Stručnjak za praćenje vojnih kretanja u kompaniji “Rohan konsalting” Konrad Muzika kaže da je ono što se dogodilo u Jelnji jedna od nekoliko “važnih promjena u sastavu ruskih snaga i njihovim lokacijama”.

    “Ulazimo u novu fazu gomilanja trupa gdje vidimo da se unaprijed pozicionirane jedinice popunjavaju dodatnim osobljem i da se ta oprema vjerovatno premješta u pokazne zone”, poručio je on.

    Snimci na društvenim mrežama koji su načinjeni posljednjih dana pokazuju dio te opreme u vozovima i na putevima mnogo južnije, u regionu Brjanska, a koji je blizu Ukrajine, dok su oklopna vozila iz tih jedinica prethodno bila postavljena u Jelnji.

    Muzika je rekao da su primijećena značajna kretanja vojske i na drugim mjestima.

    “Vidimo ogroman priliv vozila i osoblja u Kursk”, napisao je on na Twitteru u nedjelju.

    Kursk je udaljen oko 100 kilometara od granice sa Ukrajinom.

    Rusija bi mogla da izvrši invaziju na Ukrajinu u roku od nekoliko dana ili nedjelja, ali bi mogla da se odluči i za diplomatski put, izjavio je juče savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džejk Saliven.

    Moguća ruska akcija mogla bi uključivati aneksiju ukrajinskog regiona Donbas, sajber napade ili invaziju na Ukrajinu u punom obimu, rekao je on za Ej-Bi-Si njuza.

    Saliven je rekao i da bi ruska vojna akcija protiv Ukrajine mogla da uslijedi koliko sutra i da bi mogla da traje nekoliko nedjelja.

    Kremlj je više puta negirao bilo kakve planove za vojnu ofanzivu na Ukrajinu.

  • “Plaćenici stižu u Donbas?”

    “Plaćenici stižu u Donbas?”

    Obaveštajne službe Narodne milicije samoproglašene (DNR) imaju informaciju o dolasku poljskih plaćenika u zonu takozvanih operacija ukrajinskih oružanih snaga.

    “Na području naselja Popasnaja je primećeno prisustvo dve naoružane grupe koje broje do dvadeset ljudi u mešovitoj taktičkoj uniformi”, izjavio je danas zamenik načelnika Narodne milicije DNR-a Eduard Basurin, a prenosi ruska agencija Tas.

    Prema njegovim rečima, prilikom dopunskog prikupljanja obaveštajnih podataka, utvrđeno je da su ti pojedinci govorili poljski i da su stigli da bi sproveli zadatke u zoni odgovornosti 24. mehanizovane brigade.

    Kako je dodao, njihov cilj je izvođenje specijalnih selektivnih gerilskih i terorističkih akcija zajedno sa jedinicama ukrajinskih snaga, što je, kako naglašava, usmereno na onesposobljavanje vitalne i socijalne infrastrukture i sejanje straha među lokalnim stanovništvom.

    Iz DNR-a smatraju da će plaćenici, pre ofanzive ukrajinske vojske, pokušati da “nanesu što više štete civilnim infrastrukturnim objektima”, kako bi primorali tu republiku da preduzme recipročne mere koje će ukrajinska strana pokušati da iskoristi kao izgovor za pokretanje vojnih akcija.

  • Razbio se ponos američke avijacije: Snimak koji se širi na društvenim mrežama

    Razbio se ponos američke avijacije: Snimak koji se širi na društvenim mrežama

    Pojavio se novi snimak pada najvećeg ponosa američke avijacije borbenog aviona F-35C.

    U nedelju se pojavila videosnimak s tzv. PLAT kamere jednog od aviona s američkog nosača aviona USS Karl Vinson na kojoj se vidi trenutak u kojem je 24. januara 2022. borbeni avion F-35C udario o palubu broda i potom završio u Južnom kineskom moru, piše Business Insider.

    Nekoliko dana nakon nesreće na internet je procurila fotografija F-35C koji pluta u moru, a odmah potom i video snimak s repa aviona koji prikazuje poslednje sekunde pre prizemljenja. Američka mornarica je nekoliko dana kasnije potvrdila autentičnost i fotografije i videa.Video s PLAT kamere koji je u nedelju objavljen je na Redditu i prikazuje nesreću iz drugog ugla.

    Na snimku se vidi avion koji se prebrzo približava palubi, što je potaknulo zaposlene u kontroli leta da počnu da viću “power”, a zatim “prelet, prelet” što je trebala da bude poruka pilotu da prekine sletanje i odmah zaobilazi brod.

    Tačno u 16:30, dogodio se udar u rampu ili vrlo kratko i teško sletanje. Video je snimljen s ekrana računara pa kvalitet nije zadovoljavajući.

    U svakom slučaju, avion je vrlo snažno udario u brod, pri čemu je odsečen glavni trap što je uzrokovalo da se F-35 odbio o palubu i udario u nos, te počeo kliziti u stranu zahvaćen plamenom.

    Dok posada nosača aviona poziva hitnu pomoć, u videu se vidi zapis s druge kamere koja prikazuje posledice pada.

    Snimka druge kamere počinje u trenutku kad kontrola leta upozorava pilota da se prebrzo približava palubi, pre nego što očajnički viče “prelet’. Kamera pokazuje da se pilot uspio katapultirati i spasiti, nakon čega je zrakoplov bočno otklizao prema sredini palube već zahvaćen plamenom.

    F-35 je zatim izmakao kontroli i pao ravno u more, dok su neki njegovi zapaljeni delovi poleteli prema drugom avionu parkiranom na palubi. Hitna posada brzo je intervenirala kako bi ugasila požar.

    Korisnik koji je video postavio na Reddit kaže kako ga nije on sâm snimio, no ne navodi gde je snimak nabavio. Video snimljen s repa prvo je podeljen na Telegramu, nakon čega je postao viralan na Instagramu i drugim društvenim mrežama. Američka mornarica još nije potvrdila autentičnost videa, iako se čini da je u skladu s detaljima o incidentu koji su se do sada pojavili.

    Iako je bilo mnogo nagađanja o glavnom uzroku incidenta i kako se incident dogodio, zasad nije objavljeno službeno saopštenje.

    U međuvremenu, američka mornarica radi na izvlačenju aviona s dna mora.

    U trenutku nesreće pilot je obavljao rutinski let. Sigurno se katapultirao nakon čega ga je iz mora izvukao vojni helikopter. Pilot je u stabilnom stanju.

    Od šestoro povređenih na palubi, trojica su prebačena u bolnicu u Manili na Filipinima, a stanje im je takođe stabilno. Preostala trojica mornara ukazana je medicinska pomoć na samom nosaču.